{"id":40388,"date":"2021-11-29T08:00:00","date_gmt":"2021-11-29T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40388"},"modified":"2021-11-30T09:14:09","modified_gmt":"2021-11-30T08:14:09","slug":"diplomacija-mahala-twitter","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40388","title":{"rendered":"Diplomacija, mahala, Twitter: &#8216;o\u0107e bit&#8217; rata?"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok se politi\u010dka elita, strani posrednici, intelektualci, ngo-isti i medijski pregaoci &#8220;zabavljaju&#8221; idejom novog rata, narod u Bosni i Hercegovini ne samo da je prisiljen pamtiti sva ta imena koja im navodno nastoje pomo\u0107i, ve\u0107 je i prisiljen pre\u017eivljavati u iznimno te\u0161koj socioekonomskoj situaciji. O toj situaciji, izvorima ideja o novom ratu i politi\u010dkim interesima u apdejtu situacije u BiH pi\u0161e Mario Kika\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>Da \u0107e izborna 2022. u Bosni i Hercegovini biti luda, to znamo ve\u0107 odavno. Ovoga puta, me\u0111utim, situacija je ne\u0161to lu\u0111a nego ina\u010de i za pra\u0107enje te razine ludila potrebno je doista imati otvorene \u010detvere o\u010di. Namjerno to karikiram jer mislim da se iscrpio sav asortiman iole ozbiljnog i objektivnog izvje\u0161tavanja o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pogotovo uzev\u0161i u obzir sve aktere uklju\u010dene u cijelu pri\u010du. Stoga smo za na\u0161e \u010ditatelje pripremili kratki digest iliti &#8220;mapiranje situacije&#8221; pred sam kraj godine koja je odre\u0111ena kao dedlajn za rje\u0161avanje zamr\u0161enih odnosa<\/p>\n\n\n\n<p>Uz, sada ve\u0107 vje\u010dne pregovore Izetbegovi\u0107-\u010covi\u0107 vezane za eventualnu promjenu Izbornog zakona, a onda i Ustava, kojim bi se rije\u0161io gordijski \u010dvor bo\u0161nja\u010dko-hrvatskih odnosa u Federaciji BiH, stvari su se dodatno zakomplicirale Dodikovom novom rundom secesionizma. Ve\u0107 nekoliko tjedana, pa i mjeseci, glavna tema u bosanskohercegova\u010dkim medijima je rat. A onda se tema rata iz tog, ionako zasi\u0107enog prostora, prelila i van granica i zauzela prostor u stranim medijskim ku\u0107ama pa je politi\u010dka situacija u BiH nakon dugo godina postala tema i me\u0111unarodnih agencijskih vijesti. Glavni poticaj za to je kriza koja je zadesila BiH po odlasku starog i dolasku novog visokog predstavnika. Valentin Inzko, biv\u0161i visoki predstavnik je ostavio u amanet izmjene \u010dlanka 145a o javnom neigranju genocida u Krivi\u010dnom zakonu BiH. Naime, u trenucima kad mu se mandat bli\u017eio samom kraju, Inzko je odlu\u010dio iskoristiti tzv. bonnske ovlasti i direktno intervenirati u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine donose\u0107i ove izmjene kojima se onoga tko &#8220;javno odobri, porekne, grubo umanji ili poku\u0161a opravdati zlo\u010din genocida, zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti ili ratni zlo\u010din&#8221; ka\u017enjava &#8220;kaznom zatvora od \u0161est mjeseci do pet godina&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<p>Negiranje genocida je politi\u010dki i moralno pitanje <em>par excellence<\/em> u Bosni i Hercegovini i mo\u017eemo re\u0107i da uvelike reflektira i odre\u0111uje odnose izme\u0111u dva najve\u0107a naroda, Bo\u0161njaka i Srba. Ve\u0107 nekoliko godina, me\u0111u srpskim politi\u010dkim vodstvom s obje strane Drine, medijima, a onda i u op\u0107oj javnosti, popularan je stav da se u Srebrenici nije dogodio genocid, odnosno odbijaju se priznati \u0161to \u010dinjenice s terena \u0161to postoje\u0107e presude me\u0111unarodnih sudova. Rije\u010d je o dobro osmi\u0161ljenoj kampanji koja je postala izrazito aktivna dolaskom na vlast Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Rezultat te kampanje kroz medije i institucije jeste \u010dinjenica da je u politi\u010dkom \u017eivotu Srbije, Srebrenica gotovo pa anatemizirana, osim u d\u017eepovima civilnog dru\u0161tva u Beogradu \u0161to pokazuju i nedavni prosvjedi protiv murala presu\u0111enom ratnom zlo\u010dinu Ratku Mladi\u0107u na Vra\u010daru.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, za Bo\u0161njake je Srebrenica izrazito bitna. To je s jedne strane \u010dinjeni\u010dni dokaz da su Bo\u0161njaci najve\u0107e \u017ertve posljednjeg rata i da je cilj ratnog vodstva Republike Srpke bilo izbrisati ne-srpsko stanovni\u0161tvo s tog podru\u010dja kojeg su velikim dijelom naseljavali Bo\u0161njaci, pogotovo u Podrinju i Semberiji. Srebrenica je vrhunac i kulminacija tog procesa. Istovremeno je rije\u010d o simboli\u010dki i memorijalno, jednom od konstitutivnih momenata bo\u0161nja\u010dke nacije, zasigurno najva\u017enijem u \u017eivoj memoriji Bo\u0161njaka. Sli\u010dno kao Armencima i \u017didovima, negiranje genocida ili holokausta, predstavlja doslovno brisanje postojanja nacije i njezinog identiteta \u0161to se da vidjeti i kroz druge postupke vlasti u RS-u poput negiranja imena bosanskog jezika u tamo\u0161njem \u0161kolskom sistemu. Dakle, stvar s negiranjem genocida nije nimalo neozbiljna, ali je svakako neozbiljno inzistiranje na nekom novom (pred)ratnom stanju koje je preplavilo medije zadnje vrijeme i dio (pseudo)intelektualne scene na Twitteru.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Dodikove vratolomije<\/h2>\n\n\n\n<p>Dodikova reakcija na Inzokovo kori\u0161tenje &#8220;bonnskih ovlasti&#8221; bilo je blokiranje dr\u017eavnih institucija u kojima se bez Srba, odnosno glasova iz Republike Srpske koje u ve\u0107ini \u010dine njegov SNSD i koalicijski partneri, ne mogu donositi odluke. Paralelno poku\u0161ava kroz Narodnu skup\u0161tinu RS-a, u kojoj ima ve\u0107inu, &#8220;vratiti ovla\u0161tenja&#8221; entitetu koja su, prema njegovom tuma\u010denju oduzeta RS-u kroz vi\u0161egodi\u0161nje odumiranje izvornog Daytonskog sporazuma, odnosno prijenos ovlasti s entiteta na dr\u017eavu. To je izazvalo uzbunu i automatski na stol stavio temu raspada dr\u017eave i eventualnog ratnog sukoba koji bi bio reakcija na te procese.<\/p>\n\n\n\n<p>Pritom, ne treba potpuno karikirati \u010dinjenicu da se &#8220;ne\u0161to de\u0161ava&#8221;, odnosno da je Bosna i Hercegovina postala predmet razmimoila\u017eenja svjetskih sila puno aktivnije nego ina\u010de. To najbolje pokazuje imenovanje novog visokog predstavnika, Bavarca Christiana Schmidta, koji je za svoje imenovanje dobio potvrdu svih \u010dlanica Vije\u0107a za primjenu mira (Peace Implementation Council &#8211; PIC) osim Rusije koja od tada na svim instancama odbija priznati njegov mandat, kao i sam Dodik. Nedavno je na svoju stranu privoljela i Narodnu Republiku Kinu koja sada zajedno s Rusijom, kao stalna \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti, pravi probleme Zapadu u provo\u0111enju politike u Bosni i Hercegovini. Kao rezultat toga, jedva je pro\u0161lo produljenje misije EUFOR-a u BiH na godinu dana koje se dogodilo tek nakon \u0161to se iz odluke izbacilo spominjanje visokog predstavnika i nakon \u0161to je onemogu\u0107eno Schmidtu da izlo\u017ei svoj izvje\u0161taj \u010dlanicama Vije\u0107a sigurnosti. U protivnom bi Kina i Rusija stavile veto na odluku i BiH bi ostala bez vojnog prisustva zapadnih sila prvi put nakon 1995.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljivo je, pritom, \u010ditati slu\u017ebeni ruski narativ koji je pisan u, mo\u017eemo to slobodno re\u0107i, antikolonijalnom klju\u010du. Argument Vasilija Nebenzija, veleposlanika Ruske Federacije pri Ujedinjenim narodima je da &#8220;zapadne sile&#8221; svojim protekcionizmom i aktivnim mije\u0161anjem u politi\u010dke procedure u Bosni i Hercegovini (primarno kroz ovlasti visokog predstavnika) zapravo podrivaju suverenitet Bosne i Hercegovine. Te je argumente onda po\u010deo ponavljati i Milorad Dodik kojem je to pak dokaz da je Bosna i Hercegovina propala kao dr\u017eava jer ne uspijeva &#8220;pre\u017eivjeti&#8221; sama, bez intervencije Zapada koja je u su\u0161tini imperijalna. A upravo taj kolonijalni status Bosne i Hercegovine je prepreka njenom \u017eivotu i razvoju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sva sila imena<\/h2>\n\n\n\n<p>Istovremeno, spomenute, tobo\u017ee kolonijalne sile, imaju primije\u0107enu povi\u0161enu aktivnost po Bosni i Hercegovini. Postalo je nemogu\u0107e pohvatati sve sastanke i ru\u010dkove koje predstavnici State Departmenta i(li) Europske unije odr\u017eavaju s lokalnim politi\u010darima, a o \u010demu mediji aktivno izvje\u0161tavaju. Te\u0161ko je pohvatati njihova imena, funkcije, a onda i pozicije koje javno ili manje javno iskazuju. Kad bolje razmislim, zamislite samo prosje\u010dnog Bosanca i Hercegovca koji gleda centralnu informativnu emisiju i ve\u0107 30 godina uz lokalne baje, had\u017eije i \u0161kutore, mora popamtiti ili bar prepoznati sva ta silna strana imena zapadnih diplomata koji se pritom izmjenjuju ovisno o ciklusima vlastitih diplomatskih misija, izbornih ciklusa, kadrovskim odlukama ili planovima ljudskih resursa u svojim institucijama. Zna\u010di: vrlo \u010desto.<\/p>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju, izjave i objedi spomenutih misionara dobili su svoju posebnu vojsku obo\u017eavatelja i hermeneuti\u010dara na Twitteru gdje bh. (pseudo)intelektualna i (pseudo)medijska scena revno prati i tuma\u010di razlike izme\u0111u i rije\u010di primjerice (ova imena navodim samo kao dokaz da je to nemogu\u0107e popratiti i nadprosje\u010dnom medijskom konzumentu): ameri\u010dkog dr\u017eavnog tajnika Anthonya Blinkena, zatim njegovog savjetnika Dereka Choletta (koji je bio nedavno u posjetu Predsjedni\u0161tvu BiH da donese pismo ovog prvog), posebnog ameri\u010dkog izaslanika za Zapadni Balkan Pabla Escobara, specijalnog predstavnika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava za izbornu reformu Matthewa Palmera, direktorice pri Evropskoj slu\u017ebi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst&#8230; Da postoji birokratska verzija romana &#8220;Sto godina samo\u0107e&#8221; Gabriela Garcie Marqueza, zvala bi se Trideset godina Bosne i Hercegovine. Pritom sam ovdje nabrojao samo ovaj prvi e\u0161alon, me\u0111utim, daleko od toga da i drugi e\u0161alon diplomata nije bitan. Tako je \u017deljko Kom\u0161i\u010d, hrvatski \u010dlan predsjedni\u0161tva BiH, nedavno u Podgorici na nekom od NGO foruma izazvao pravi diplomatski skandal u jednoj od svojih verbalnih bujica (najbla\u017ee re\u010deno) bez sadr\u017eaja gdje je prvo rastuma\u010dio francusku ulogu u globalnoj zavjeri protiv Bosne i Hercegovine, a onda tamo\u0161njem predstavniku francuskog diplomatskog kora istra\u010dao da je njegova kolegica, veleposlanica Francuske Republike u BiH, izjavila da su svi narodi u BiH po\u010dinili genocid, \u0161to je, poga\u0111ate, izazvalo pravu malu orkansku buru reakcija na Twitteru. Sve je morao popravljati \u0160efik D\u017eaferovi\u0107 koji je pak objasnio prisutnima da je Jacques Chirac za BiH bio jako bitan.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, Twitter funkcionira i kao platforma na kojoj predjednik HDZ-a Dragan \u010covi\u0107, objavljuje na engleskom (sic!) jeziku s kim se sve sastao taj dan ili tjedan. Jednostavnim skrolanjem mo\u017eemo zaklju\u010diti da je \u010covi\u0107, zapravo, kafe kuvarica u Banskim dvorima jer prema dostupnim fotografijama, tamo je svaki drugi dan u razgovorima sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovi\u0107em o sudbini Hrvata u BiH. Naravno, ta sudbina Hrvata u BiH je isklju\u010divo vezana uz politi\u010dku sudbinu Dragana \u010covi\u010da i HDZ-a BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Pravu malu uzbunu u toj \u010covi\u0107evoj Hercegovini, izazvalo je pojavljivanje bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana predsjedni\u0161tva BiH, spomenutog \u0160efika D\u017eaferovi\u0107a (SDA) na tridesetoj obljetnici vukovarske tragedije. \u010cin vjerojatno smi\u0161ljen kao nastavak zatopljenja odnosa izme\u0111u Sarajeva i Zagreba, zapo\u010det sastankom Bakira Izetbegovi\u0107a i Zorana Milanovi\u0107a posredstvom Stipe Mesi\u0107a, me\u0111u \u010covi\u0107evim medijskim ekspoziturama i udrugama izazvalo je paniku. Jer kako se desilo da je u Vukovaru \u0160efik, a nisu Dragan, Ante, Mate, Slavica&#8230; Ubrzo je reagirala jedna od HDZ-ovih braniteljskih udruga koja je optu\u017eila D\u017eaferovi\u0107a za licemjerje jer ne priznaje zlo\u010dine Armije BiH u Jablanici, a \u0161epuri se u Vukovaru, dok je ostatak medijskog aparata HDZ-a BiH, predvo\u0111en Ve\u010dernjim listom, poku\u0161ao tendenciozno objasniti da \u0160efika u Vukovar nitko nije znao, a da se Zoran Milanovi\u0107 nije s njim ni rukovao (za \u0161to nema potvrde, iako i da ima, potpuno je nebitno). Pritom je pobjednik svih ovih kombinacija i karusela, Zoran Milanovi\u0107, koji gradi odr\u017eivu glasa\u010dku bazu u Hercegovini inzistiranjem na promjenama Izbornog zakona i tako \u0107e, po prvi put u povijesti, HDZ-u netko uspjeti oduzeti dobar komad glasova u Hercegovini. To nije uspjelo ni usta\u0161ama!<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">U\u017easi svakodnevice<\/h2>\n\n\n\n<p>Dok se po medijima. na Twitteru i okruglim stolovima, intelektualci, NGO-isti, novinari i politi\u010dari razbacuju ratom, opet nitko ne misli na one kojih se rat i ratno stanje najvi\u0161e ti\u010de i na koje najdirektnije utje\u010de, a to je narod. Metaforu te post-pred-novo-ratne Bosne, najbolje je uobli\u010dila D\u017eenana Sokolovi\u0107 \u010dija se pri\u010da pro\u0161irila prvo dru\u0161tvenim mre\u017eama, a onda i medijima. D\u017eenana je majka Nermina Divovi\u0107a kojeg je je ubio metak iz snajpera Vojske Republike Srpske 1994. godine u Sarajevu, pritom raniv\u0161i i D\u017eenanu koja je u tom trenutku bila trudna. Danas se D\u017eenana nalazi u egzistencijalno iznimno te\u0161koj situaciji i pre\u017eivljava ovisno o milodaru svojih sugra\u0111ana. Ubrzo je pokrenuta kampanja skupljanja pomo\u0107i za D\u017eenanu jer to je jedino \u0161to preostaje.<\/p>\n\n\n\n<p>Negdje u isto vrijeme dok su sarajevsko nebo parali neki fiktivni medijski metci novog rata, na \u010delo crne kronike je zasjela vijest koja je zgrozila op\u0107u populaciju, a nama koji ne\u0161to intenzivnije pratimo zdravstveni sustav u BiH, samo potvrdila strahove (proiza\u0161le \u010desto i iz osobnih iskustava i trauma): &#8220;dabogda ti niko nikad ne zavr\u0161io na operacijskom stolu&#8221;. Djevoj\u010dica, D\u017eena Gad\u017eun, je trebala biti podvrgnuta rutinskoj operaciji o\u010dnog kapka u privatnoj poliklinici ali na\u017ealost, nikad se s tog operacijskog stola nije digla. Organizacijski kompleksan i decentraliziran bolni\u010dki sustav koji je postepeno, ali temeljito privatiziran, opet je doveo do tragedije. Ovoga puta su ulogu odigrali deregulacija sustava u kojem se operacije obavljaju i svakakvim uvjetima koji dovode i do smrtnih ishoda najmla\u0111ih pacijenata.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, u medije se izme\u0111u najava novog rata, uspjela probiti vijest o tome da Gora\u017ede, grad u federalnom dijelu Podrinja, aktivno ostaje bez mladog stanovni\u0161tva koje mahom emigrira prema Njema\u010dkoj. Izjava mladog <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.klix.ba\/vijesti\/bih\/iz-gorazda-odlaze-cijele-porodice-neko-radi-posla-neko-zbog-nepravde-i-nesigurnosti\/211122033\" target=\"_blank\">Nene Zuke<\/a> o tome kako je &#8220;atmosfera haosa uni\u0161tila i najmanju nadu da se mo\u017eemo poma\u0107i makar korak naprijed, \u0161to je posljedica politi\u010dkih narativa koji vuku u 90-e i svakodnevne pri\u010de o ratu&#8221; govori dovoljno za sebe. Me\u0111utim Twitter boji\u0161nicima kojima &#8220;rat i nije najgori scenarij&#8221; odgovara ova situacija da bi ja\u010dali svoj socijalni kapital i nastavili \u017eivjeti u svom sigurnom <em>bubbleu<\/em>, jer bog zna da oni sigurno ne\u0107e uzeti pu\u0161ku u ruke, a i ako uzmu, ne znam za \u0161ta \u0107e se boriti osim za jo\u0161 pokoji lajk i <em>share<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se politi\u010dka elita, strani posrednici, intelektualci, ngo-isti i medijski pregaoci &#8220;zabavljaju&#8221; idejom novog rata, narod u Bosni i Hercegovini ne samo da je prisiljen pamtiti sva ta imena koja im navodno nastoje pomo\u0107i, ve\u0107 je i prisiljen pre\u017eivljavati u iznimno te\u0161koj socioekonomskoj situaciji. O toj situaciji, izvorima ideja o novom ratu i politi\u010dkim interesima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40390,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,25,137],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-40388","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-nacionalizam","tag-rat","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40388"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40388\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40402,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40388\/revisions\/40402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40388"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40388"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40388"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40388"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}