{"id":4032,"date":"2015-01-09T08:00:15","date_gmt":"2015-01-09T07:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4032"},"modified":"2015-01-09T11:08:29","modified_gmt":"2015-01-09T10:08:29","slug":"bespomocno-teturanje-tuzlanskih-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4032","title":{"rendered":"Bespomo\u0107no teturanje tuzlanskih radnika"},"content":{"rendered":"

Tuzlanski radnici su krajem pro\u0161le godine krenuli u o\u010dajni\u010dki prosvjedni mar\u0161 prema granici, prijete\u0107i da \u0107e iseliti iz zemlje i \u201cpobje\u0107i\u201d u EU. Ovaj posljednji \u010din radni\u010dkog protesta zbog neisplate pla\u0107a i ga\u0161enja velikih industrijskih kompleksa jo\u0161 se jednom pokazao neu\u010dinkovitim, a dio razloga le\u017ei i u tranzicijskim iluzijama o karakteru odnosa europskog centra i periferije.
\n<\/strong><\/p>\n

Kolona radnika Fabrike obu\u0107e Aida, Livnice \u010delika, Fabrike deterd\u017eenata Dita i Fabrike namje\u0161taja Konjuh koja je 24. decembra 2014. krenula ka grani\u010dnom prijelazu Ora\u0161je kako bi se domogla \u201cobe\u0107ane zemlje\u201d Evropske unije, nije postigla ni\u0161ta. Promrzli i premoreni radnici, \u010diji su zahtjevi bili isplata jednokratne pomo\u0107i od 400 KM (oko 200 eura), uvezivanje radnog sta\u017ea i pokretanje proizvodnje, uo\u010di Nove godine autobusima\u00a0su preba\u010deni nazad u Tuzlu. Politika pobune bijegom u \u201cnormalan svijet\u201d ili nade u pomo\u0107 specijalnih predstavnika tog \u201csvijeta\u201d, samo je nastavak pro\u0161logodi\u0161njeg mar\u0161a oko 300 radnika \u201cKonjuha\u201d iz \u017divinica koji su 2013. prepje\u0161a\u010dili 112 kilometara do Sarajeva kako bi tra\u017eili pravdu od Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR). I u jednom i u drugom slu\u010daju, radnici su postali isklju\u010divo medijska senzacija, pogotovo kada su u pitanju du\u0161ebri\u017eni\u010dki komentari<\/a>, koji po ko zna koji put prozivaju \u201cpoliti\u010dare koji ne rade svoj posao a za koje radnici glasaju\u201d i strance \u201ckoji nisu obavili posao sre\u0111ivanja dr\u017eave za \u0161to su prepla\u0107eni\u201d.<\/p>\n

Zamjenik predsjednika Sindikata Fabrike obu\u0107e \u201cAida\u201d Hasan U\u017ei\u010danin, jedan od predvodnika radni\u010dke kolone prema hrvatskoj granici, za medije je izjavio da \u201cradnici tra\u017ee spas u nekoj od zemalja EU\u201d, te da se politi\u010dari nastave prepucavati jer radnici \u201cvi\u0161e nemaju \u0161ta \u010dekati\u201d. Kod radnika, kao i kod ogromne ve\u0107ine medija i intelektualaca koji ih podr\u017eavaju, jasan je sljede\u0107i na\u010din razmi\u0161ljanja: Vlasti u BiH ne rade dovoljno na razvoju vlastite privrede i stoga je zadatak predstavnika \u201cobe\u0107ane zemlje\u201d Evropske unije da ih na to primora. Ovakvo razmi\u0161ljanje je potpuno suprostavljeno stvarnosti, u kojoj je deindustrijalizacija ne samo tuzlanskog regiona<\/a>, ve\u0107 cijele BiH (a time i masovna nezaposlenost) izme\u0111u ostalog i posljedica pogubne implementacije evropskih programa baziranja bosanskohercegova\u010dke ekonomije na malim i srednjim preduze\u0107ima<\/a> koji \u017ertvuje velike \u201cmastodonte\u201d. Ta strategija predstavlja i sr\u017e navodno spasonosne britansko-njema\u010dke inicijative<\/a>, \u010dija je su\u0161tina daljnja implementacija Kopenha\u0161kih kriterija i Sporazuma o rastu i zapo\u0161ljavanju<\/a> (Compact for Growth and Jobs). Ironi\u010dno, taj sporazum nova proevropska narodnja\u010dka vlast desnog centra u BiH predstavlja kao vlastiti projekat, dok predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, unato\u010d prvobitnom odu\u0161evljenom prihva\u0107anju Inicijative, izjavljuje da je BiH koja ne \u0161titi radnike bespotrebna. Drugim rije\u010dima, tuzlanski radnici nastavljaju tra\u017eiti pomo\u0107 od kreatora planova koji su ih doveli u trenutni polo\u017eaj, te protiv svoje volje ostaju predmetom manipulacije kompradorskih etni\u010dkih elita.<\/p>\n

Emigracija kao izduvni ventil<\/strong><\/p>\n

Politolog Sr\u0111an Tralji\u0107 iz Banja Luke smatra da nepostojanje politi\u010dkog pokreta koji bi artikulisao radni\u010dke zahtjeve dovodi do \u201cbespomo\u0107nog teturanja\u201d prema inozemstvu \u0161to je i jedan od uzroka zbog kojeg ne dolazi do bunta. \u201cOtvaranje granica i uvo\u0111enje bezviznog re\u017eima bilo je ne\u0161to \u0161to su vlasti jedva do\u010dekale i \u0161to je u mnogome njima olak\u0161alo posao na dva na\u010dina. Kao prvo donacije iz inostranstva predstavljaju bitan segment ekonomije, a kao drugo, onima kojima dr\u017eava ne mo\u017ee ni\u0161ta da pru\u017ei mogu da emigriraju \u0161to na neki na\u010din predstavlja izduvni ventil koji smanjuje napetost i zbog kojeg ne dolazi do pobune, iako su dugoro\u010dni efekti takve politike po BiH po mnogo \u010demu pogubni… Njih ne zabrinjava mnogo \u0161to im \u0161kolovani kadrovi odlaze i \u0161to su periferija velikih ekonomija… \u0160to se ti\u010de radni\u010dke borbe prije sam uvjeren da nas mo\u017ee zapljusnuti neki talas antikapitalisti\u010dke pobune iz Evrope nego da ga bilo koja intelektualna deponija mo\u017ee pokrenuti \u0161to je tako\u0111e posljedica gore navedenog odliva mozgova\u201d, smatra Tralji\u0107.<\/p>\n

Predava\u010d na Ekonomskom fakultetu u Zenici i Sarajevu, D\u017eenan Kulovi\u0107 ka\u017ee da je slu\u010daj tuzlanskih radnika, kao i drugih koji su obespravljeni i napu\u0161teni, eklatantan primjer odsustva dru\u0161tvene odgovornosti u procesu strategijskog odlu\u010divanja. \u201cOvaj slu\u010daj sve vi\u0161e o\u017eivljava tezu da smo opet \u017ertve borbe izme\u0111u rada i kapitala, izme\u0111u radnika i poslodavaca. Iako neke elemente tog sukoba gledamo svakodnevno, posebno sa stajali\u0161ta kapitala proiza\u0161log iz privatizacijskog kriminala. Na\u017ealost, poslali smo jo\u0161 jednu ru\u017enu sliku: jeftina smo radna snaga koju je mogu\u0107e iskoristiti za ostvarivanje krupnih ciljeva europskih kompanija\u201d, ka\u017ee Kulovi\u0107 za Bilten. Mostarski istori\u010dar Dragan Markovina smatra da \u010din tuzlanskih radnika prije svega svjedo\u010di o koli\u010dini o\u010daja koji se nakupio u ljudima koji su sve poku\u0161ali u svome gradu. \u201cHtjeli su i mirno razgovarati tra\u017ee\u0107i minimum. Kada to nije pro\u0161lo odlu\u010dili su se za nasilne demonstracije, pa za blokade ulica. No ni\u0161ta tako uvjerljivo nije moglo predstaviti bezizlaznost situacije u kojoj su se na\u0161li, od \u010dinjenice da predstavnici vlasti mirno ispijaju kavu u obli\u017enjem lokalu u \u010dasu dok oni prosvjeduju ispred zgrade Vlade. Imaju\u0107i to u vidu, iseljenje u Hrvatsku i tra\u017eenje azila nametnule su se kao logi\u010dne opcije. No to bi bio bijeg u isto stanje stvari koje su ostavili\u201d, ka\u017ee Markovina.<\/p>\n

Podjele me\u0111u radnicima<\/strong><\/p>\n

\u201cEkspertska Vlada\u201d Tuzlanskog kantona (jedina takva uspostavljena nakon pobune 2. februara 2014. po zahtjevu tuzlanskog plenuma) u me\u0111uvremenu je donela odluku o isplati 220 KM materijalne pomo\u0107i i 180 KM u prehrambenom paketu i to za radnike deset firmi s podru\u010dja Kantona, plus za radnike Fabrike obu\u0107e Aida, \u0161to se pokazalo kao prevara, budu\u0107i da novac nije ispla\u0107en radnicima Poliolkema, Borca iz Banovi\u0107a, Tuzla puteva, Hotela Tuzla, Guminga i Gredelja. Nezavisni sindikat Solidarnost je ovaj potez ocijenio kao poku\u0161aj<\/a> da se stvori \u201crazdor me\u0111u radni\u010dkom klasom\u201d i najavio nastavak protesta dok obe\u0107ani novac ne bude ispla\u0107en svim radnicima. Pa ipak, i posljednji se protest na kojem se pojavilo svega 30 radnika pokazao kao zadovoljavanje mrvicama udijeljenim radi privremenog o\u010duvanja socijalnog mira. Tome u prilog govori i nedavni raspad sindikata Solidarnost. Dok su lideri Solidarnosti Sakib Kopi\u0107 i Enes Tanovi\u0107 tvrdili da su inicijatori mar\u0161a<\/a> prema Hrvatskoj granici svjesno obmanuli radni\u010dku kolonu (budu\u0107i da je samo 15 od njih imalo va\u017ee\u0107e isprave i da nisu mogli pre\u0107i granicu), Mevludin Traki\u0107, predsjednik Sindikata Fabrike namje\u0161taja \u201cKonjuh\u201d, optu\u017euje Kopi\u0107a i Tanovi\u0107a da otpremninu od 400 KM zahtijevaju i za 25 radnika Hotela Tuzla, koji su dobili otpremninu i koji od Zavoda za zapo\u0161ljavanje ve\u0107 dobijaju nov\u010danu nadoknadu od 335 maraka. \u201cMislim da oni koji nisu i\u0161li s nama nisu zaslu\u017eili dobiti pomo\u0107. Ima \u010dak ljudi koji dobijaju na birou novac i idu opet da dobiju s nama\u201d, izjavio je Traki\u0107, na \u0161to mu je Kopi\u0107 odgovorio da \u201cu Konjuhu gledaju samo svoj interes i nije ih briga za ostale.\u201d U Konjuhu su, pak, rekli da njih ne\u0107e predstavljati Kopi\u0107 i Tanovi\u0107 \u201ckoji svaki mjesec od ste\u010dajnog upravnika u Polihemu primaju solidnu platu\u201d.<\/p>\n

Aktivista i asistent na Prirodnomatemati\u010dkom fakultetu u Tuzli Vedad Pa\u0161i\u0107 smatra da je podjela u radni\u010dkom pokretu posljedica smi\u0161ljene strategije politi\u010dkih oligarhija. \u201cPoku\u0161ava se radnike podijeliti koriste\u0107i se njihovim o\u010dajnim egzistencijalnim polo\u017eajem, dok se dijeljenjem socijalne pomo\u0107i jednima, ali ne i drugima, namjerava unijeti razdor u radni\u010dki pokret. Me\u0111utim, na\u0161i izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti ne nude niti rade na bilo kakvim sistemskim rje\u0161enjima koja bi dugoro\u010dno rije\u0161ila pitanja problema posrnule tuzlanske privrede i obespravljenih i sistemski osiroma\u0161enih radnika. Potrebno je hitno preispitati i ma\u0107ehinski odnos Federacije prema Tuzli i Tuzlanskom kantonu, koji je jo\u0161 uvijek privredni i izvozni\u010dki gigant u FBiH, npr. kroz izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda i Zakona o dugu, zadu\u017eivanjima i garancijama u FBiH, \u010dijom bi se izmjenom mnoge finansijske dubioze u Tuzlanskom kantonu veoma brzo rije\u0161ile\u201d, ka\u017ee Pa\u0161i\u0107 za Bilten.<\/p>\n

Ekonomija zavisnosti<\/strong><\/strong><\/p>\n

Valja zaklju\u010diti da su tuzlanski i generalno bosanskohercegova\u010dki radnici o\u010dit primjer jedne od kapitalisti\u010dkih kontradikcija \u2013 da je nacionalni ekonomski prosperitet neophodan, iako sam po sebi nedovoljan preduslov radni\u010dkog blagostanja. Budu\u0107i da je BiH zbog svoga postdejtonskog politi\u010dkog ustroja mnogo vi\u0161e protektorat zapadnih sila, nego dr\u017eava koja nezavisno upravlja svojim resursima i kreira vlastitu ekonomsku politiku, prirodno je da bosanskohercegova\u010dki radnik kao obespravljeni radnik kapitalisti\u010dke periferije sa \u010de\u017enjom gleda ka zemljama centra (prvenstveno prema Njema\u010dkoj) koje su, zahvaljuju\u0107i globalnoj ekonomskoj dominaciji, svojoj radni\u010dkoj klasi omogu\u0107ile kakvo-takvo dostojanstvo i prosperitet, nemaju\u0107i u vidu da je upravo \u017ertva globalne kapitalisti\u010dke arhitekture, u kojoj neko neumitno mora biti na dnu. Upravo takva situacija lokalnim kompradorskim elitama omogu\u0107uje da svoje postupke pravdaju sprovo\u0111enjem evropskih standarda, dok radnici te iste standarde percipiraju kao dobru vilu koja \u0107e se obra\u010dunati sa doma\u0107im kriminalcima i hoh\u0161taplerima i preko no\u0107i zavesti evropsko blagostanje. I dok novinarska pera pozivaju strance da se kona\u010dno obra\u010dunaju sa \u201ckriminalom i korupcijom\u201d, te na sva usta hvale novu vlast koja se zaklinje u evropske vrijednosti, tuzlanskim radnicima preostaje sve manje na\u010dina da privuku pa\u017enju na sebe. Sem kad nekom od politi\u010dara bude od koristi da ih sa\u017ealjeva. Mo\u017eda im i Angela Merkel poru\u010di da su u pravu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kolona radnika Fabrike obu\u0107e Aida, Livnice \u010delika, Fabrike deterd\u017eenata Dita i Fabrike namje\u0161taja Konjuh koja je 24. decembra 2014. krenula ka grani\u010dnom prijelazu Ora\u0161je kako bi se domogla \u201cobe\u0107ane zemlje\u201d Evropske unije, nije postigla ni\u0161ta…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4049,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-4032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4032"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4058,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4032\/revisions\/4058"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4032"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4032"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4032"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4032"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}