{"id":40304,"date":"2021-11-23T08:30:00","date_gmt":"2021-11-23T07:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40304"},"modified":"2021-11-23T13:09:04","modified_gmt":"2021-11-23T12:09:04","slug":"portugal-uvodi-kazne-za-poslodavce-koji-zovu-radnike-izvan-radnog-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40304","title":{"rendered":"Portugal zabranio poslodavcima da zovu radnike izvan radnog vremena"},"content":{"rendered":"\n

Portugalski parlament ovog tjedna izglasao je novi zakon o radu, koji me\u0111u ostalim zabranjuje<\/a> poslodavcima da kontaktiraju radnike izvan radnog vremena. Novi zakon predvi\u0111a sankcije za poslodavce ukoliko kontaktiraju radnike\/ice telefonski, mailom ili tekstualnom porukom u slobodno vrijeme. Uvo\u0111enje ovog zakona vladaju\u0107a stranka (Socijalisti\u010dka partija) objasnila<\/a> je time da \u017eele omogu\u0107iti po\u0161tivanje autonomije radnika\/ice u onom dijelu dana koji im pripada, odnosno u\u010dvrstiti granicu izme\u0111u radnog i privatnog vremena.<\/p>\n\n\n\n

Parlamentarna zastupnica portugalske Socijalisti\u010dke partije Ana Catarina Mendes za Guardian<\/a> je napisala tekst u kojem obja\u0161njava va\u017enost postojanja granice izme\u0111u vremena koje radnici provode kao resurs u slu\u017ebi osobe koja im ispla\u0107uje pla\u0107u, i vremena u kojem radnici imaju \u017eivot koji se ne vrti oko posla. “To je granica izme\u0111u vremena kao robe s financijskom vrijedno\u0161\u0107u, i onog dragocjenog vremena koje preostaje za u\u017eivanje u \u017eivotu\u201c, napisala je Mendes. Podsjetila je na povijest i naslje\u0111e radni\u010dke borbe za kra\u0107e radno vrijeme: “Zahtjev za kra\u0107im radnim vremenom bio je klju\u010dni dio radni\u010dkog pokreta od samih po\u010detaka. Bio je to zahtjev kojim su radnici tra\u017eili izlaz iz ekstremnog umora i lo\u0161eg zdravlja uzrokovanog prekomjernim radom. Samo to bi bio i vi\u0161e nego dovoljan razlog. No zahtjev za kra\u0107im radnim vremenom je tako\u0111er bio i poruka da su radnici vi\u0161e od radne snage, da bi tako\u0111er trebali biti i ljudi de facto<\/em>, a ne samo de iure<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Sa \u0161irenjem rada od ku\u0107e i problema koje je to donijelo, pojavila se opasna tendencija povratka u taj period prije nego \u0161to su radnici i sindikati izborili za kra\u0107e radno vrijeme, napisala je Mendes, i podsjetila na temeljnu nejednakost poslodavaca i radnika zbog koje deregulacija tr\u017ei\u0161ta rada uvijek zna\u010di i promjene na \u0161tetu radnika. U nejednakom odnosu \u0161efa i radnika, nije dovoljno govoriti o “pravu na nedostupnost<\/a>“, pi\u0161e Mendes, ve\u0107 je potrebno uvesti sankcije za poslodavce ukoliko to pravo prekr\u0161e. Upravo to je razlika novog portugalskog zakona i “prava na nedostupnost” koje su u svoja radna zakonodavstva uvele Francuska, Italija, \u0160panjolska, Irska i djelomi\u010dno Njema\u010dka – to pravo \u0161titi radnike koji se nisu odazvali poslodavcima na pozive ili poruke van radnog vremena, dok portugalski zakon od po\u010detka brani poslodavcima da kontaktiraju radnike, pod prijetnjom nov\u010danih sankcija. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, \u010dak ni neke lijevo orijentirane portugalske stranke nisu glasale za novi zakon – neke jer ga smatraju nedovoljno revolucionarnim, poput Portugalske komunisti\u010dke partije, a neke su bile suzdr\u017eane tokom izrade nacrta zakona, da bi na kraju ipak glasale za njega (Lijevi blok), ali uz navo\u0111enje nekih problema sa zakonom. Jedan od njih je neodre\u0111enost zakona, koji ipak dopu\u0161ta poslodavcima da kontaktiraju radnike u slu\u010daju iznimnih okolnosti, pi\u0161e Joana Ramiro za Jacobin<\/a>. Nigdje u zakonu nisu navedeni konkretni primjeri iznimnih okolnosti, tako da su mnogi skepti\u010dni u pogledu njegove u\u010dinkovitosti. Drugi problem je da zakon pokriva samo radnike s ugovorom o radu koji rade fiksno radno vrijeme, \u0161to izostavlja veliki broj prekarnih radnika\/ica. <\/p>\n\n\n\n

Iako je granica izme\u0111u radnog i slobodnog vremena bila nejasna i ranije, odnosno radnici su prijavljivali da ih poslodavci kontaktiraju izvan radnog vremena i o\u010dekuju od njih da budu dostupni, pandemija i \u0161irenje rada od ku\u0107e u\u010dinili su ovaj problem ve\u0107im i vidljivijim. Europska sindikalna konfederacija (ETUC) je jo\u0161 2002. godine postigala sporazum<\/a> s poslodavcima o regulaciji rada na daljinu kako bi pomogao radnicima koji rade od ku\u0107e da postignu ve\u0107u autonomiju u dogovoru oko uvjeta rada, a Francuska, Italija i \u0160panjolska nakon toga su uvele koncept prava na nedostupnost u svoja nacionalna zakonodavstva. Prema posljednjem Istra\u017eivanju uvjeta rada u EU<\/a> (EU Working Conditions Survey), ljudi koji redovito rade od ku\u0107e u usporedbi s onima koji rade u prostorijama svojih poslodavaca imaju \u0161est puta ve\u0107u \u0161ansu da rade tijekom svog slobodnog vremena, ve\u0107e \u0161anse da rade prekovremeno<\/a> i puno \u010de\u0161\u0107e prijavljuju psihi\u010dke smetnje vezane uz posao.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le jeseni objavljeni su podaci<\/a>\u00a0Eurostata o tome koliko \u010desto poslodavci kontaktiraju svoje radnike u slobodno vrijeme, koji su pokazali da je u 2019. godini svaki \u010detvrti radnik do\u017eivio da ga\/ju je kontaktirao poslodavac u slobodno vrijeme, a svaki deseti je prijavio da ga je poslodavac izvan radnog vremena kontaktirao i tra\u017eio da obavi neki poslovni zadatak prije idu\u0107eg radnog dana. Podsjetimo, u sije\u010dnju 2021. Europski parlament izglasao je amandman<\/a> direktivi o pravu na nedostupnost kojim se od Europske komisije tra\u017eilo da za tri godine odgodi dono\u0161enje zakona o pravu na nedostupnost, \u0161to zna\u010di da \u0107e na europskoj razini biti potrebno osam i vi\u0161e godina da bi radnici to pravo mogli ostvariti u praksi. Navodni razlog za tra\u017eenje ove odgode bio je “autonomni dogovor socijalnih partnera” o digitalizaciji potpisan pro\u0161le godine, ali radilo se o pritisku organizacija poslodavaca. U me\u0111uvremenu, radnici u EU ovisit \u0107e o odlukama nacionalnih vlada o ovom pitanju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Portugalski parlament ovog tjedna izglasao je novi zakon o radu, koji me\u0111u ostalim zabranjuje poslodavcima da kontaktiraju radnike izvan radnog vremena. Novi zakon predvi\u0111a sankcije za poslodavce ukoliko kontaktiraju radnike\/ice telefonski, mailom ili tekstualnom porukom u slobodno vrijeme. Uvo\u0111enje ovog zakona vladaju\u0107a stranka (Socijalisti\u010dka partija) objasnila je time da \u017eele omogu\u0107iti po\u0161tivanje autonomije radnika\/ice u […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40307,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1207,668,460],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-40304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-pravo-na-nedostupnost","tag-radnicka-prava","tag-sindikati","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40304"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40304\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40315,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40304\/revisions\/40315"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40304"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40304"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40304"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40304"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}