{"id":4011,"date":"2015-01-07T08:00:41","date_gmt":"2015-01-07T07:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4011"},"modified":"2015-01-07T08:11:44","modified_gmt":"2015-01-07T07:11:44","slug":"prosvjed-za-socijalnu-pravdu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4011","title":{"rendered":"Novi udar na makedonske \u201chonorarce\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cNajkonkurentnija zemlja na Balkanu\u201d, Makedonija, dovr\u0161ava set reformi kojima se dalje produbljuju socijalne nejednakosti. Novi zakoni koji se donose posljednjih mjeseci u vi\u0161e su navrata na ulice izvodili sve ve\u0107e skupine prosvjednika. Pove\u0107anje nameta na ugovore o honorarima po kojima radi sve ve\u0107i broj radnika doprinosi egzistencijalnom ugro\u017eavanju ionako siroma\u0161nih makedonskih gra\u0111ana.<\/strong><\/p>\n

Nakon tri masovna studentska prosvjeda u kratkom vremenu, u pretposljednjem tjednu 2014. godine, u Skopju se odr\u017eao i prosvjed protiv novih zakonskih mjera kojima se uvodi pla\u0107anje dodatnih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na svaki dohodak ostvaren preko ugovora (honorari) koji prema\u0161uje minimalnu pla\u0107u u zemlji (156 eura).<\/p>\n

Posljednjih mjeseci pro\u0161le godine politi\u010dka situacija u Makedoniji bila je usijana. U nedostatku prave politi\u010dke rasprave u parlamentu, politika se u nekoliko navrata preselila na ulice. Vlast je te posljednje mjesece iskoristila za dono\u0161enje velikog broja va\u017enih zakonskih promjena koji su bili predlo\u017eeni i usvojeni po hitnom postupku, pri \u010demu o nekima nije bilo nikakve javne rasprave. Oni zakoni o kojima je javnost bila obavije\u0161tena, usvojeni su uz potpuno ignoriranje kritika kako struke, tako i zainteresiranih grupa. Ovakav ignorantski stav Vlade i dr\u017eavnih institucija izazvao je nezadovoljstvo koje je u kona\u010dnici dovelo do izlaska ljudi na ulice.<\/p>\n

Prosvjed su organizirale ljevi\u010darske organizacije \u201cSolidarnost\u201d i \u201cLenka\u201d te nekoliko sindikata (Neovisni sindikat novinara i medijskih radnika (SSNM), Konfederacija sindikata Makedonije (KSOM), Sindikat diplomatskih usluga (SMDS), Sindikat pravnika (UPOZ) i Neovisni sindikat klini\u010dkih centara (SSKC)); a sna\u017eno su ga podr\u017eale mnoge nevladine organizacije, prevoditelji, umjetnici, istra\u017eiva\u010di, studenti i drugi koje ove zakonske promjene osobito poga\u0111aju.<\/p>\n

Dvostruki kriteriji: radnicima porez, povla\u0161tenima izuze\u0107e<\/strong><\/p>\n

Organizatori prosvjeda su zatra\u017eili sastanak s predstavnicima Ministarstva rada i socijalne politke kako bi obrazlo\u017eili svoje zahtjeve i ukazali na negativne aspekte novih zakonskih promjena, ali bili su ignorirani i stoga su uzvratili prosvjedom. Odr\u017eani prosvjed nije bio usmjeren protiv pla\u0107anja dodatnih socijalnih doprinosa kao ideje, nego protiv predlo\u017eenog modela koji je pun nedostataka i koji poti\u010de daljnje osiroma\u0161enje radnika.<\/p>\n

Usred sezone praznika, kada javnost najmanje pozorno prati razvoj politi\u010dkih zbivanja, bez javne najave i po hitnom postupku, makedonski je parlament usvojio pet zakonodavnih promjena kojima se uvode dodatni obvezni doprinosi za socijalno osiguranje na svaki dohodak vi\u0161i od minimalne pla\u0107e (156 eura) koji je zara\u0111en i ispla\u0107en putem autorskog ugovora, ili bilo kojeg drugog oblika ugovora koji podrazumijeva fizi\u010dki ili intelektualni rad. Dodatno socijalno osiguranje (uz porez na prihod) pla\u0107at \u0107e tako\u0111er radnici koji zara\u0111uju dodatne prihode preko spomenutih ugovora, a koji su ve\u0107 trajno zaposleni i ve\u0107 preko zaposlenja socijalno osigurani.<\/p>\n

Prvi slu\u017ebeni dokument koji je detaljnije razjasnio proceduru i opseg zakonodavnih promjena objavljen je na web stranici Mirovinskog i zdravstvenog fonda krajem listopada 2014. godine i on je izme\u0111u ostalog otkrio da se novouvedeni porez za socijalne doprinose ne\u0107e primjenjivati na dodatne prihode koje ostvaruju izabrani predstavnici, \u010dlanovi parlamenta, suci, sporta\u0161i i umirovljenici. Ovo skandalozno izuze\u0107e od poreza koje su zakonodavci namijenili za dodatne prihode koje zara\u0111uju povla\u0161teni, izabrani i postavljeni du\u017enosnici te \u010dlanovi parlamenta izazvalo je izrazito negativne reakcije u javnosti, pa je nakon nekog vremena slu\u017ebeni dokument nestao sa web stranice Mirovinskog i zdravstvenog fonda.<\/p>\n

Zakon na snazi, uvjeti nepoznati<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu, unato\u010d najavi vlade kako \u0107e svi osim umirovljenika biti obvezni platiti dodatne socijalne doprinose, do ovog trenutka javnosti nije dostupan nikakav slu\u017ebeni dokument koji bi objasnio detalje, proceduru i prava koja ovaj dodatni porez za socijalne doprinose propisuje za porezne obveznike.<\/p>\n

Puno argumenata govori u prilog tvrdnji da nove zakonske promjene donose vi\u0161e negativnih nego pozitivnih posljedica po radnike u Makedoniji. Glavni vladin argument za nu\u017enost poreza za dodatne socijalne doprinose jest da \u0107e se time pru\u017eiti socijalna sigurnost radnicima koji rade na ugovor u ilegalnom prikrivenom\u00a0radnom odnosu. Poslodavci za ovu vrstu ugovora pla\u0107aju samo porez na dohodak i tako \u0161tede na tro\u0161kovima rada. No taj glavni argument je upitan, uzmemo li u obzir da postoje\u0107e radno pravo ve\u0107 sadr\u017ei potrebne mehanizme te da postoje nadle\u017ene institucije (Dr\u017eavni radni inspektorat) \u010diji je posao detektirati i sankcionirati ovu vrstu ilegalnog prikrivenog radnog odnosa. Radnike koji preko ugovora rade u prikrivenom radnom odnosu naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u0161ljava medijski sektor, no ni dr\u017eavne institucije nisu nikakva iznimka.<\/p>\n

Umjesto da inzistiraju na provedbi postoje\u0107eg zakona o radu i pru\u017eanju dodatne potpore postoje\u0107im nadle\u017enim institucijama kako bi vr\u0161ile svoju du\u017enost u potpunosti i za\u0161titile radnike sukladno zakonu, zakonodavac uvodi nove promjene kojima promi\u010de daljnju prekarizaciju rada, legaliziraju dosada\u0161nje rupe u zakonu kojima poslodavci zaobilaze radno pravo, poti\u010du daljnje osiroma\u0161enje radnika koji rade na ugovor, olak\u0161avaju otpu\u0161tanje i poti\u010du sivu ekonomiju.<\/p>\n

Ugovori sni\u017eavaju tro\u0161kove poslodavaca<\/strong><\/p>\n

Naime, nove zakonske promjene promi\u010du rad na ugovor i mogu\u0107nost da poslodavci unajmljuju radnike bez obveza i za\u0161tite radni\u010dkih prava na koje bi ih obvezivali ugovori na neodre\u0111eno te jednostavno omogu\u0107avaju poslodavcima da plate manje ukupni tro\u0161ak rada, izbjegavaju\u0107i obvezno bolovanje, godi\u0161nje zdravstvene preglede, rodiljni dopust, pla\u0107eni godi\u0161nji odmor, otpremninu itd. Ova nova zakonska mogu\u0107nost mo\u017ee imati negativne posljedice kako po radnike koji trenutno imaju ugovor na neodre\u0111eno (jer ih mogu zamijeniti ili \u010dak ponovno uposliti da rade preko nekog lo\u0161ijeg ugovora), tako i po budu\u0107e tra\u017eitelje posla, jer im se time smanjuje mogu\u0107nost da dobiju stalno zaposlenje i ugovor na neodre\u0111eno te tako koriste za\u0161titu koju im pru\u017ea radno pravo.<\/p>\n

Dodatno pla\u0107anje za socijalne doprinose tako\u0111er se mo\u017ee negativno odraziti na neto prihod radnika koji rade na ugovor. U stalnoj potrazi za smanjivanjem tro\u0161kova rada i maksimiziranjem profita, manje je vjerojatno da \u0107e poslodavci pove\u0107ati svoje tro\u0161kove kako bi isplatili dodatne poreze za socijalne doprinose radnika, \u0161to prakti\u010dno zna\u010di da \u0107e novi porez za socijalne doprinose rezultirati smanjenjem ve\u0107 niskih nadnica radnika koji rade preko ugovora. U slu\u010dajevima u kojima su dodatni tro\u0161kovi za socijalne doprinose teret koji poslodavci ne mogu podnijeti, oni \u0107e otpustiti radnike na ugovor (takvi su se slu\u010dajevi ve\u0107 doga\u0111ali).<\/p>\n

Radnici koji rade na ugovor nisu bogati, ve\u0107ina njih radi prekarno i sretni su ako im ostvareni mjese\u010dni prihod mo\u017ee pokriti mjese\u010dne izdatke za normalan \u017eivot. Svi radnici koji rade na ugovor (od manualnih radnika, prevoditelja, umjernika, filmskih radnika, do istra\u017eitelja, novinara, itd.) suo\u010dit \u0107e se s dodatnim smanjenjem svojih prihoda. Za ve\u0107inu njih, primjerice za manualne radnike i druge radnike koji po samoj naravi svog posla ovise o ugovorima na odre\u0111eno vrijeme kao jedinim izvorom prihoda, 25% ni\u017ei prihod zna\u010dit \u0107e daljnje osiroma\u0161enje i jo\u0161 bespo\u0161tedniju borbu za pristojan \u017eivotni standard. Znamo li da skoro 72% zaposlenih<\/a> u zemlji zara\u0111uje nadnicu koja je ispod mjese\u010dnog prosjeka (345 eura<\/a>), a da minimalna mjese\u010dna ko\u0161arica za ku\u0107anstvo iznosi<\/a> 520 eura, vi\u0161e je nego jasno da svaki dodatni prihod ostvaren radom putem ugovora o honoraru zna\u010di vi\u0161e nego dobrodo\u0161lu mogu\u0107nost da si ve\u0107 zaposleni osiguraju pristojan \u017eivotni standard.<\/p>\n

Popunjavanje rupa<\/strong> regresivnim porezima<\/strong><\/p>\n

Premda predstavnici vlade tvrde da se zakonodavne promjene uvode u cilju pobolj\u0161anja ukupnog statusa i za dobrobit radnika koji rade na ugovor, primarna motivacija oporezivanja povezana je vi\u0161e s o\u010dajni\u010dkom potrebom za dodatnim financijskim sredstvima zbog neodr\u017eivih deficita dr\u017eavnog fonda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Financijski problemi Fonda znatno su pogor\u0161ani nakon 2009. godine, kada su porezne stope za socijalne doprinose smanjene, a tro\u0161kovi Fonda nisu konsolidirani i nastavili su rasti.<\/p>\n

Doprinosi za socijalno osiguranje trebaju biti pla\u0107eni za svakog radnika kroz pravedno osmi\u0161ljen porezni sustav. Postoje\u0107i porezni sustav u zemlji je regresivan (radnici s manjim prihodima pla\u0107aju vi\u0161i postotak svoje zarade za poreze), a nakon porezne reforme i ukidanja progresivnih poreznih stopa 2007. godine, nejednakosti u distribuciji prihoda zna\u010dajno su se produbile omogu\u0107uju\u0107i da, prema podacima iz 2010, 20% najbogatijih zara\u0111uje 49% od ukupnog prihoda, dok najsiroma\u0161nijih 20% stanovni\u0161tva zara\u0111uje samo 4,9% od ukupnog prihoda<\/a>. Novo nametnute promjene zakona ne ispravljaju postoje\u0107i ve\u0107 nepravedan porezni sustav, ve\u0107 naprotiv, nastavljaju s lo\u0161im poreznim rje\u0161enjima koja jo\u0161 vi\u0161e optere\u0107uju ionako niske prihode radnika.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Skopju se u pretposljednjem tjednu 2014. odr\u017eao se prosvjed protiv novih zakonodavnih mjera kojima se uvodi pla\u0107anje dodatnih doprinosa za socijalno…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4015,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[33,85],"theme":[456,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[157],"class_list":["post-4011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-protest","tag-radnicki-pokret","theme-politika","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4011"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4028,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4011\/revisions\/4028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4015"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4011"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4011"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4011"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4011"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}