{"id":40082,"date":"2021-11-04T07:00:00","date_gmt":"2021-11-04T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40082"},"modified":"2021-11-05T09:01:44","modified_gmt":"2021-11-05T08:01:44","slug":"premijerova-klimatska-ambicija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40082","title":{"rendered":"Premijerova klimatska ambicija"},"content":{"rendered":"\n

U govoru na Me\u0111unarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 pohvalio je nizak uglji\u010dni otisak i bioraznolikost Hrvatske te je iznio svoju “ambicioznu” viziju borbe protiv klimatskih promjena kroz jedinstvo poduzetnika, gra\u0111ana i civilnog dru\u0161tva, sadnju stabala i samovoze\u0107e automobile. Andrea Milat ukazuje na trula stabla u \u0161umi premijerovih izjava. <\/p>\n\n\n\n

Najnoviji poku\u0161aj Me\u0111unarodnog panela zainteresiranih strana o klimatskim promjenama (COP26<\/a>) upravo se odr\u017eava u Glasgowu u Velikoj Britaniji. Po\u010deo je 31. oktobra, a zavr\u0161it \u0107e 12. novembra, kada \u0107emo tek saznati \u0161to se sve dogovorilo, da li su najbogatije zemlje i njihovi poduzetnici pristali preuzeti financijske obaveze te kakve politi\u010dke i dru\u0161tvene promjene mo\u017eemo o\u010dekivati u narednih desetak godina. Za sada je dovoljno re\u0107i da novih prijelomnih znanstvenih informacija o stanju klime nema. Ove godine objavljeni znanstveni izvje\u0161taji o stanju planete i klime samo potvr\u0111uju sva ranija istra\u017eivanja i to sa sasvim izvjesnom vjerojatno\u0161\u0107u: \u0161esto izumiranje vrsta je po\u010delo u proteklih nekoliko dekada i uzrokovano je ljudskim djelatnostima.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u brojnim visokim du\u017enosnicima na COP26 skupu u Glasgowu prisustvuje i hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 koji se u prvim danima novembra obratio okupljenima kazav\u0161i<\/a> kako su “klimatske promjene najve\u0107i izazov na\u0161ih \u017eivota i ovoga stolje\u0107a”, te da \u0107e one “nepovratno pogor\u0161ati \u017eivote generacija koje slijede”. Ipak, na\u0161ao je prostora za optimizam pojasniv\u0161i kako “odlu\u010dnim i \u017eurnim djelovanjem mo\u017eemo znatno umanjiti ovo pogor\u0161anje” i da je na politi\u010darima “kao liderima, ne samo kao zabrinutim pojedincima, da donesemo i provedemo politike koje \u0107e to posti\u0107i.” Progresivnost i ambicija hrvatskog premijera staje to\u010dno tu, jer ve\u0107 idu\u0107om re\u010denicom trijezni svoje slu\u0161aoce kazav\u0161i kako: “U najmanju ruku, moramo ostvariti ciljeve ve\u0107 sklopljenih klimatskih sporazuma te djelovati sna\u017enije na njihovom ispunjavanju.”<\/p>\n\n\n\n

Premijerovo vijuganje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tu\u017eno je koliko su ciljevi ve\u0107 sklopljenih sporazuma nisko postavljeni, pa ipak, politi\u010dari, pogotovo na\u0161i, saple\u0107u se o te ciljeve gotovo svakom novom odlukom. Svjestan je toga i hrvatski premijer kada u idu\u0107oj re\u010denici ka\u017ee da je “to klju\u010d za smanjenje rastu\u0107eg jaza u podru\u010djima u kojima smo se ve\u0107 udaljili od postizanja ciljeva.” Re\u010denica je pravi mentalni rebus, a raspakirana zna\u010di: postoje podru\u010dja u kojima smo se ve\u0107 udaljili od postizanja ciljeva i klimatski sporazumi su klju\u010d za preokret trenda sve ve\u0107eg udaljavanja od klimatskih ciljeva. Drugim rije\u010dima, ako je jaz narastao, to zna\u010di da smo nekada bili bli\u017ei klimatskim ciljevima nego sada. Plenkovi\u0107 je to i kazao. Nejasno, vijugavo, ali ipak kazao.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski premijer dalje smatra da je pravi smjer dru\u0161tvenog klimatskog kretanja pove\u0107anje ambicije i kolektivno djelovanje: “Tako\u0111er moramo biti ambiciozniji. To je nu\u017enost koju je mogu\u0107e posti\u0107i samo ako djelujemo zajedno. Zajedni\u010dko djelovanje mogu\u0107e je samo uz anga\u017eman tvrtki i gospodarskih grana, vrijedan doprinos civilnog dru\u0161tva te cjelokupnu podr\u0161ku na\u0161ih gra\u0111ana. Njihovo ispravno razumijevanje u\u010dinaka klimatskih promjena, kroz podizanje svijesti i obrazovanje, klju\u010dno je za pobjedu u ovoj bitci.<\/em>” Ovdje se ne\u0107emo baviti \u010dinjenicom da premijer ovakve bajke prodaje za govornicama stranih zemalja, u kojima Hrvatsku predstavlja kao ure\u0111eno dru\u0161tvo ravnopravno onima sjeverozapadne Europe, dok \u010dim se vrati zauzme poziciju pripadnika elite kojemu za legitimitet nisu potrebne \u010dinjenice. Samo \u0107emo ukratko poku\u0161ati doku\u010diti kako to na\u0161 vrhovni legitimni izvor vidi odnose svih ovih kolektivnih \u010dimbenika koje poziva na bratstvo i jedinstvo “u bitci” protiv klimatskih promjena. Gospodarske grane i tvrtke se trebaju anga\u017eirati “u najmanju ruku” tako da, “ostvarimo ciljeve ve\u0107 sklopljenih klimatskih sporazuma”, \u0161to u prijevodu na prakti\u010dni hrvatski zna\u010di da se ispune zakonski minimumi. A hrvatski zakonski minimumi su minimumi svih minimuma. Ho\u0107e li premijer kao na\u0161 “lider” i “pojedinac” u\u010diniti ne\u0161to za podizanje tih minimuma?<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko. Na primjer, dokazao je to isti dan u Glasgowu kazav\u0161i da \u0107e Hrvatska zatvoriti Plomin \u2013 na\u0161u posljednju elektranu na ugljen \u2013 tek tri godine iza roka 2030. Dakle, gdje se krije ta kolektivna ambicija? Ta elektrana ne samo da zaga\u0111uje vi\u0161e nego one zagreba\u010dke koje ovih dana proizvode nepodno\u0161ljive magle, nego zaga\u0111uje i sumporom vi\u0161e nego bilo koja druga elektrana u dr\u017eavi. \u0160tovi\u0161e, Plomin zaga\u0111uje toliko da njegov blok A nema uporabnu dozvolu jo\u0161 od 2018. godine. Pa zato na\u0161 ambiciozni premijer \u017eeli pogon u preostalom bloku jo\u0161 12 godina. Da stvar bude jo\u0161 gora, njegov klimatski neobrazovani ministar okoli\u0161a (koji je usprkos aferama koje ga s vremena na vrijeme okrznu jo\u0161 uvijek na toj poziciji tek zbog nezainteresiranosti mejnstrim medija za pedantnije prou\u010davanje njegovog rada) istovremeno jednim potpisom osniva parkove prirode a drugim na obli\u017enjim lokacijama izdaje dozvole za istra\u017eivanje i eksploataciju fosilnih energenata, usprkos \u010dinjenici da su sva nova ulaganja u te energente financijski gubita\u0161i ve\u0107 sada, a biti \u0107e i vi\u0161e nakon uvo\u0111enja poreza na ugljik. Primjere toga kako premijer vidi odnose izme\u0111u gore navedenih klimatskih subjekata (gra\u0111ani, civilno dru\u0161tvo i poduzetnici \u2013 nema dr\u017eave u tome) bismo mogli nizati u nedogled, no umjesto toga, analizirat \u0107emo \u0161to je jo\u0161 to rekao premijer i koliko njegove izjave uop\u0107e imaju smisla.<\/p>\n\n\n\n

“Hrvatska za\u0161titu prirode uzima ozbiljno”<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

“Hrvatska za\u0161titu prirode uzima ozbiljno: Imamo 4. najmanji uglji\u010dni otisak po glavi stanovnika u EU. \u0161umarstvo ima stolje\u0107ima dugu tradiciju odr\u017eivog upravljanja. S 93% certificiranih \u0161uma, na\u0161a stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika je dvostruko ve\u0107a od EU prosjeka. Na\u0161 Nacionalni park Plitvi\u010dka jezera nalazi se me\u0111u prvih pet prirodnih znamenitosti na popisu prirodne ba\u0161tine UNESCO-a, gledano po veli\u010dini neto uglji\u010dnih ponora. Ukupno 38% na\u0161e zemlje je pod za\u0161titom. S 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode, Hrvatska je zemlja blagoslovljena ogromnom bioraznoliko\u0161\u0107u.”<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je premijer pre\u0161utio sjeverozapadnoj Europi? Na primjer \u010dinjenicu da je njegova stranka suodgovorna za provedbu takve deindustrijalizacije zemlje da danas imamo “\u010detvrti najmanji uglji\u010dni otisak po glavi stanovnika u EU”. To nije rezultat zelenih ili industrijskih politika, to je rezultat inercije, privatizacije, korupcije i visoke cijene industrijskog kapitala. Gotovo je nevjerojatno da se premijer ovime hvali, s obzirom na dru\u0161tvene posljedice ovih procesa koje dr\u017ee dr\u017eavu u ovisnosti o milijardama eura iz EU kako ne bi do\u0161lo do bankrota dr\u017eave i socijalnih sukoba kakvi kuhaju u mnogim biv\u0161im jugoslavenskim republikama (Srbiji i Kosovu te BiH).  <\/p>\n\n\n\n

Nije premijer pametno odabrao ni s komentarom o \u0161umama jer \u2013 ako on i ne zna, ostatak dr\u017eave ne sumnja \u2013 uzrok pozama\u0161nog uni\u0161tavanja \u0161uma u ovoj zemlji je korupcija koja vodi od Hrvatskih \u0161uma do me\u0111unarodne mafije i ide preko kadrova njegove stranke. Jedan od posebnih rezervata uop\u0107e nije u potpunosti za\u0161ti\u0107en, ve\u0107 jedina hrvatska ledenja\u010dka pra\u0161uma \u0160tirova\u010da do pola stoji u rezervatu \u2013 s kojeg su \u010dak i skinute neke stroge oznake (zabrana pristupa svim ljudima) a od pola se eksploatira za izvoz. Optu\u017ebe za ilegalnu sje\u010du \u0161uma mo\u017eete \u010duti \u010dim stupite nogom na ta podru\u010dja i porazgovarate s lokalnim stanovni\u0161tvom. Ni\u0161ta bolje nije ni sa slavnih osam nacionalnih parkova, pa tako ni Plitvicama. To\u010dna i potpuna izjava premijera glasila bi: Plitvice su trenutno pod UNESCO-vom za\u0161titom, ali smo prije nekoliko godina promijenili zakon o nacionalnim parkovima i dozvolili smo gradnju apartmana bez kanalizacijskih mre\u017ea, pa se sada otpad od turizma slijeva preko sedrenih barijera plitvi\u010dkih slapova. Zbog toga nas UNESCO upozorava. Problem smo rije\u0161ili jednostavno, nismo izgradili kanalizaciju, niti ekolo\u0161ke WC-e, niti smo ijednu tehnologiju tog tipa licencirali, ve\u0107 smo jednostavno ograni\u010dili broj turista na Plitvicama u nadi da \u0107e to rije\u0161iti sve na\u0161e probleme. Tako\u0111er, nismo certificirali ni licencirali puno ekolo\u0161kih proizvodnja odr\u017eivih, pasivnih, modularnih stambenih objekata \u2013 ni u osobne, ni javne ni turisti\u010dke svrhe – jer bismo time na\u0161tetili betonsko cementnoj gra\u0111evinskoj industriji, karbonski najintenzivnijoj industriji u Hrvatskoj. To\u010dna izjava bila bi i da je Hrvatska blagoslovljena ogromnom bioraznoliko\u0161\u0107u ali je na\u0161a kolektivna ambicija takva da vodi ka njenom radikalnom smanjenju.<\/p>\n\n\n\n

Lideri i pojedinci<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Plenkovi\u0107eva klimatska ambicija “kao lidera i pojedinca” jednostavno, u klimatskom smislu, nije dovoljna za poziciju premijera u klimatskoj tranziciji. I tu kona\u010dno dolazimo do premijerovih obe\u0107anja koja su tek vje\u017eba iz ni\u017ee matematike, i obe\u0107avaju ispuniti ne ono \u0161to je premijer dao naslutiti u svom govoru, nego ono \u0161to je analizira tog govora i pokazala: “Hrvatska \u0107e sa, za nas veoma visokih, 45% sudjelovati u ambicioznom cilju EU da do 2030. godine smanji emisije ugljika za 55%. Na\u0161a ciljna godina za prestanak kori\u0161tenja ugljika je 2033., no nastojat \u0107emo to posti\u0107i i ranije. S ciljem da do 2030. postigne stopu od 39% obnovljivih izvora u kona\u010dnoj potro\u0161nji, Hrvatska nadilazi europski cilj od 32%. Namjeravamo u kona\u010dnoj proizvodnji posti\u0107i vi\u0161e od 65% obnovljivih izvora te 100% niskouglji\u010dnih izvora.” Metode su jasne: kolektivna ambicija gra\u0111ana, poduzetnika i civilnog dru\u0161tva. A gdje je u svim premijerovim obe\u0107anjima dr\u017eava? Jer minimume svih minimuma nametnut \u0107e Europska unija. Premijer u obra\u0107anju u Glasgowu nijednom rije\u010di nije kazao \u0161to \u0107e to\u010dno i konkretno njegova vlada napraviti za “mlade” i za klimatske promjene? OK, najavio je Rim\u010deve samovoze\u0107e automobile koji su daleka budu\u0107nost, a i kada se napokon na\u0111u na na\u0161im ulicama, vi\u0161e ne\u0107e imati va\u017enost koju imaju sada, jer svi \u0107e do tada imati elektri\u010dne automobile. Najavio je jo\u0161 i air traktore, koji \u0107e eto gasiti po\u017eare… Jedina konkretna stvar koju je kazao je jednako neambiciozna kao i druge izjave iz ovog teksta: posadit \u0107emo jo\u0161 stabala. Ovoj zemlji ne treba jo\u0161 jedna nova \u0161uma ve\u0107 ekolo\u0161kije upravljanje postoje\u0107ima. Na kraju nas premijer poziva na to da podnesemo svoj dio odgovornosti, a iz svega \u0161to je rekao, jedino \u0161to je jasno je da po njegovom mi\u0161ljenju “Hrvatska nije problem”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U govoru na Me\u0111unarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 pohvalio je nizak uglji\u010dni otisak i bioraznolikost Hrvatske te je iznio svoju “ambicioznu” viziju borbe protiv klimatskih promjena kroz jedinstvo poduzetnika, gra\u0111ana i civilnog dru\u0161tva, sadnju stabala i samovoze\u0107e automobile. Andrea Milat ukazuje na trula stabla u \u0161umi premijerovih izjava. Najnoviji […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":40084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[756,1604,1378,357],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-40082","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-andrej-plenkovic","tag-cop26","tag-klimatska-politika","tag-klimatske-promjene","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40082"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40082\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40101,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40082\/revisions\/40101"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40082"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40082"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40082"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40082"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}