{"id":40062,"date":"2021-11-03T07:32:00","date_gmt":"2021-11-03T06:32:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40062"},"modified":"2021-11-04T10:04:58","modified_gmt":"2021-11-04T09:04:58","slug":"vanjska-politika-kao-shitposting","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40062","title":{"rendered":"Vanjska politika kao shitposting"},"content":{"rendered":"\n

Slovenska vanjska politika posljednjih godina presudno se zasniva na slu\u017ebenim i neslu\u017ebenim izjavama premijera Janeza Jan\u0161e. Te izjave mahom ne prate neke konkretne politike. Rije\u010d je o najobi\u010dnijem shitpostingu<\/em>, ali s ozbiljnijim reperkusijama s obzirom na to da se radi o premijeru dr\u017eave, a ne o anonimnom “strastvenom” korisniku dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

U jeku najnovije afganistanske krize i za vrijeme kaoti\u010dnog povla\u010denja ameri\u010dkih trupa iz zemlje koju su prije toga dvadeset godina okupirali, slovenski premijer Janez Jan\u0161a je 22. kolovoza, u nedjelju ujutro, pojeo doru\u010dak, popio kavu pa zatim u ruke uzeo svoj pametni telefon i napisao tvit: “#EU ne\u0107e otvarati nikakve ‘humanitarne’ ili migracijske koridore za #Afganistan. Ne\u0107emo dozvoliti da se ponovi strate\u0161ka gre\u0161ka iz 2015. Pomo\u0107i \u0107emo samo pojedincima koji su pomogli nama za vrijeme operacije #NATO. I \u010dlanicama EU koje \u0161tite na\u0161u vanjsku granicu.” Kako samo on to najbolje zna, time je premijer Slovenije, a usput i predsjedavaju\u0107i Vije\u0107a EU, uzbunio Bruxelles odakle je jo\u0161 isti dan predsjednik Europskog parlamenta Davide Sassoli javnosti poru\u010dio da Jan\u0161a ne mo\u017ee i ne smije govoriti u ime Unije.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj primjer Jan\u0161ine nedjeljne kontemplacije prikladan je za uvod u vanjskopoliti\u010dku misao slovenskog premijera. Kako unutarnja tako i vanjska politika Janeza Jan\u0161e zasnovane su primarno na reakcionarstvu i ksenofobiji. Pored toga \u0161to je Jan\u0161a od Donalda Trumpa preuzeo titulu prvog tvitera\u0161a me\u0111u dr\u017eavnicima (glavni konkurent mu je samo jo\u0161 brazilski predsjednik Jair Bolsonaro), slovenski premijer je od biv\u0161eg ameri\u010dkog predsjednika naslijedio i vanjskopoliti\u010dka uvjerenja kojima je u vi\u0161e navrata uzrokovao glavobolju ne samo zvani\u010dnom Bruxellesu ve\u0107 i vlastitom ministru vanjskih poslova An\u017eetu Logaru. Osim le\u017eernih uvreda na ra\u010dun afri\u010dkih dr\u017eava, koriste\u0107i Burkinu Faso ili Zimbabve kako bi kritizirao slovensko pravosu\u0111e, Jan\u0161in Twitter ra\u010dun vanjskih poslova bavi se, s karakteristi\u010dnom grubo\u0161\u0107u, i osjetljivijim geopoliti\u010dkim temama.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dki prijatelji<\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107a blama\u017ea Jan\u0161e na me\u0111unarodnoj sceni do danas vjerojatno ostaje aktivno sudjelovanje u \u0161irenju svakojakih teorija zavjere na Twitteru u vezi s “ukradenim ameri\u010dkim izborima” \u010dime je do\u0161ao do (kona\u010dne?) stanice svoje politi\u010dke karijere. A nju je zapo\u010deo jo\u0161 u 80-ih kao omladinac komunisti\u010dke partije, da bi kasnije od borca za ljudska prava postao socijaldemokrata, a zatim svrstao me\u0111u kr\u0161\u0107anske demokrate. Tu nije bio kraj. U proteklom desetlje\u0107u Jan\u0161a, a time i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) i nemali dio slovenskog bira\u010dkog tijela, napravili su jo\u0161 korak udesno i time je on stao uz bok ma\u0111arskog kolege Viktora Orb\u00e1na. Jan\u0161ina radikalizacija, me\u0111utim, nije nikad dovela do ve\u0107ih izbornih uspjeha pa ga tako i dogodine vjerovatno \u010deka poraz na op\u0107im izborima. Ne mo\u017ee se pritom isklju\u010diti ni mogu\u0107nost da SDS izmisli i svoju pri\u010du o ukradenim izborima kako bi dodatno podigli tenzije i utvrdili svoju bazu lojalnih glasa\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Osim ideolo\u0161kih simpatija, Jan\u0161a je imao i pragmati\u010dne razloge za podupiranje Republikanaca na izborima u SAD. \u010cinjenica je naime da su u mjesecima pred izbore slovensko i ameri\u010dko ministarstvo vanjskih poslova uspostavili dobre odnose pa je tako Mike Pompeo posjetio Bled, a posjet je vratio i An\u017ee Logar, dodu\u0161e ve\u0107 u tranzicijskom periodu kad je Trumpova administracija bila na izlaznim vratima. No i u tako kratkom periodu amerofili Jan\u0161a i Logar uspjeli su Sloveniju svrstati tijesno uz ameri\u010dke vanjskopoliti\u010dke interese; za samo par mjeseci Slovenija je potpisala memorandum kojim je efektivno blokirala kinesku 5G tehnologiju, libanonski Hezbollah uvrstila na listu teroristi\u010dkih grupa, a \u010dak se i u Ujedinjenim nacijama prvi puta suzdr\u017eala pri glasanju o medicinskoj opskrbi Palestinaca. Sve to i prije nego \u0161to je pred ministarstvo vanjskih poslova za stalno objesila zastavu NATO-a, a kasnije, za vrijeme agresije na Gazu i izraelsku zastavu na zgradu vlade, kao \u0161to su to u\u010dinile vlade u Be\u010du i Pragu. Dok se za Logara \u010dini da, gledaju\u0107i iz ameri\u010dke perspektive, zauzima relativno centristi\u010dke pozicije, za Jan\u0161u je o\u010dito da su mu jako bliske i ekstremnije ideje koje propagiraju think tankovi <\/em>\u010dijih raison d\u2019etre je zveckanje oru\u017ejem, svejedno radi li se o Izraelu, Iranu, Kini ili bilo kojem geopoliti\u010dkom pitanju.<\/p>\n\n\n\n

Bli\u017ee doma, na europskom parketu, SDS-ova vlada Sloveniju je svrstala tijesno uz Vi\u0161egradske zemlje ili preciznije re\u010deno uz aktualne vlade \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke i pogotovo Poljske i Ma\u0111arske. SDS se nalazi na krajnjoj desnici Europske pu\u010dke stranke (EPP), koja s odlaskom Angele Merkel i porazom njene Demokr\u0161\u0107anske unije u Njema\u010dkoj gubi svoju umjerenu narav. U ovom trenutku je zapravo Ljubljana najzapadnija prijestolnica u kojoj EPP dr\u017ei vlast. SDS-ovi zastupnici u Europskom parlamentu u vi\u0161e navrata su glasali vi\u0161e kao zastupnici iz politi\u010dke obitelji konzervativaca i reformista, a unutar EPP-a zagovarali su da je tu mjesto i ma\u0111arskom Fideszu. Od svih stranih zvani\u010dnika Jan\u0161a se u aktualnom mandatu zapravo i najvi\u0161e puta susreo ba\u0161 s ma\u0111arskim premijerom Orb\u00e1nom s kojim dijeli konzervativne i otvoreno islamofobne ideje, ali za razliku od Fidesza ili poljske vladaju\u0107e partije Prava i pravde, Jan\u0161a i SDS nikad nisu bili sposobni za ozbiljnije kritike EU, odbijaju\u0107i tako euroskepticizam politi\u010dkih prijatelja.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161to Slovenija nije Ma\u0111arska, a ni Poljska, SDS odr\u017eava pro-europsku politiku, ali i sva ograni\u010denja koja dolaze s tim. Dok je recimo Orb\u00e1n sposoban uspostaviti suradnju s Kinom, bilo u obliku nabavki cjepiva ili uspostavljanja kineskog univerziteta u Budimpe\u0161ti, Jan\u0161i ne\u0161to takvo ne pada na pamet. Umjesto toga, Jan\u0161a kao tinejd\u017eer u lo\u0161em dru\u0161tvu preuzima samo najlo\u0161ije navike prijatelja. Tako je nau\u010dio od Orb\u00e1na prozivati ljude koji mu ne odgovaraju soro\u0161evcima kao \u0161to je to u\u010dinio prije par tjedana kad je liberalna zastupnica u Europskom parlamentu Sophie in ‘t Veld u Ljubljanu do\u0161la na fact checking <\/em>misiju s ciljem da provjeri kako desni\u010darska vlada po\u0161tuje slobodu medija. Jan\u0161a je aktivno izbjegavao sastanak s njom, a usporedno je Nizozemku preko Twittera prozivao kao samo jo\u0161 jednu od Soro\u0161evih pla\u0107enica. Nakon \u0161to se na te prozivke odazvao i nizozemski premijer Mark Rutte, Jan\u0161inim tvitovima morala se baviti i slovenska ambasadorica u Haagu. Daleko od toga da je to jedini put kad je Jan\u0161a svojim nepromi\u0161ljenim pona\u0161anjem u neugodan polo\u017eaj stavio slovenske diplomate po svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Trumpova sudbina<\/h2>\n\n\n\n

U srpnju ove godine ambasadorica Slovenije je u Teheranu morala na razgovor nakon Jan\u0161ina sudjelovanja na doga\u0111aju u organizaciji iranske dijaspore koja otvoreno tra\u017ei smjenu vlasti u Islamskoj republici. Protestnu notu ambasadorica zaradila je nakon \u0161to je Jan\u0161a pozvao na me\u0111unarodnu istragu u vezi s ubojstvima protivnika islamske revolucije 1988. godine. Isto tako je ambasadorica u Sarajevu morala na razgovor u predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine, dodu\u0161e nakon spominjanja mogu\u0107nosti raspada BiH iz usta predsjednika Slovenije Boruta Pahora. Me\u0111utim jo\u0161 uvijek ostaje nepoznata uloga SDS-ove vlade u navodnom \u0161irenju famoznog non-papera<\/em> koji predvi\u0111a mijenjanje granica na Balkanu. Kako navodi ve\u0107 biv\u0161i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, autor spomenutog non-papera<\/em> je Trumpov \u010dovjek, pa tako tvrdnje o tome da je Slovenija bila me\u0111u aktivnijima u dijeljenju sadr\u017eaja spornog dokumenta ne bi trebale nikoga \u0161okirati. Ostale upitne izjave Janeza Jan\u0161e u vezi s BiH prote\u017eu se od prenapuhavanja uloge Turske do pronala\u017eenja krivnje za genocid u Srebrenici u – komunizmu. Kako bi signalizirao svoja antikomunisti\u010dka uvjerenja, na nedavnom EU-Zapadni Balkan samitu na Brdu kod Kranja, Jan\u0161a je \u010dak neuspje\u0161no poku\u0161avao da Unija izglasa zajedni\u010dku rezoluciju kojom bi naslje\u0111e komunizma ozna\u010dila kao prepreku razvoju isto\u010dnoeuropskih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Reakcionarnost koju Jan\u0161a propagira u unutra\u0161njoj politici, tako\u0111er ga vodi i u me\u0111unarodnim odnosima zbog \u010dega identificira Kinu kao prijetnju. Mo\u017eda vam se \u010dini da stvaranje bespotrebnih konflikata s najve\u0107om svjetskom ekonomijom mo\u017ee biti samo \u0161tetno, no Jan\u0161a stvari vidi ne\u0161to druk\u010dije. U rujnu je naime u potpisao javno pismo kolegama iz EU kako bi deklarirao potporu Litvi u sporu te balti\u010dke dr\u017eave s Kinom. Predmet spora je kancelarija Tajvana u Vilniusu \u0161to samo po sebi Kina ne vidi kao provokaciju, me\u0111utim problem je nastao jer je predstavni\u0161tvu otoka bilo dozvoljeno da koristi ime Tajvan, a ne Kineski Tajpej kako je to uobi\u010dajeno u zemljama koje priznaju Narodnu Republiku Kinu.<\/p>\n\n\n\n

Jan\u0161in glas oko ove navodne nepravde u hladnom ratu demokratskog Davida i komunisti\u010dkog Golijata ostao je o\u010dito usamljen po\u0161to EU nema interesa u ovakvim sporovima. Me\u0111utim, ako bi Kina obratila vi\u0161e pa\u017enje na malu Sloveniju, na\u0161la bi i dodatnih razloga za nezadovoljstvo. Jan\u0161ine teorije zavjere naime nisu vezane samo uz Ameriku, ve\u0107 i uz Kinu, pa je tako nedavno sugerirao da se slovenska opozicija financira sredstvima Kineske komunisti\u010dke partije zbog toga \u0161to je jedan od njenih kandidata za mandatara sura\u0111ivao s Huaweijem.<\/p>\n\n\n\n

No, Jan\u0161a zapravo ne tra\u017ei borbu s Kinom, ve\u0107 mu je vi\u0161e stalo do stvaranja percepcije kako se bori za “pravu stvar”. Kao klasi\u010dni shitposter<\/em>, Jan\u0161a voli puno pri\u010dati o stvarima za koje zapravo smatra da su van njegove mo\u0107i odlu\u010divanja. Iako je spreman poduprijeti Izrael usprkos – ili ba\u0161 zbog – ratnih zlo\u010dina, Jan\u0161a se ne usudi predlo\u017eiti premje\u0161tanje slovenske ambasade u Jeruzalem. Premda \u0107e poslati pismo, pozivaju\u0107i na europsku potporu Tajvanu, sam ne\u0107e slijediti Litvu u njenoj bitci s Pekingom. Spreman je nominalno poduprijeti Poljsku i Ma\u0111arsku kad se sva\u0111aju s Bruxellesom, ali izbjegava ulaziti u sadr\u017eajne konflikte. A kako bi se i upletao u konflikte kad nema zapravo ni\u0161ta za ponuditi osim fikcija i paranoja. Dogodine ga zbog toga i \u010deka ista sudbina kao Trumpa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenska vanjska politika posljednjih godina presudno se zasniva na slu\u017ebenim i neslu\u017ebenim izjavama premijera Janeza Jan\u0161e. Te izjave mahom ne prate neke konkretne politike. Rije\u010d je o najobi\u010dnijem shitpostingu, ali s ozbiljnijim reperkusijama s obzirom na to da se radi o premijeru dr\u017eave, a ne o anonimnom “strastvenom” korisniku dru\u0161tvenih mre\u017ea. U jeku najnovije afganistanske […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40066,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[591],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-40062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-slovenija","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40062"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40072,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40062\/revisions\/40072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40062"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40062"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40062"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40062"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}