Slu\u017ebena definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije glasi: “stanje potpunog tjelesnog, dru\u0161tvenog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”. Dakle, sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee zaklju\u010diti da zdrav nije nitko. Da bi ova definicija prestala zvu\u010dati kao utopija, trebalo bi za po\u010detak promijeniti prevladavaju\u0107u ideologiju o zdravom stilu \u017eivota kao pitanju osobne odgovornosti i osvije\u0161tenosti. Lada Weygand pi\u0161e o socijalnim determinantama zdravlja i nu\u017enosti dru\u0161tvene podr\u0161ke zdravim osobnim odabirima.<\/p>\n\n\n\n
O zdravlju obi\u010dno ne razmi\u0161ljamo sve dok ono nije iz nekog razloga naru\u0161eno. Me\u0111utim, prema definiciji<\/a> Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje je “stanje potpunog tjelesnog, dru\u0161tvenog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”. Ako bismo ovu definiciju, u \u010dijem je stvaranju prije 80-ak godina sudjelovao s\u00e2m Andrija \u0160tampar, krenuli testirati u stvarnom svijetu, vrlo brzo bismo zaklju\u010dili da doslovno nitko nije, i ne mo\u017ee biti, zdrav. Ako na trenutak presko\u010dimo tjelesno blagostanje i fokusiramo se na dru\u0161tveno i socijalno, nije te\u0161ko vidjeti da se postoje\u0107i sustav, koji se fokusira na individualne, fragmentirane aspekte ljudskih \u017eivota i zdravlja, nalazi na potpuno suprotnom spektru.<\/p>\n\n\n\n Da bismo postigli stanje dru\u0161tvenog i socijalnog blagostanja, trebali bismo \u017eivjeti u svijetu u kojem je svaka intervencija u javni prostor, infrastrukturu, usluge itd. napravljena imaju\u0107i na umu op\u0107e <\/em>dobro, a ne partikularne interese pojedinaca, tvrtki, interesnih skupina i inih. Naime, sve navedeno obuhva\u0107eno je takozvanim socijalnim odrednicama zdravlja, odnosno svim nemedicinskim faktorima koji utje\u010du na na\u0161e zdravlje. U to spadaju, izme\u0111u ostalog: stanovanje, prijevoz, susjedstvo, obrazovanje, rad, prihodi, prehrana, fizi\u010dka aktivnost, kvaliteta zraka\u2026 Ako pogledamo sve nabrojeno, vidjet \u0107emo da ni jedna od tih stvari ne ovisi isklju\u010divo o volji pojedinca, nego su sve povezane, a neke su i posve izvan na\u0161e kontrole, iako bi nas mnoge kampanje (pa i one zdravstvene) voljele uvjeriti u suprotno. Pa se tako naveliko promi\u010du, primjerice, zdrava prehrana i fizi\u010dka aktivnost, kao ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo sami<\/em> u\u010diniti, samo kad bi nam se dovoljno osvijestila va\u017enost smanjenog unosa soli i kad bi nas se dalo nagovoriti da pro\u0161e\u0107emo na posao ili uplatimo mjese\u010dnu \u010dlanarinu u teretani.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, prili\u010dno je jasno da za odr\u017eavanje “zdravog stila \u017eivota\u201c ipak moramo imati i podr\u0161ku sustava koji nas okru\u017euje. Osobni odabiri vezani uz prehranu i fizi\u010dku aktivnost usko su povezani s nizom dru\u0161tvenih faktora – primjerice sa statusom stanovanja, jer pro\u0161etati do posla ne mogu svi oni koji si mogu priu\u0161titi samo onaj stan koji je 10 km udaljen od mjesta rada, zbog \u010dega ovise o javnom prijevozu. Isto tako, osobnoj brizi o zdravlju na putu mogu stajati i stupanj obrazovanja (npr. razumije li osoba deklaracije na prehrambenim proizvodima?), visina primanja (mo\u017ee li njima pokriti osnovne potrebe, a kamoli dodatne izdatke za npr. rekreaciju u privatnoj teretani?), kao i uvjeti rada koji odre\u0111uju ima li netko uop\u0107e mogu\u0107nost uzeti pauzu i pro\u0161etati, ili pak pojesti ru\u010dak koji nije pr\u017een u masti i soli. Pored toga, na sve te “osobne” izbore utje\u010de i rod, odnosno pitanje ho\u0107e li osoba biti diskriminirana ako se pojavi na odre\u0111enim vrstama aktivnosti poput joge ili plesa, ili se pak osje\u0107ati ugro\u017eeno na drugima, poput teretana i javnih vje\u017ebali\u0161ta. Svemu tome mo\u017eemo pridodati i pitanje ure\u0111enja okoli\u0161a, kvalitete zraka, (ne)postojanja infrastrukture za pje\u0161ake.<\/p>\n\n\n\n Sve su to, dakako, bla\u017ei i optimisti\u010dniji primjeri koji se odnose na zaposlene, heteronormativne osobe s rije\u0161enim stambenim pitanjem, koje \u017eive u urbanoj sredini s javnim prijevozom, itd., a jasno je da velik dio ljudi nije ni blizu tako “lagodne” pozicije. Drasti\u010dniji su primjeri utjecaja socijalnih odrednica zdravlja, me\u0111u ostalim, vi\u0161e stope smrtnosti od koronavirusa kod pripadnika manjina<\/a> u mnogim zemljama; ve\u0107i rizik od problema s tjelesnim i mentalnim zdravljem me\u0111u besku\u0107nicima<\/a>; \u010dinjenica da vi\u0161a klasna pozicija<\/a> pridonosi boljem zdravlju i du\u017eem o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku.<\/p>\n\n\n\n Stoga se postavlja pitanje kako je, s jedne strane, mogu\u0107e da toliko javnozdravstvenih programa diljem zemlje (i svijeta) propagira upravo ideju preuzimanja osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, kad se ono odvija u kontekstu u kojemu svi ti silni pojedinci nemaju gotovo pa nikakvu mo\u0107 utjecati na vlastite uvjete \u017eivota? Kad bismo doista stremili ka zdravome dru\u0161tvu kako ga definira Svjetska zdravstvena organizacija, bilo bi potrebno za po\u010detak osvijestiti strukturalne nejednakosti koje dovode do naru\u0161avanja zdravlja i nejednakog pristupa zdravlju. One su pak posljedica globalnih procesa poput patrijarhata, rasizma, kolonijalizma, imperijalizma i sl., koji se reflektiraju u konkretnim politikama koje provode vladine i nevladine institucije, zakonodavstvu, medijima, vjerskim ustanovama, a koje u kona\u010dnici negativno poga\u0111aju sve osim najbogatije elite. Prekarnost, nesigurnost uvjeta rada, pripadnost manjinskim skupinama, migracije, rod, klasa, geografska lokacija, seksualna orijentacija, klimatski uvjeti \u2013 sve to utje\u010de na na\u0161u sposobnost i mogu\u0107nosti da se za\u0161titimo od nepovoljnih u\u010dinaka na zdravlje, da utje\u010demo na dono\u0161enje odluka, da aktivno sudjelujemo u \u017eivotu zajednice. Me\u0111upovezanost tih strukturalnih nejednakosti potrebno je uvijek iznova sagledavati da bi se utvrdile nove poveznice i slabe karike jer bez toga nije mogu\u0107e djelovati u smjeru njihova uklanjanja.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er nam je potrebno promi\u0161ljanje zdravlja koje istovremeno sagledava stvari na razini pojedinca, obitelji, manje zajednice, susjedstva, lokalne jedinice, regije, dr\u017eave, i planeta. Biomedicinski pristup bolesti i zdravlju nije mogu\u0107e koristiti kao jedini alat za upravljanje zdravljem populacije jer ono naprosto ne ovisi isklju\u010divo o biomedicinskim faktorima. Jednako kao \u0161to nije mogu\u0107e upravljati zdravstvenim sustavom primjenom tr\u017ei\u0161ne logike. Ono \u0161to nam je potrebno, kao uostalom i u svim sferama \u017eivota, su javne politike koje za cilj imaju interes op\u0107e populacije, a koje su dovoljno osjetljive na raznolikost \u017eivota. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Slu\u017ebena definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije glasi: “stanje potpunog tjelesnog, dru\u0161tvenog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”. Dakle, sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee zaklju\u010diti da zdrav nije nitko. Da bi ova definicija prestala zvu\u010dati kao utopija, trebalo bi za po\u010detak promijeniti prevladavaju\u0107u ideologiju o zdravom stilu \u017eivota kao pitanju osobne odgovornosti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":40026,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[443,1350,435],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[219],"class_list":["post-40023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nejednakost","tag-zdravlje","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40023"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40028,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40023\/revisions\/40028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40023"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40023"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40023"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40023"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Socijalne odrednice zdravlja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Op\u0107i i raznoliki interes<\/strong><\/h2>\n\n\n\n