{"id":40005,"date":"2021-10-27T09:58:00","date_gmt":"2021-10-27T08:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40005"},"modified":"2021-10-27T10:03:03","modified_gmt":"2021-10-27T09:03:03","slug":"prirezne-oaze-mudrosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=40005","title":{"rendered":"Prirezne oaze mudrosti"},"content":{"rendered":"\n

Popis stanovni\u0161tva u Hrvatskoj se polako, nakon produ\u017eenog roka, bli\u017ei kraju. Uvertiru u popis obilje\u017eio je prije svega straha desnice od “prevelikog” broja Srba, a sam po\u010detak negodovanje dijela popisanih oko, po njima, irelevantnih pitanja. U maniri svojevrsnog trailera<\/em> kona\u010dnog rezultata, Dr\u017eavni zavod za statistiku (DZS) je nekidan objavio<\/a> procjenu broja stanovnika u dr\u017eavi na kraju 2020. godine. A ona ka\u017ee da bi nas trebalo biti 237 tisu\u0107a manje nego po popisu iz 2011. godine. Dakle, jedva prebacujemo 4 milijuna stanovni\u0161tva, a ne bi nikoga previ\u0161e za\u010dudilo da rezultati popisa budu i porazniji.<\/p>\n\n\n\n

Osim procijenjene ukupne brojke, DZS je objavio i procjene kretanja po \u017eupanijama i najve\u0107im gradovima. \u0160to se ti\u010de \u017eupanija, “pozitivnu nulu” ili blagi rast bilje\u017ee samo Grad Zagreb te Istarska i Dubrova\u010dko-neretvanska \u017eupanija. Najve\u0107i pad stanovni\u0161tva u relativnom smislu do\u017eivjele su, sasvim o\u010dekivano, “isto\u010dne” \u017eupanije: od Viroviti\u010dko-podravske do Vukovarsko-srijemske. Njima se, tako\u0111er o\u010dekivano, pridru\u017eila i Li\u010dko-senjska \u017eupanija. Dakle, rezultati itekako odgovaraju svemu onome \u0161to smo vidjeli i \u010duli u proteklih desetak godina, pogotovo nakon ulaska u Europsku uniju i otvaranja tr\u017ei\u0161ta rada u zemljama \u010dlanicama. \u0160to se ti\u010de pak gradova, rezultati prate one \u017eupanijske, uz jedan zanimljiv trend.<\/p>\n\n\n\n

Od 30 najve\u0107ih gradova tek je njih osam zabilje\u017eilo procijenjeni rast stanovni\u0161tva. Dok Zagreb, Dubrovnik, Zadar i \u010cakovec imaju svoje razloge, manje ili vi\u0161e specifi\u010dne, preostala \u010detiri \u2013 Solin, Ka\u0161tela, Samobor i Sveta Nedelja \u2013 daju se svesti pod isti razlog. Sva \u010detiri grada nalaze se neposredno uz velika gradska sredi\u0161ta, Zagreb i Split. Poslovi i javna infrastruktura od \u0161kola do bolnica dostupni su stanovnicima tih gradova kao da \u017eive u Zagrebu i Splitu, ali ne moraju pla\u0107ati visoke cijene najma ili kvadrata stanova. Ljudi su naprosto racionalno odlu\u010dili da im je zna\u010dajno povoljnije \u017eivjeti doslovno u predgra\u0111ima bez da i\u0161ta gube od kvalitete \u017eivota koju veliki grad nosi sa sobom. Tako\u0111er, pored cijene stanova, va\u017ean faktor su i manja davanja, poput prireza.<\/p>\n\n\n\n

A kad smo kod prireza, valja istaknuti i najproma\u0161eniju reakciju na objavljene procjene Dr\u017eavnog statisti\u010dog zavoda. Kao i mnogo puta do sada, reakcijom se proslavio Davor Na\u0111i, saborski zastupnik Fokusa, biv\u0161i dogradona\u010delnik Svete Nedelje, neuspje\u0161ni kandidat za zagreba\u010dkog gradona\u010delnika i omiljeni politi\u010dar portala Index. Rije\u010d je, dakle, o klasi\u010dnom libertarijancu koji svijet vidi kroz optiku odnosa dr\u017eave i tr\u017ei\u0161te pri \u010demu je i vi\u0161e nego jasno tko je bad guy<\/em>, a tko good guy<\/em>. Taj svoj pristup uglavnom zasniva na uspje\u0161noj pri\u010di Svete Nedelje koja je procvat do\u017eivjela bez ikakvih prireza i ostalih sumnjivih davanja. Ono \u0161to u toj pri\u010di uporno pre\u0161u\u0107uje jest da je gotovo sva javna infrastruktura na koju se stanovnici Svete Nedelje oslanjaju za normalan \u017eivot ona koju financiraju gra\u0111ani Zagreba, izme\u0111u ostalog, i famoznim prirezom.<\/p>\n\n\n\n

No, vratimo se na reakciju. Na svom Twitter profilu, u nadi da \u0107e jo\u0161 jednom slikovito objasniti razliku izme\u0111u manjka i vi\u0161ka dr\u017eave, Na\u0111i je usporedio<\/a> procijenjene rezultate DZS-a za Vukovar i Svetu Nedelju. I slavodobitno ustvrdio da Vukovar bilje\u017ei pad stanovni\u0161tva od gotovo 20% unato\u010d sna\u017enim dr\u017eavnim ulaganjima, dok Sveta Nedelja bilje\u017ei blagi rast upravo zato \u0161to dr\u017eava ni\u0161ta nije ulo\u017eila. Ve\u0107 smo ustvrdili tko i kako ula\u017ee u Svetu Nedelju, a \u0161to se ti\u010de Vukovara, stvar o\u010dito nije u tome da ljudi iseljavaju jer je dr\u017eava “previ\u0161e” ulo\u017eila. Mo\u017eda bi ih iselilo i vi\u0161e da dr\u017eava nije ulagala u infrastrukturu. Mo\u017eda bi ih iselilo manje da dr\u017eava nije ulagala u politi\u010dku muzealizaciju grada. Mo\u017eda privatnicima nije bilo profitabilno ulagati, a bankama kreditirati projekte unato\u010d tome \u0161to je dr\u017eava ulo\u017eila u infrastrukturu. Previ\u0161e je tu upitnika koji libertarijance u prireznim oazama<\/a> ne zanimaju dok su god te oaze naslonjene uz javnu infrastrukturu velikih gradova. I dok im broj stanovnika rasta zbog iracionalnog tr\u017ei\u0161ta nekretnina u tim gradovima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Popis stanovni\u0161tva u Hrvatskoj se polako, nakon produ\u017eenog roka, bli\u017ei kraju. Uvertiru u popis obilje\u017eio je prije svega straha desnice od “prevelikog” broja Srba, a sam po\u010detak negodovanje dijela popisanih oko, po njima, irelevantnih pitanja. U maniri svojevrsnog trailera kona\u010dnog rezultata, Dr\u017eavni zavod za statistiku (DZS) je nekidan objavio procjenu broja stanovnika u dr\u017eavi na […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":40007,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136,345],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-40005","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","tag-porezi","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40005"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40010,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40005\/revisions\/40010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40005"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=40005"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=40005"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=40005"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=40005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}