{"id":39995,"date":"2021-10-25T11:24:00","date_gmt":"2021-10-25T10:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39995"},"modified":"2021-10-28T09:51:38","modified_gmt":"2021-10-28T08:51:38","slug":"jos-jedna-lazna-nada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39995","title":{"rendered":"Jo\u0161 jedna la\u017ena nada?"},"content":{"rendered":"\n<p>Posljednjeg dana ovog mjeseca u Glasgowu zapo\u010dinje 26. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama \u2013 COP26. I ova konferencija, kao i one prija\u0161nje, u o\u010dima stru\u010dnjaka i aktivista ima status sudbonosne. Drugim rije\u010dima, ako ne do\u0111e do obvezuju\u0107eg i odr\u017eivog dogovora budu\u0107nost \u017eivota na zemlji bit \u0107e ozbiljno ugro\u017eena. Naravno, alarmantni podaci se objavljuju gotovo na svakodnevnoj razini, ali oni koji ciljaju na pode\u0161eniju pa\u017enju u periodu pred konferenciju nose i dodatni apokalipti\u010dni prizvuk. Upozorenja dolaze iz razli\u010ditih izvora, ali ono \u0161to im je zajedni\u010dko jest razorni pesimizam i apel za hitnom promjenom na\u010dina na koji proizvodimo, distribuiramo i u krajnjoj mjeri \u2013 \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u njima se isti\u010de ono UN-ove Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije. <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2021\/oct\/25\/climate-crisis-greenhouse-gas-levels-hit-new-record-un-reports\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Njihovo upozorenje<\/a> je zasnovano na podacima o koncentraciji stakleni\u010dkih plinova u atmosferi i klju\u010dnim razlozima njihova koncentriranja. Mo\u017eda i najefektniji podatak je onaj o uglji\u010dnom dioksidu koji je &#8220;zaslu\u017ean&#8221; za 66% globalnog zagrijavanja. Unato\u010d mnogobrojnim i sna\u017enim epidemiolo\u0161kim restrikcijama i lokdaunima, emisija uglji\u010dnog dioksida u 2020. godini pala je tek za 5% u usporedbi s 2019. godini. Taj nam podatak prije svega govori o tome koliko smo kao civilizacija ovisni o sagorijevanju fosilnih goriva i to \u010dak u periodima u kojima su u prili\u010dnoj mjeri obustavljeni na\u010dini \u017eivota koji \u010dine tu civilizaciju. I koliki su razmjeri promjene koja nas \u010deka ako \u017eelimo zaustaviti klimatske promjene i osigurati stabilniji \u017eivot na planetu.<\/p>\n\n\n\n<p>A za taj stabilniji \u017eivotu, smatraju UN-ovi meteorolozi, nu\u017eno je do 2050. godine potpuno zaustaviti emisiju stakleni\u010dkih plinova. Jedino se tako mogu ograni\u010diti klimatske promjene i sve \u0161to one sa sobom nose \u2013 poplave, su\u0161e i toplinske udare. Petteri Taalas, \u010delnik Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije, smatra da \u0107e, ako se nastavi rast emisija stakleni\u010dkih plinova po trenutnoj, stopi rast temperatura poprili\u010dno nadma\u0161iti ciljeve Pari\u0161kog sporazuma od 1,5 do 2 Celzijevih stupnjeva. Po njemu, dvojbi nema i sve je jasno: nu\u017eno je promijeniti na\u010din \u017eivota kako bi se sprije\u010dio nastavak klimatskih promjena i to odmah. Jer uzroci su i vi\u0161e nego jasni: koncentracija uglji\u010dnog dioksida je narasla za 50% od po\u010detka industrijske revolucije. A koncentracija metana, ina\u010de &#8220;zaslu\u017enog&#8221; za 16% globalnog zagrijavanja, narasla je od kraja 18. stolje\u0107a do danas dvostruko.<\/p>\n\n\n\n<p>No, nije problem samo op\u0107i rast koncentracije stakleni\u010dkih plinova. Naime, polovica uglji\u010dnog dioksida, najproblemati\u010dnijeg stakleni\u010dkog plina, zadr\u017ei se u atmosferi, a polovicu apsorbiraju oceani i drve\u0107a i biljke. Me\u0111utim, globalno zatopljenje uni\u0161tava apsorpcijske kapacitete prirodnog svijeta. Najo\u010ditiji primjer je Amazonska pra\u0161uma koja uslijed po\u017eara, su\u0161a i pusto\u0161enja sada emitira vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida nego \u0161to ga apsorbira. Dakle, alarmi za uzbunu su upaljeni ve\u0107 odavno, ali i dalje odr\u017eivog rje\u0161enja nema na vidiku. Bez obzira na to \u0161to se zemlje manje ili vi\u0161e obvezuju na smanjenje emitiranja stakleni\u010dkih plinova, konkretni planovi zasad nisu vidljivi. Sasvim je vjerojatno da \u0107e sli\u010dne rezultate polu\u010diti i konferencija u Glasgowu. Pogotovo ako uzmemo u obzir nedavni <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2021\/oct\/20\/planned-fossil-fuel-output-vastly-exceeds-climate-limits-says-un\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">UN-ov izvje\u0161taj<\/a> u kojem je obznanjeno da budu\u0107i planovi proizvodnje fosilnih goriva u 15 najve\u0107ih zemalja-proizvo\u0111a\u010da u ve\u0107ini slu\u010dajeva uklju\u010duju dodatni rast outputa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednjeg dana ovog mjeseca u Glasgowu zapo\u010dinje 26. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama \u2013 COP26. I ova konferencija, kao i one prija\u0161nje, u o\u010dima stru\u010dnjaka i aktivista ima status sudbonosne. Drugim rije\u010dima, ako ne do\u0111e do obvezuju\u0107eg i odr\u017eivog dogovora budu\u0107nost \u017eivota na zemlji bit \u0107e ozbiljno ugro\u017eena. Naravno, alarmantni podaci se objavljuju gotovo na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39997,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[357],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klimatske-promjene","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39995"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40030,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39995\/revisions\/40030"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39995"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39995"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39995"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39995"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}