{"id":39977,"date":"2021-10-22T09:35:00","date_gmt":"2021-10-22T08:35:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39977"},"modified":"2021-10-25T08:28:00","modified_gmt":"2021-10-25T07:28:00","slug":"pitanje-sistemskog-rizika-tko-ce-biti-njemacki-ministar-financija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39977","title":{"rendered":"Pitanje sistemskog rizika: Tko \u0107e biti njema\u010dki ministar financija?"},"content":{"rendered":"\n

Nepuna \u010detiri mjeseca nakon kolapsa Lehman Brothersa koji se \u010desto uzima za “slu\u017ebeni” po\u010detak financijske krize 2008. godine, njema\u010dka Kr\u0161\u0107ansko-demokratska unija (CDU) pod vodstvom Angele Merkel odr\u017eala je kongres u Stuttgartu. Taj po\u010detak prosinca do\u010dekan je u kontekstu prili\u010dno pluralnijih politi\u010dkih i ekonomskih rasprava u odnosu na period koji je prethodio ljetu te 2008. godine. Keynes se ponovo pojavio u sredi\u0161tu pozornosti, a i knjiga Karla Marxa je nestajalo iz zaliha knji\u017eara. No, Angela Merkel je odlu\u010dila “prekinuti<\/a>” tu raspravu, izme\u0111u ostalog, inspirirana i samim mjestom odr\u017eavanja kongresa.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanstvu stranke, a posredno i njema\u010dkoj i svjetskoj javnosti, ponudila je naizgled jednostavnu ekonomsku mudrost kojom barata svaka \u0161vapska doma\u0107ica: “Kad smo ve\u0107 ovdje u Stuttgartu, u Baden-W\u00fcrtembergu, mo\u017eemo pitati za mi\u0161ljenje \u0161vapsku doma\u0107icu. Ona bi nam odgovorila djeli\u0107em mudrosti koji je kratak koliko i to\u010dan: \u2018dugoro\u010dno, ne mo\u017ee se \u017eivjeti iznad svojih mogu\u0107nosti.'” Prevedeno u jezik ekonomskih politika \u2013 jedini racionalni odgovor na krizu je prora\u010dunska \u0161tednja. Nakon te izjave sve je bilo jasno. Ne zato \u0161to svi vjeruju tradicionalnim mudrostima \u0161vapske doma\u0107ice ve\u0107 zato \u0161to je Njema\u010dka ekonomski najsna\u017enija europska zemlja. Ta se snaga vidjela u narednoj dekadi, pogotovo oli\u010dena u vidu ministra financija Wolfganga Sch\u00e4ublea i njegovog “hendlanja” gr\u010dke krize i demokratski izabrane vlasti koja je inicijalno \u017eeljela krenuti pone\u0161to druk\u010dijim putem.<\/p>\n\n\n\n

Trinaest godina kasnije \u017eivimo u novom kriznom kontekstu i \u010deka se novo razrje\u0161enje smjera. Angela Merkel vi\u0161e ne odlu\u010duje, ali tek se treba saznati tko \u0107e klju\u010dnu odluku donijeti. Naime, zapo\u010deli su pregovori o formiranju koalicije koja bi trebala voditi Njema\u010dku naredne \u010detiri godine, a u njima sudjeluju nedavni izborni pobjednici socijaldemokrati (SPD) te potencijalni koalicijki partneri liberali (FDP) i Zeleni. Postoji, dakako, cijela lepeza klju\u010dnih pozicija koja se treba ispregovarati, ali jedno se itekako isti\u010de. A to je mjesto ministra financija. U prethodnoj vladi Angele Merkel tu je poziciju dr\u017eao Olaf Scholz iz SPD-a, budu\u0107i kancelar. Dakle, ministar \u0107e postati netko iz redova koalicijskih partnera. A izbor predstavlja zna\u010dajnu razliku.<\/p>\n\n\n\n

U igri su dva imena: Christian Lindner, predsjednik FDP-a i Robert Habeck, \u010delnik Zelenih. Te se stranke sla\u017eu u zna\u010dajnom broju pitanja i predstavljaju, kako su pokazali rezultati izbora, mla\u0111im bira\u010dima nadu za modernizaciju zemlje. Razlika je u metodama modernizacije, prvenstveno infrastrukture. Lindner je klasi\u010dni zastupnik tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma i tr\u017ei\u0161ne mehanizme smatra klju\u010dem za rje\u0161avanje svih problema, uklju\u010duju\u0107i i one ekolo\u0161ke: malo tehnolo\u0161kog optimizma Silicijske doline, malo nepokolebljive vjere u odnose ponude i potra\u017enje. Uz va\u017enu promjenu u odnosu na fiskalni konzervativizam Sch\u00e4ublea i njegovih pulena koji su mu svojedobno na odlasku iz ministarstva tijelima u znak pozdrava i zahvalnosti “ocrtali” famoznu “crnu nulu”, tamo\u0161nji simbol uravnote\u017eenog prora\u010duna. Oni su ipak brinuli \u2013 ili je Merkel brinula umjesto njih \u2013 o odr\u017eivosti Europske unije. Lindnera nije previ\u0161e briga za takve vantr\u017ei\u0161ne kriterije: tko ne mo\u017ee izdr\u017eati, otpada.<\/p>\n\n\n\n

Zeleni pak smatraju da povijesni, ekonomski i ekolo\u0161ki trenutak zahtijeva zna\u010dajnija javna ulaganja i da prepu\u0161tanje sudbine tr\u017ei\u0161tu nije najpametnije rje\u0161enje. Tako\u0111er, puno su skloniji ideji Europe. Investicije u infrastrukturnu otpornost koje su proteklih desetlje\u0107a u Njema\u010dkoj bile na rekordno niskim razinama i prijelaz na dekarboniziranu ekonomiju iziskuju znatna sredstva. Bilo kakva striktna prora\u010dunska ograni\u010denja bi naprosto zna\u010dila i odustajanje od dugoro\u010dne stabilnosti. Dakle, posrijedi su bitne razlike i izbor ministra financija bi mogao odrediti budu\u0107nost ne samo Njema\u010dke nego i cijele Europe. Ovaj put vjerojatno ne\u0107emo imati \u017eivopisnu figuru u ulozi jamca argumentacije kao \u0161to je to bila \u0161vapska doma\u0107ica, ali sve se otprilike vrti izme\u0111u tech broa<\/em> na elektri\u010dnom skuteru i \u0161kolarke redovite na Fridays for Future ekolo\u0161kim protestima.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dni rasplet pregovora ovisi o nizu faktora, kompenzacija i ustupaka. Krije li se mo\u017eda odgovor u samom biv\u0161em ministru, a budu\u0107em kancelaru Scholzu? Njegovi “fiskalni refleksi”, pogotovo u pandemiji, ali i prije, pokazivali su da nije toliko optere\u0107en uravnote\u017eenim prora\u010dunom i da u kriznim situacijama mo\u017ee reagirati ovisno o zahtjevima situacije, a ne prema ud\u017ebeni\u010dkim definicijama stabilnosti. No, te\u0161ko da se mogu ti “fiskalni refleksi” odrediti kao presudan odmak<\/a> od dobro poznate njema\u010dke politike. Naime, nakon \u0161to je postavljen na \u010delo ministarstva 2018. godine francuskom je novinaru koji se nadao ve\u0107em doprinosu Njema\u010dke “europskoj solidarnosti” lakonski odbrusio: “Njema\u010dki ministar financija je njema\u010dki ministar financija.” Mo\u017eda se Scholzov stav promijenio nakon pandemije, ali to je malo izgledno.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je izgledno jest da izbor Lindnera za cijelu Europu vjerojatno zna\u010di jo\u0161 jednu rundu \u0161tednje \u010dije \u0107e posljedice biti gore od onih prije deset godina. Naime, zbog pandemije je prora\u010dunska zadu\u017eenost prili\u010dno narasla i “povratak” na mastri\u0161ke gabarite od 60% BDP-a \u0161to se ti\u010de dopu\u0161tene razine duga, za mnoge bi dr\u017eave zna\u010dilo socijalnu katastrofu. Rije\u010dima Adama Toozea<\/a>, fiskalni konzervativac na \u010delu njema\u010dkog ministarstva financija predstavlja sistemski rizik za Europu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nepuna \u010detiri mjeseca nakon kolapsa Lehman Brothersa koji se \u010desto uzima za “slu\u017ebeni” po\u010detak financijske krize 2008. godine, njema\u010dka Kr\u0161\u0107ansko-demokratska unija (CDU) pod vodstvom Angele Merkel odr\u017eala je kongres u Stuttgartu. Taj po\u010detak prosinca do\u010dekan je u kontekstu prili\u010dno pluralnijih politi\u010dkih i ekonomskih rasprava u odnosu na period koji je prethodio ljetu te 2008. godine. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39979,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39977"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39991,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39977\/revisions\/39991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39977"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39977"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39977"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39977"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}