Voza\u010di Ubera koji rade u Hrvatskoj u ponedjeljak, 18. listopada organizirali su trosatni bojkot Uberove aplikacije u znak protesta protiv ka\u0161njenja pla\u0107a. To je bila prva akcija novoosnovanog Sindikata radnika digitalnih platformi, \u010dije po\u010detke rada Dunja Ku\u010dinac stavlja u me\u0111unarodni kontekst, koji pokazuje da se radnici svuda susre\u0107u s istim temeljnim problemima: izbjegavanjem radnog zakonodavstva i prebacivanjem tro\u0161kova i rizika na radnike. Iako odnos platformi prema radnicima ne obe\u0107ava, ono \u0161to daje nadu su primjeri akcija i postignu\u0107a organiziranih platformskih radnika iz inozemstva. <\/p>\n\n\n\n
U ponedjeljak 18. listopada u udarnom jutarnjem terminu izme\u0111u 7 i 10 sati, doma\u0107i voza\u010di Ubera bojkotirali su platformu isklju\u010div\u0161i se iz Uberove aplikacije u znak protesta protiv ka\u0161njenja pla\u0107e. Oni koji u tom periodu nisu htjeli sjediti doma, radili su preko konkurentskog Bolta. Iako su oko 8 sati novci koje im je Uber dugovao sjeli na njihove ra\u010dune, voza\u010di nisu odustali od namjere da kompaniji poru\u010de da im je dosta. Odr\u017eali su medijsku pressicu ispred Uberovog sjedi\u0161ta i poru\u010dili da je vrijeme da ih platforma po\u010dne tretirati onako kako ih i naziva \u2013 kao partnere, a ne kao “digitalne robove<\/a>“. Usprkos prisutnosti mnogobrojnih medija, iz poslovne zgrade u Radni\u010dkoj cesti nije iza\u0161ao nitko. Nemogu\u0107nost razgovora s odgovornom osobom od krvi i mesa za doma\u0107e voza\u010de nije ni\u0161ta novo \u2013 s Uberom mogu komunicirati samo putem aplikacije, a ukoliko uspiju ugovoriti sastanak u\u017eivo, u Uberovoj ih sredi\u0161njici do\u010dekuju samo studenti koji im poma\u017eu u rje\u0161avanju manjih pote\u0161ko\u0107a. Imena i prezimena nadle\u017enih Uber pred njima dr\u017ei u tajnosti. Nije im poslao ni obavijest o ka\u0161njenju isplata: tek su u medijima pro\u010ditali informaciju da je u pitanju “tehni\u010dki problem\u201c odnosno “gre\u0161ka u sustavu lokalne banke\u201c. Kako takav izostanak komunikacije odgovara “potpunoj predanosti njihovoj zajednici voza\u010da”, kako je Uber opisao svoj poslovni odnos prema taksistima za Ve\u010dernji list<\/a>, ostaje samo jedno u nizu neodgovorenih pitanja koja vise nad poslovanjem sli\u010dnih platformi u Hrvatskoj i zbog kojih budu\u0107nost njihovog odnosa prema radnici ne zvu\u010di obe\u0107avaju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Ovaj je bojkot ujedno bio i prva akcija novoosnovanog Sindikata radnika digitalnih platformi, o kojem je vijest u javnost iza\u0161la po\u010detkom ovog rujna. Ideja o sindikalnom organiziranju me\u0111u voza\u010dima tinja jo\u0161 od pro\u0161le zime, kada su Uber i Bolt, u \u017eelji da stimuliraju opalu pandemijsku potra\u017enju, sru\u0161ili cijene do razine potpune neisplativosti za voza\u010de. U konkretiziranju ideje sindikata pomogao im je Savez samostalnih sindikata Hrvatske kojem je, kao jednoj od sredi\u0161njica, kako ka\u017ee savjetnica za radno i socijalno pravo Sun\u010dica Brnardi\u0107, bilo va\u017eno da podr\u017ee novi poku\u0161aj organiziranja.<\/p>\n\n\n\n Sindikalizacija je krenula iz redova taksista pa ne \u010dudi da se zahtjevi s kojima \u0107e novi sindikat najprije i\u0107i prema dr\u017eavi, prema najavama<\/a>, odnose primarno na probleme u sektoru taksi vo\u017enje. Jedan od njih ti\u010de se najavljenog smanjenja dozvoljene starosti taksi vozila s trenutnih sedam na pet godina, koje bi trebalo stupiti na snagu po\u010detkom idu\u0107e godine. Sindikat upozorava da druge europske zemlje uglavnom dozvoljavaju starost od 8 do 12 godina te da smanjenje ne\u0107e rezultirati vo\u017enjom u boljim i sigurnijim autima, \u0161to je navodna \u017eelja iza najavljene mjere, nego upravo suprotno: kupnja boljih i skupljih novih vozila voza\u010dima ne\u0107e biti isplativa, nego je izgledno da \u0107e kupovati jeftinije, rabljene aute koji \u0107e ih slu\u017eiti na kra\u0107e staze. Osim toga, sindikat smatra da bi dr\u017eava trebala poreznu obavezu prebaciti s njih na platforme. Trenutno, ka\u017eu, pla\u0107aju porez umjesto platformi: 25 do 30% provizije koliko im uzimaju za svaku vo\u017enju za platforme je \u010dista zarada, a voza\u010di su na taj iznos du\u017eni platiti PDV od 25%.<\/p>\n\n\n\n Sindikat radnika digitalnih platformi prepoznaje da su stvari trenutno poslo\u017eene tako da primarno idu na ruku platformama i da u tom navodnom partnerskom odnosu koji im nude Uber i Bolt nema puno poslovne “ravnopravnosti” ni mogu\u0107nosti dvosmjerne komunikacije i dogovora. Osim \u0161to platforme odrije\u0161enih ruku manipuliraju cijenama vo\u017enji odnosno cijenom rada voza\u010da, i navodna sloboda da se radi kad i koliko se ho\u0107e je za voza\u010de tek uvjetna. Naime, platforma bez najave na par dana iz aplikacije isklju\u010duje voza\u010de koji otka\u017eu previ\u0161e vo\u017enji, bez da im pritom objasni kolika je stopa otkazivanja koja zaslu\u017euje “kaznu”. Ako pak voza\u010di par dana ne rade zbog bolovanja ili godi\u0161njeg odmora, algoritam ih ka\u017enjava lo\u0161ijim vo\u017enjama \u2013 kra\u0107im rutama i udaljenijim lokacijama putnika. I dok u nametanju cijene rada, izostanku komunikacije i sankcijama platforme pokazuju malo toga ravnopravnog i partnerskog prema voza\u010dima, “partnerstvo” funkcionira savr\u0161eno kada tro\u0161kove rada treba staviti na le\u0111a voza\u010da \u2013 sve tro\u0161kove doprinosa, licenci, goriva i odr\u017eavanja automobila snose sami voza\u010di.<\/p>\n\n\n\n No ne rade svi voza\u010di kao samostalni obrtnici. Dio njih radi preko posredni\u010dkih firmi koje se obi\u010dno naziva agregatorima, a taj model rada osobito dominira u polju dostave hrane te dodatno komplicira cijelu pri\u010du, kao i strategiju organiziranja. Naime, javna je tajna da puno posrednika posluje ispod radara zakona, ne prijavljuju\u0107i voza\u010de i dostavlja\u010de ili ih prijavljuju\u0107i samo na par sati dnevno dok u realnosti rade puno vi\u0161e. Na taj se na\u010din izbjegava pla\u0107anje doprinosa, a puno posrednika, pri\u010da se, takti\u010dki posluje ispod poreznog praga \u2013 kad mu se pribli\u017ee, njihovi vlasnici naprosto otvaraju nove firme. \u010clanovi Sindikata radnika digitalnih platformi razumiju probleme zbog kojih dio voza\u010da i dostavlja\u010da pristaje raditi na crno: \u010desto je to zato \u0161to su im ra\u010duni pod ovrhama i u blokadama. Me\u0111utim, upozoravaju iz Sindikata, takav rad nije odr\u017eiv ni za radnike ni za dr\u017eavu: radnici nemaju nikakvu za\u0161titu, osiguranje niti kreditnu sposobnost, a dr\u017eava ostaje zakinuta za gomilu poreza.<\/p>\n\n\n\n Pitanje regulacije rada preko platformi dr\u017eava je ove godine prvi put stavila na agendu, najaviv\u0161i da \u0107e biti obuhva\u0107en idu\u0107im izmjenama Zakona o radu, no jo\u0161 je nejasno u kojem \u0107e smjeru regulacija zapravo i\u0107i. Sudska praksa u sve ve\u0107em broju zemalja ide u smjeru priznavanja punog radnog statusa platformskim radnicima, a kakvo \u0107e rje\u0161enje zagovarati Sindikat radnika digitalnih platformi i kako \u0107e usuglasiti \u017eelje onih koji \u017eele ostati samozaposleni i onih kojima bi odgovaralo da im platforme ponude opciju punog zaposlenja, ka\u017eu<\/a>, odlu\u010dit \u0107e nakon \u0161to vide u kojem \u0107e smjeru i\u0107i direktive s europske razine koje se o\u010dekuju<\/a> idu\u0107e godine. Ono u \u0161to je Savez samostalnih sindikata Hrvatske ve\u0107 sad siguran, a s \u010dim se sla\u017eu i druge sredi\u0161njice<\/a> kao i velik broj stranih sindikata, jest to da bi “tre\u0107i put”, odnosno izmi\u0161ljanje nove zakonske kategorije za platformske radnike zapravo legaliziralo njihov status radnika druge klase. “Ono \u0161to ne mo\u017eemo prihvatiti je da se radi o nekom hibridnom modelu koji ne bi davao puna prava iz Zakona o radu”, govori Sun\u010dica Brnardi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, novoosnovani sindikat nastavlja raditi na izgradnji \u010dlanstva, nastoje\u0107i se pro\u0161iriti na sektor dostave, ali i online rada na platformama poput Upworka. Svojim su se naporima tako upisali na dugi spisak kolektiva i sindikata koji diljem svijeta ve\u0107 godinama poku\u0161avaju sa\u010duvati le\u0111a platformskih radnika od posljedica sve sna\u017enijeg i nereguliranog divljanja ovog modela rada. Jedan takav sindikat, kalifornijski Ridershare Drivers United, ve\u0107 im je uputio podr\u0161ku u njihovom zahtijevanju isplate zaka\u0161njelih pla\u0107a od Ubera.<\/p>\n\n\n\n Da broj sindikalnih inicijativa u polju platformskog rada stalno raste pokazuju i istra\u017eivanja, poput onog Europskog sindikalnog instituta<\/a> objavljenog u velja\u010di 2020., u kojem su analizirani podaci o preko 300 akcija platformskih radnika prikupljeni od po\u010detka 2015. do 2020. Podatke je prikupio Centar za zapo\u0161ljavanje, inovaciju i promjenu (Centre for Employment Relations, Innovation and Change, CERIC) na Sveu\u010dili\u0161tu u Leedsu, izvla\u010de\u0107i ih iz medija, sindikalnih izvje\u0161taja, s online foruma te aktivisti\u010dkih mre\u017ea, a sve u okviru ambicioznog vi\u0161egodi\u0161njeg projekta mapiranja kolektivnih akcija i prosvjeda platformskih radnika na globalnoj razini. Baza koju razvijaju u okviru projekta pod imenom “Leeds Index of Platform Labour Protest” slu\u017eit \u0107e, kad bude dovr\u0161ena, kao resurs za velik broj sindikalista, istra\u017eiva\u010da, aktivista, radnika i predstavnika vlasti diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n Osim da broj pobuna raste, izvje\u0161taj Europskog sindikalnog instituta pokazao je da ih je najvi\u0161e u sektorima prijevoza i dostave te da je njihov naj\u010de\u0161\u0107i razlog niska pla\u0107a, koju potom slijede lo\u0161i radni uvjeti i pitanje radnog statusa. Ukupne brojke govore i to da se podjednako \u010desto pose\u017ee za \u0161trajkovima, prosvjedima i pravnim bitkama te da tipovi organiziranih akcija na koje se platformski radnici odlu\u010duju ne variraju toliko po sektorima koliko geografski. Najvi\u0161e ih je organizirano u Zapadnoj Europi i to, kao i u SAD-u, puno \u010de\u0161\u0107e oslanjaju\u0107i se na pravne mehanizme i pomo\u0107 velikih tradicionalnih sindikata nego \u0161to je to u zemljama Ju\u017ene Azije, Latinske Amerike i Subsaharske Afrike, u kojima se platformski radnici, organizirani u grassroot kolektive, umjesto pravnim putem \u010de\u0161\u0107e bore \u0161trajkovima i prosvjedima. Kao prvi kolektivni ugovor<\/a> u polju platformskog rada obi\u010dno se spominje onaj koji je 2018. danska platforma za \u010di\u0161\u0107enje Hilfr potpisala s najve\u0107im danskim sindikatom 3F te kojim su regulirane minimalna pla\u0107a, obaveza platforme za pla\u0107anje doprinosa te obaveza transparentnog slanja informacija od strane platforme prema poreznoj upravi. Prvi kolektivni ugovor koji je sklopljen kao izravan rezultat \u0161trajka platformskih radnika onaj je izme\u0111u Foodore i norve\u0161ke Ujedinjene federacije sindikata (Fellesborbudet) potpisan 2019. godine, kojim su Foodorini dostavlja\u010di izborili rast pla\u0107a, ve\u0107e pla\u0107e za rad po zimskom vremenu, naknadu za opremu za rad i pravo na prijevremenu mirovinu. Kolektivni ugovor za dostavlja\u010de na biciklima na snazi je od po\u010detka 2020. godine i u Austriji, ali obuhva\u0107a samo one sa statusom radnika, ne i samozaposlene.<\/p>\n\n\n\n No bitke za prava platformskih radnika ne vode se samo u Europi, nego i diljem svijeta<\/a>: od Kanade i SAD-a, do Australije i Kine<\/a>. S obzirom na to da polaze od istih problema, i njihovi se zahtjevi naj\u010de\u0161\u0107e podudaraju: ve\u0107e pla\u0107e, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osigurana oprema za rad, transparentan rad aplikacija u dodjeljivanju dostava i vo\u017enji i izra\u010dunu pla\u0107a, osiguravanje prostora u kojima bi se dostavlja\u010di mogli odmoriti, presvu\u0107i i obaviti manje popravke na biciklima te pravo na sindikalno organiziranje i pregovaranje s platformama. Me\u0111u prioritetima mnogih kolektiva, poput kalifornijskog Gig Workers Rising i australskog Delivery Riders Alliance, je i borba protiv netransparentnih i nepravednih isklju\u010divanja voza\u010da i dostavlja\u010da iz aplikacija. To postaje osobito va\u017eno kao dio borbe protiv antisindikalnih pritisaka platformi jer je upravo isklju\u010divanje platformskih radnika koji su detektirani kao “hu\u0161ka\u010di” ili “vo\u0111e prosvjeda” ve\u0107 vi\u0161e puta vi\u0111ena praksa. <\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da u mnogim zemljama velik udio platformske radne snage \u010dine migrantski radnici, mnogi od sindikata posebnu pa\u017enju pridaju upravo njima: Los Deliveristas Unidos<\/a> iz New Yorka, primjerice, sve materijale objavljuje na engleskom i \u0161panjolskom jeziku. Me\u0111u njihovim su zahtjevima, izme\u0111u ostalog, i za\u0161tita od kra\u0111e bicikala, pravo na kori\u0161tenje restoranskih toaleta te pravo na slobodno kori\u0161tenje javnog gradskog prostora za odmor, jelo i za\u0161titu od lo\u0161eg vremena. Na svojem webu dostavlja\u010dima nastoje pomo\u0107i i nizom prakti\u010dnih savjeta i informacija: od mape javnih toaleta do protokola u slu\u010daju da im je ukraden bicikl. Prakti\u010dnu pomo\u0107 dostavlja\u010dima i voza\u010dima neki od ovih kolektiva koristili su i kao taktiku \u0161irenja sindikata: Gig Workers United iz Kanade koji su prve korake poduzimali kao sindikat platforme Foodora Foodsters United, prve su \u010dlanove okupljali<\/a> upravo kroz besplatne radionice popravaka bicikala i auta ili popunjavanja porezne prijave. U svojim kampanjama platformski radnici \u010desto mobiliziraju i kupce. Gig Workers United, primjerice, tra\u017ee od kupaca da ih podr\u017ee<\/a> na razli\u010dite prakti\u010dne i simboli\u010dne na\u010dine: tako da do\u010dekaju dostavlja\u010da u prizemlju svoje zgrade da se ne mora penjati na vi\u0161e katove, tako \u0161to \u0107e u svoj prozor izvjesiti poruku podr\u0161ke sindikatu ili izraziti solidarnost putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Riders Union Bologna su, pak, na dan velikog \u0161trajka pod nazivom No Delivery Day u o\u017eujku ove godine u kojem je sudjelovalo vi\u0161e tisu\u0107a dostavlja\u010da, uspje\u0161no mobilizirali kupce da ih podr\u017ee u \u0161trajku cjelodnevnim bojkotom aplikacije.<\/p>\n\n\n\n Iako je, dakle, Sindikat radnika digitalnih platformi prvi takav u Hrvatskoj i tek na svojim po\u010decima, u svojoj borbi nikako nije usamljen. S obzirom na to da se temeljna logika poslovanja platformi diljem svijeta, bez obzira na specifi\u010dnosti pojedinog konteksta, na kraju dana vi\u0161e-manje svodi na isto \u2013 izbjegavanje radnog zakonodavstva i prebacivanje \u0161to vi\u0161e tro\u0161ka i rizika na radnike \u2013 povezivanje te pra\u0107enje dinamika i taktika otpora na internacionalnoj razini i u\u010denje iz njihovih uspjeha i poraza itekako imaju smisla.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Objavljeni tekst dio je novinarskog projekta \u201cPlatformski rad u Hrvatskoj: prekarnost skrivena iza online aplikacija\u201d koji je podr\u017eala Agencija za elektroni\u010dke medije, u okviru poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroni\u010dkim publikacijama, objavljenog 15. sije\u010dnja 2021.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Voza\u010di Ubera koji rade u Hrvatskoj u ponedjeljak, 18. listopada organizirali su trosatni bojkot Uberove aplikacije u znak protesta protiv ka\u0161njenja pla\u0107a. To je bila prva akcija novoosnovanog Sindikata radnika digitalnih platformi, \u010dije po\u010detke rada Dunja Ku\u010dinac stavlja u me\u0111unarodni kontekst, koji pokazuje da se radnici svuda susre\u0107u s istim temeljnim problemima: izbjegavanjem radnog zakonodavstva […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":39954,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1553,865,668,460],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-39940","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-digitalne-platforme","tag-platformski-rad","tag-radnicka-prava","tag-sindikati","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39940"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39940\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39970,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39940\/revisions\/39970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39940"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39940"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39940"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39940"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}La\u017eno “parnerstvo” <\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Hibridni status <\/strong>je neprihvatljiv<\/h2>\n\n\n\n
Sve vi\u0161e pobuna <\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Lekcije iz inozemstva<\/strong><\/h2>\n\n\n\n