{"id":39912,"date":"2021-10-19T01:41:41","date_gmt":"2021-10-19T00:41:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39912"},"modified":"2021-10-19T08:32:26","modified_gmt":"2021-10-19T07:32:26","slug":"nagrada-ekonomistu-koji-je-srusio-stetni-mit-o-minimalnoj-placi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39912","title":{"rendered":"Nagrada ekonomistu koji je sru\u0161io \u0161tetni mit o minimalnoj pla\u0107i"},"content":{"rendered":"\n

Kad se spomene ideja uvo\u0111enja ili pove\u0107anja minimalne pla\u0107e, brojnim poslodavcima i ekonomistima ne manjka na\u010dina da je prika\u017eu kao ekonomski iracionalnu \u2013 u \u0161to se lako uvjeriti i u aktualnoj<\/a> raspravi o uvo\u0111enju minimalne pla\u0107e koja bi bila propisana na razini Europske unije. Barem jedan od tih argumenata odavno je dokazano proma\u0161en, i to zaslugom Alana Kruegera i Davida Carda<\/a>, koji je zajedno s jo\u0161 dvojicom ekonomista pro\u0161log tjedna progla\u0161en za dobitnika tzv. Nobelove nagrade za ekonomiju (koja to i nije<\/a>). Radi se o argumentu da \u0107e uvo\u0111enje ili pove\u0107anje minimalne pla\u0107e dovesti do otpu\u0161tanja radnika\/ica, jer poslodavci primorani ispla\u0107ivati\/pove\u0107ati minimalnu pla\u0107u ne\u0107e imati dovoljno sredstava da zadr\u017ee sve radnike.<\/p>\n\n\n\n

Pretpostavka da uvo\u0111enje minimalne pla\u0107e vodi do gubitka radnih mjesta nije bila znanstveno provjerena sve do istra\u017eiva\u010dkog \u010dlanka Carda i Kruegera objavljenog 1994. (kasnije pro\u0161irenog u knjigu<\/a> “Myth and Measurement\u201c). Njihovo je istra\u017eivanje pokazalo da se radi o mitu koji je tretiran kao \u010dinjenica bez pokri\u0107a. Autori su do tog zaklju\u010dka do\u0161li usporedbom kretanja broja zaposlenih u saveznoj dr\u017eavi New Jersey, koja je 1992. povisila iznos minimalne pla\u0107e i postala savezna dr\u017eava s najvi\u0161om minimalnom pla\u0107om, sa susjednom Pennsylvanijom koja to nije napravila. Budu\u0107i da fast food restorani ve\u0107inu svojih radnika\/ica dr\u017ee na minimalnoj pla\u0107i, Card i Krueger proveli su istra\u017eivanje na 400 fast food restorana koji su se nalazili pored granice u obje dr\u017eave. Htjeli su vidjeti postoji li razlika u promjenama u broju radnika zaposlenih u gradovima koji se nalaze u blizini, a razlikuju se samo prema iznosu minimalne pla\u0107e. Istra\u017eivanje je pokazalo da nema nikakvih naznaka da pove\u0107anje minimalne pla\u0107e dolazi po cijenu broja radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Ideja da vlasnici fast food lanaca \u017eive u takvoj oskudici da svojim radnicima ne mogu isplatiti minimalnu pla\u0107u slu\u017ebeno se nije \u010dinila sumnjivom sve do Cardovog i Kruegerovog rada koji je dao legitimitet<\/a> zdravom razumu. Nakon toga se dogodio preokret: podr\u0161ka ideji minimalne pla\u0107e pro\u0161irila se i na institucije koje su ina\u010de, blago re\u010deno, nesklone sli\u010dnim idejama, poput Me\u0111unarodnog monetarnog fonda i OECD-a. Sharan Burrow, glavna tajnica Me\u0111unarodne konfederacije sindikata (ITUC), komentirala je dodjelu nagrade Davidu Cardu: “Ova nagrada ozbiljna je optu\u017eba za brojne ekonomiste, jer se tridesetak godina davalo na va\u017enosti \u0161tetnoj i neutemeljenoj ideji nau\u0161trb \u010dinjenica. \u2026 Ekonomska znanost mora se temeljiti na analizi \u010dinjenica umjesto na neto\u010dnim i ideolo\u0161kim naga\u0111anjima maskiranima u legitimne politi\u010dke smjernice.”<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, jedno od glavnih upori\u0161ta maskiranju neto\u010dnih ideolo\u0161kih naga\u0111anja u legitimne politi\u010dke smjernice ina\u010de je upravo nagrada dodijeljena Davidu Cardu, koju se \u010desto naziva Nobelovom nagradom iz ekonomije iako se zapravo radi o nagradi koju dodjeljuje i financira \u0160vedska centralna banka \u2013 punim nazivom “Nagrada \u0160vedske nacionalne banke za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela”. Prema ekonomskom povjesni\u010daru Philipu Mirowskom<\/a>, povijest ove nagrade neodvojiva je od uspona neoliberalne ekonomske \u0161kole, kojoj “la\u017ena Nobelova nagrada” utvr\u0111uje status jedine prave ekonomske znanosti u ve\u0107ini medija i politi\u010dkih institucija. Zbog toga od ove dodjele ne treba o\u010dekivati veliki prevrat unutar ekonomske znanosti kakav pri\u017eeljkuje Sharan Burrow, ali nagrada je dodatno popularizirala rad Davida Carda koji je utjecao i na neke va\u017ene politi\u010dke rasprave i odluke. Ne samo one o minimalnoj pla\u0107i, nego i na one o imigraciji, za koju je Card dokazao<\/a> da ima zanemariv ili nikakav utjecaj na zaposlenost i pla\u0107e “doma\u0107eg stanovni\u0161tva”, o \u010demu \u0107emo pisati u idu\u0107im vijestima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad se spomene ideja uvo\u0111enja ili pove\u0107anja minimalne pla\u0107e, brojnim poslodavcima i ekonomistima ne manjka na\u010dina da je prika\u017eu kao ekonomski iracionalnu \u2013 u \u0161to se lako uvjeriti i u aktualnoj raspravi o uvo\u0111enju minimalne pla\u0107e koja bi bila propisana na razini Europske unije. Barem jedan od tih argumenata odavno je dokazano proma\u0161en, i to […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":39914,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1595,767,568,1596,1594],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-39912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-david-card","tag-minimalna-placa","tag-neoliberalizam","tag-nobelova-nagrada-za-ekonomiju","tag-philip-mirowski","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39912"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39931,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39912\/revisions\/39931"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39912"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39912"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39912"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39912"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}