S obzirom na sve \u0161to se u Gradu Zagrebu doga\u0111alo u posljednja dva tjedna, tema zagreba\u010dkog Adventa, svedenog ove godine u skromnije okvire od onih pretpandemijskih, ostala je u tre\u0107em ili \u010detvrtom planu. Iako osvje\u017eeni nekim novim naglascima, srednjestruja\u0161ki prigovori redukciji ekonomske aktivnosti zapravo ne ispadaju iz standardnih okvira.<\/p>\n\n\n\n
Prvog listopada, neposredno prije nego \u0161to \u0107e se na medijskom dnevnom redu na\u0107i predmeti ne\u0161to va\u017eniji za dru\u0161tveno i fizi\u010dko zdravlje na\u0161eg malog grada, ne-vi\u0161e-tako-nova gradska vlast raspisala je javni natje\u010daj kao prvi korak u organizaciji jo\u0161 jednog zagreba\u010dkog Adventa. Ili, da budemo posve precizni, raspisala je javni natje\u010daj za, ve\u017eite se, \u201cpostavljanje pokretnih naprava za prigodnu prodaju i ugostiteljske usluge povodom bo\u017ei\u0107nih blagdana na lokacijama-mjestima na povr\u0161inama javne namjene na podru\u010dju Grada Zagreba\u201d. U strogo servisnim medijskim izvje\u0161tajima o raspisivanju natje\u010daja pobrojane su zatim pokretne naprave, odnosno famozne ku\u0107ice, pobrojane su i lokacije, zabilje\u017eene su kvadrature, maksimalan broj stolova i tarife dnevnih naknada, zabilje\u017eeno je, naravno, i to da se u organizaciji Adventa javni natje\u010daj po prvi puta uop\u0107e raspisuje i uglavnom je nezabilje\u017eeno da prednost na natje\u010daju imaju ugostitelji i obrtnici u statusu veterana Domovinskog rata. Nakon svega toga popisivanja, smjesta su obavljene i kra\u0107e komparativne analize, a svaka je vodila prema istom, jedinom mogu\u0107em zaklju\u010dku \u2014 zagreba\u010dki Advent vi\u0161e ne\u0107e biti ono \u0161to je nekada bio, jer je javnim natje\u010dajem \u201comiljena zimska manifestacija Zagrep\u010dana\u201d u kvantitativnom smislu reformatirana na prili\u010dno neatraktivne postavke.<\/p>\n\n\n\n
Barem od 2014. godine, kada je povi\u0161ene organizacijske apetite sasvim doslovno po\u010delo zrcaliti postavljanje klizali\u0161nog kompleksa od dvije tisu\u0107e kvadratnih metara na Trgu kralja Tomislava, Advent je svakim novim izdanjem postajao sve bitnijom \u010dinjenicom zagreba\u010dkog politi\u010dkog, ekonomskog i dru\u0161tvenog \u017eivota, i to \u010dinjenicom \u010diji rok aktualnog trajanja nije bilo mogu\u0107e ograni\u010diti njegovom sezonskom prirodom. Advent je tu relevantnost stjecao unutar aran\u017emana tipi\u010dnog za europsku poluperiferiju, odnosno unutar aran\u017emana obilje\u017eenog stanovitom dozom kriminala i odsustvom minimalno ambicioznijeg racionalnog planiranja od kojeg bi na kraju dana barem nekakve koristi mogla imati i zajednica shva\u0107ena u ne\u0161to \u0161irem smislu rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n
I iz takve bi se perspektive moglo, primjerice, re\u0107i da smo kona\u010dni proizvod zapravo mo\u017eda dobili tek u onom trenutku u kojem je i u zagreba\u010dko-adventskom kontekstu napokon obavljeno ne\u0161to \u0161to bi se i ina\u010de moglo zvati medijskom krunidbom. U bogatoj (post) tranzicijskoj lepezi kraljeva ovoga ili onoga, od kraljeva poker-aparata do kraljeva otpada, kraljem zagreba\u010dkog Adventa u jesen 2019. godine progla\u0161en je zagreba\u010dki ugostitelj Denis Mohenski, apsolutni rekorder po broju adventskih ku\u0107ica koje je tijekom godina od Grada Zagreba dobivao u zakup. Mohenski je, naime, svoje kraljevstvo izgradio tako \u0161to je te iste ku\u0107ice zatim dilao u podzakup po vi\u0161estruko ve\u0107im cijenama, a nakon \u0161to je pro\u0161le godine pauzirao zbog vi\u0161e sile, ba\u0161 kao i svi ostali, kruna mu je s glave pala ljetos<\/a> u sklopu jedne od, kako se to obi\u010dno ka\u017ee, \u201cvelikih akcija USKOK-a.\u201d Tako\u0111er, o razmjerima \u0161ire dru\u0161tvene va\u017enosti i ulozima \u201cmanifestacije\u201d ne\u0161to valjda govori i to da je zagreba\u010dki Advent u prvoj pandemijskoj godini uspio iznjedriti i novi tip prosvjednika koje se nitko nije sjetio prozvati, recimo, adventa\u0161ima \u2014 kada je u studenom pro\u0161le godine postalo jasno da organizacija Adventa u bilo kojem konkretnijem obliku zbog epidemiolo\u0161ke situacije jednostavno ne dolazi u obzir, Udru\u017eenje obrtnika grada Zagreba u znak je protesta (i uz podr\u0161ku biv\u0161eg gradona\u010delnika) na Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a svejedno iskrcalo <\/a>desetak drvenih ku\u0107ica.<\/p>\n\n\n\n Uglavnom, pripreme i izvedbe Adventa osporavale su se tijekom godina sa stajali\u0161ta elementarne legalnosti, s liberalno-malogra\u0111anskih visina i s kategorijom ukusa kao klju\u010dnim mjestom prijepora, kao i (puno rje\u0111e) u obliku brige oko kvalitete urbanog \u017eivota, uglavnom iz pozicije mitske struke, one u kojoj dugo 19. stolje\u0107e nekako uvijek uspijeva postati jo\u0161 malo du\u017ee. U odgovorima na kritike bilo je pak mogu\u0107e prepoznati razli\u010dite stupnjeve ugla\u0111enosti. Na primjer, kada je SDP-ova gradska zastupnica Vesna Na\u0111 na sjednici Gradske skup\u0161tine u studenom 2019. godine biv\u0161eg gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a prozvala za korupciju na Adventu, ovaj joj je poru\u010dio kako \u201cna Advent, ako joj se ne svi\u0111a, ne mora i\u0107i, ili neka se baci u Savu\u201d. Na kritike se, me\u0111utim, uglavnom odgovaralo tobo\u017ee objektivnim brojkama: brojevima dolazaka, brojevima no\u0107enja, \u010duvenim three-peatom<\/em> (2016., 2017,. 2018.) zagreba\u010dkog Adventa u jakoj konkurenciji europskih bo\u017ei\u0107nih sajmova na notornoj listi ne\u010dega \u0161to nosi ime European Best Destinations<\/a>.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da su javni razgovor o zagreba\u010dkom Adventu, neovisno o pozicijama, uvijek pratili povi\u0161eni tonovi, donekle je neobi\u010dno \u2014 iako iz svje\u017ee retrospektive gradskih politi\u010dkih prioriteta nije nimalo neobi\u010dno \u2014 to \u0161to doma\u0107e medijsko polje nije uspjelo dobaciti dalje od dva poku\u0161aja ozbiljnijeg komentatorskog pristupa problemu. Prvi <\/a>je onaj Gorana Vojkovi\u0107a, kolumnista portala Index.hr, drugi <\/a>onaj anonimnog prvog lica mno\u017eine gastronomskog portala Kult plave kamenice; glavni motiv prvog je motiv kra\u0111e, glavni motiv drugog motiv smrti.<\/p>\n\n\n\n Osim odavanja priznanja diskurzivno sveprisutnoj transparentnosti, u svemu ovome na razini ekonomske i simboli\u010dke argumentacije nema ni\u010dega posebno novog (pad profita osjetit \u0107e svi uklju\u010deni u ovaj turisti\u010dki industrijski lanac, i to je, jasno, lo\u0161e), a jo\u0161 manje pametnog (mjerenje stupnja sli\u010dnosti s be\u010dkim originalom, \u017eudnja za povratkom u doba carstva, prijedlozi prema kojima drvenih ku\u0107ica treba biti \u201ckoliko je to fizi\u010dki i infrastrukturno mogu\u0107e\u201d). Ono \u0161to je donekle zanimljivo \u2014 i u tome, valja priznati, drugi primjer ostavlja iskreniji dojam od prvog \u2014 odnosi se na hijerarhiju prigovora, to jest na (prve) poku\u0161aje da se hladna tr\u017ei\u0161no-profitna ra\u010dunica ozbiljnije omek\u0161a hinjenom zabrinuto\u0161\u0107u za ono \u0161to je zagreba\u010dki Advent ljudima koji u Zagrebu \u017eive isporu\u010divao (a vi\u0161e ne\u0107e isporu\u010divati) iz perspektive javnog urbanog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Svojevremeno je u doma\u0107em glazbenokriti\u010darskom \u017eargonu valjda svaka bas-linija na svijetu bila \u201chipnoti\u010dka bas-linija\u201d. U posljednja dva tjedna, situacijska logika nalagala je da se, za promjenu, ne\u0161to (re\u010denica ili dvije) mora napisati i o svakodnevnom urbanom \u017eivotu u hrvatskoj metropoli, bilo da je to ne\u0161to povezano s novim formatom zagreba\u010dkog Adventa, bilo s drugim i krupnijim problemima koje je zagreba\u010dka vlast u istom vremenskom razdoblju rje\u0161avala s vi\u0161e ili manje uspjeha. Kao u primjeru s po\u010detka paragrafa, ta je svakodnevica u procesu jo\u0161 intenzivnije proizvodnje kli\u0161eja uglavnom opisivana kao ne\u0161to \u0161to bi trebalo biti \u201cvibrantno\u201d i(li) \u201cpulsiraju\u0107e\u201d. Koliko god takve primjedbe bile neartikulirane i teorijski primitivne, te\u0161ko je re\u0107i da metu u potpunosti proma\u0161uju, iako joj se u svakom slu\u010daju pribli\u017eavaju na pogre\u0161an na\u010din. Naime, gradu koji kroni\u010dno pati od nesta\u0161ice \u201cromanse javnog prostora\u201d 1<\/a><\/sup>, redukcija bilo kojeg tipa aktivnosti na ulicama doista nije ne\u0161to \u0161to bi mu moglo biti od posebne pomo\u0107i. Ali ne radi se, naravno, samo o Adventu, koji je ovim povodom na ve\u0107 du\u017ee prisutan problem bacio samo ne\u0161to ja\u010de svjetlo, nego o osmi\u0161ljavanju i provedbi suvislih javnih politika, uklju\u010duju\u0107i i onu turisti\u010dku. A to je, jasno, to\u010dka u kojoj stvari postaju i te\u017ee i kompliciranije, jer u idealnom slu\u010daju razloga za \u010de\u0161\u0107e izlaske na ulice i trgove ionako ne bi trebalo nedostajati ni u jednom dijelu kalendarske godine. <\/p>\n S obzirom na sve \u0161to se u Gradu Zagrebu doga\u0111alo u posljednja dva tjedna, tema zagreba\u010dkog Adventa, svedenog ove godine u skromnije okvire od onih pretpandemijskih, ostala je u tre\u0107em ili \u010detvrtom planu. Iako osvje\u017eeni nekim novim naglascima, srednjestruja\u0161ki prigovori redukciji ekonomske aktivnosti zapravo ne ispadaju iz standardnih okvira. Prvog listopada, neposredno prije nego \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":39891,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1593,94,801],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-39886","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-advent","tag-turizam","tag-zagreb","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39886","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39886"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39886\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39894,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39886\/revisions\/39894"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39891"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39886"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39886"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39886"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39886"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39886"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39886"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39886"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Neka se bace u Savu <\/h2>\n\n\n\n
Nesta\u0161ica romanse javnog prostora<\/h2>\n\n\n\n