{"id":3982,"date":"2014-12-30T08:00:01","date_gmt":"2014-12-30T07:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3982"},"modified":"2015-01-07T09:40:40","modified_gmt":"2015-01-07T08:40:40","slug":"3982","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3982","title":{"rendered":"Napukline u monopolu bezidejnosti?"},"content":{"rendered":"

Nedjeljni prvi krug predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj nije donio velika iznena\u0111enja u pogledu glavnih favorita za prolaz u drugi krug. No solidan rezultat potpunog politi\u010dkog marginalca i slaba izlaznost ukazali su na rastu\u0107e nezadovoljstvo sli\u010dnom bezidejno\u0161\u0107u glavnih kandidata koja je jasno do\u0161la do izra\u017eaja tijekom kampanje.<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda bismo glavnim dobitkom prvog kruga predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj (drugi \u0107e se odr\u017eati 11. sije\u010dnja 2015.), mogli nazvati \u010dinjenicu da je donekle nagri\u017een dugogodi\u0161nji politi\u010dki duopol \u2012 SDP\/HDZ, odnosno u ovom slu\u010daju Ivo Josipovi\u0107\/Kolinda Grabar Kitarovi\u0107. Nagrizao ga je Ivan Sin\u010di\u0107, kandidat udruge \u017divi zid koji je u prvom izbornom krugu uzeo ne\u0161to vi\u0161e od 16 posto glasova i na \u010detvrto mjesto bacio biv\u0161eg hadezeovca Milana Kujund\u017ei\u0107a koji je o\u010dito ra\u010dunao na podr\u0161ku stare desnice, one iz devedesetih, a njima je prije svega bilo do opanjkavanja i difamiranja tzv. udba\u0161a, Jugoslavena i drugih. Ostali rezultati nisu previ\u0161e odudarali od dinamike prethodnih izbora. Glavni takmaci Ivo Josipovi\u0107 i Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 su, samo da spomenemo, u\u0161li u drugi krug izbora sa zanemarivom razlikom od svega jedan i pol posto u korist Josipovi\u0107a. Njih dvoje o gotovo svim pitanjima misle manje-vi\u0161e isto.<\/p>\n

Tako jo\u0161 uvijek aktualni predsjednik Josipovi\u0107 ka\u017ee o NATO paktu sljede\u0107e: “Demokracija, gra\u0111anska i ljudska prava i slobode te vladavina prava trajne su vrijednosti zbog kojih Savez postoji i koje se po\u0161tuju i promoviraju unutar i izvan Saveza”, kao da je on, a ne njegova protukandidatkinja, sjedio na mjestu pomo\u0107nika glavnog tajnika Saveza zadu\u017een za diplomaciju. Ili, kad kandidatkinja HDZ-a ka\u017ee da \u0107e \u010dvrsto poduprijeti Bosnu i Hercegovinu u njezinom nastojanju pribli\u017eavanju Europskoj uniji i NATO-savezu, zvu\u010di jednako diplomatski \u0161uplje kao kad o BiH govori bezizra\u017eajni Josipovi\u0107 i jednako neuvjerljivo, uzme li se u obzir da je u ovim izborima podr\u017eava upravo ona stranka, dakle HDZ, koja je sustavno radila, a na odre\u0111en na\u010din radi i danas, na dezintegraciji susjedne Bosne i Hercegovine. Posebno bizarno je onda to \u0161to tzv. gra\u0111ansku BiH \u010duva tvrdolinija\u0161 Milan Kujund\u017ei\u0107, hadezeovac s dna kace, kad ka\u017ee da je tre\u0107i, tzv. hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini nepotreban, jer da su “Hrvati konstitutivni narod na \u010ditavom ozemlju BiH”.<\/p>\n

Na unutarnje politi\u010dkom planu programi dvoje kandidata koji idu u drugi krug tako\u0111er jedva da se razlikuju. Oboje su za jo\u0161 vi\u0161e kapitalizma, za jo\u0161 vi\u0161e stranih investicija, za razvoj, rast. Ukratko, oboje su za dosljednu primjenu stare \u0161ifre o nerazru\u0161ivom duopolu dr\u017eave i biznisa. Tako nam kandidati srljaju retori\u010dki iz ljevice u desnicu i nazad, ovisno o trenuta\u010dnoj publici koja ih slu\u0161a, a teatar obmana samo se nastavlja.<\/p>\n

Op\u0107a dezorijentiranost<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, u na\u0161em fantasylandu<\/em> zvanom predsjedni\u010dki izbori, pojavio se mladac Ivan Vilibor Sin\u010di\u0107 (1990. Karlovac), predstavnik udruge \u017divi zid i svojevrsna modno-stilska ina\u010dica karizmatika vele\u010dasnog Zlatka Sudca. U sadr\u017eajnom smislu, Sin\u010di\u0107 je kombinacija aktiviste koji spre\u010dava delo\u017eacije i aktiviste iz udruge Franak. 1<\/a><\/sup> Nagla\u0161ava nepodno\u0161ljivu premo\u0107 financijskog kapitala kojemu treba stati na kraju, pa u svom izbornom programu, kao kakav lijevi financijski ekspert, nagla\u0161ava: “HNB umjesto da izravno posu\u0111uje novac poslovnim bankama, tra\u017ei od njih da se vani zadu\u017euju u eurima koje potom kod HNB-a mijenjaju u kune. Drugim rije\u010dima umjesto kao banka HNB funkcionira kao mjenja\u010dnica. Zbog toga svi krediti imaju valutnu klauzulu, budu\u0107i da novac pu\u0161ten u opticaj ima pokri\u0107e u vanjskom dugu. Za\u0161to HNB ne \u017eeli izravno posuditi kune doma\u0107im bankama? Zato jer \u017eeli odr\u017eati kunu nerealno jakom. Posljedica toga su vi\u0161estruke. Prva je da kuna jest jaka, ali zato imamo i nerealno velik vanjski dug, koji nije posljedica same potro\u0161nje, nego je dobrim dijelom nastao radi odr\u017eanja te\u010daja. U takvom monetarnom modelu dug uvijek raste puno br\u017ee od nov\u010dane mase (4-5 puta), \u0161to nu\u017eno dovodi do kreditne krize.”<\/p>\n

Me\u0111utim, galimatijas koji dominira u njegovim politi\u010dkim stavovima vezanim uz neka druga pitanja tako\u0111er je vrlo izra\u017een. Upitan na posljednjoj televizijskoj debati uo\u010di samog prvog kruga o problemu izbjeglica ka\u017ee: “Na na\u0161im je granicama sve vi\u0161e izbjeglica, izme\u0111u ostaloga i zato jer je NATO upravo pokrenuo jo\u0161 jedan rat (u tom trenutku zna\u010dajno se okrene du\u017enosnici NATO pakta u studiju), ali moramo biti oprezni da prevelik broj imigranata ne ugrozi na\u0161u kulturu.” Tako je Sin\u010di\u0107 u samo jednoj re\u010denici pro\u0161ao put od antiimperijalista i antimilitarista do doma\u0107e verzije rasista, koji bi da dodatnim akcijama o\u010duva hrvatsku kulturnu \u010disto\u0107u. Ne\u0161to sli\u010dno, dakle, kaos u glavi, primijetio je kod tog kandidata i jedan od televizijskih gostiju u izbornoj no\u0107i, Ivo Banac, kad je kazao da ovu generaciju, pa onda i Sin\u010di\u0107a, karakterizira krajnja idejna dezorijentiranost. Me\u0111utim, tu Banac nije posve po\u0161ten, jer bi trebao dodati da je za to kriva upravo njegova generacija i upravo njegov akademski pogon koji je sustavno i na vrlo uspje\u0161an na\u010din mladi nara\u0161taj \u010duvala od utjecaja bilo kakvih progresivnih ideja.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju ovako izra\u017een politi\u010dki duopol dovodi do pojednostavljenja politi\u010dkih ideja i njihovog artikuliranja u kampanjama, iako, s druge strane, on je i znak odre\u0111ene politi\u010dke stabilnosti. Koja, istina, mo\u017ee pre\u0107i i u politi\u010dku bezidejnost i sterilnost. Svi se kandidati manje-vi\u0161e pozivaju na nacionalno ujedinjavanje i zajedni\u010dku borbu protiv krize, svi su zabrinuti zbog rastu\u0107eg siroma\u0161tva, svi bi da se nekako stane na kraj kreditnom balonu zvanom frana\u010dki stambeni zajam, svi bi LNG na Krku, svi su protiv korupcije, svi bi vi\u0161e odgovornosti, itd.<\/p>\n

Nove linije podjela?<\/strong><\/p>\n

Pone\u0161to se me\u0111u predsjedni\u010dkim kampanjama razlikuje ona koju vodi Josipovi\u0107, budu\u0107i da paralelno s njom vodi i kampanju za promjenu Ustava. Tim bi promjenama Josipovi\u0107 da oja\u010da vlast egzekutive, a istovremeno bi da do neke mjere stane na kraj referendumijadi u nas, promijenio bi i izborni sistem u pravcu ja\u010danja ionako jake dvostrana\u010dke scene i onemogu\u0107avanja padobranaca Sin\u010di\u0107evog tipa, a oja\u010dao bi i tre\u0107u vlast, onu sudsku. Promijenio bi i ne\u0161to u legislativi, posebno u odnosu prema me\u0111unarodnim ugovorima, s o\u010ditom tendencijom da neke od tih ugovora, poput onih sa Svetom Stolicom, stavi na reviziju i sl.<\/p>\n

Me\u0111utim, te\u0161ko je povjerovati da je kod zainteresiranih bira\u010da na ikakav poseban odjek nai\u0161la ova predsjednikova inicijativa. Prije \u0107e biti da su se politi\u010dke preferencije me\u0111u bira\u010dkim tijelom razdvojile \u0161to po liniji starih podjela (HDZ i SDP, usta\u0161e i partizani i dr.), \u0161to po liniji novih podjela na ne\u0161to zadovoljnije i posve nezadovoljne, s tim da je ovih 16 posto za Sin\u010di\u0107ev \u017divi zid, najvjerojatnije generirano upravo iz dijela stanovni\u0161tva koji nije osjetio dovoljnu satisfakciju u prethodnim politi\u010dkim aran\u017emanima.<\/p>\n

Otpo\u010deli smo s konstatacijom o jednom od prvih ozbiljnijih izazova dosada\u0161njem dvovla\u0161\u0107u. On bi mogao zna\u010diti i izazov dosada\u0161njoj elitisti\u010dki zami\u0161ljenoj i prakticiranoj demokraciji u nas. Politi\u010dki duopol naj\u010de\u0161\u0107e nije ni\u0161ta drugo doli prikrivena oligarhija, odnosno rotacija unaprijed selektirane politi\u010dke klike, kako bi rekao Ishay Landa, koja je samo prividno podijeljena u dvije frakcije, od kojih se obje jako trude da na javnoj sceni proizvode politi\u010dku distrakciju, prikrivaju\u0107i tako prava pitanja. Ukoliko je ovo znak novih politi\u010dkih gibanja, onda je zapravo neva\u017eno tko \u0107e u jo\u0161 uvijek dirigiranoj demokraciji biti novi predsjednik ili predsjednica.<\/p>\n

  1. Udruga koja se zala\u017ee za prava du\u017enika kredita s valutnim klauzulama.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Mo\u017eda bismo glavnim dobitkom prvog kruga predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj (drugi \u0107e se odr\u017eati 11. sije\u010dnja 2015.), mogli nazvati \u010dinjenicu da je donekle nagri\u017een…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3986,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-3982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3982"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4029,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3982\/revisions\/4029"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3982"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3982"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3982"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3982"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}