{"id":39752,"date":"2021-10-06T10:46:47","date_gmt":"2021-10-06T09:46:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39752"},"modified":"2021-10-08T09:00:18","modified_gmt":"2021-10-08T08:00:18","slug":"od-radnickih-leda-do-ekonomskih-mozgova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39752","title":{"rendered":"Od radni\u010dkih le\u0111a do ekonomskih umova"},"content":{"rendered":"\n

Poprili\u010dnu pa\u017enju stru\u010dne i zainteresirane javnosti, kako glasi prikladna fraza, privukao je posljednjih dana jedan \u010dlanak<\/a> iz New York Timesa. Sam naslov \u010dlanka itekako obja\u0161njava pa\u017enju: “Nobody Really Knows How the Economy Works<\/em>” (Nitko zapravo ne zna kako ekonomija funkcionira). Autor Neil Irvin je inspiraciju za epistemolo\u0161ki pesimizam prona\u0161ao u nedavno objavljenoj studiji ameri\u010dkih Federalnih rezervi (FED) koja potkopava uvrije\u017eeni stav po kojem inflacijska o\u010dekivanja u budu\u0107nosti izravno utje\u010du na visinu stope inflacije danas. No, smatra Irvin, ne radi se samo o konkretnom problemu i njegovoj interpretaciji. Studija dovodi u pitanje sredi\u0161nje postavke na\u0161eg shva\u0107anja ekonomije: kako ona zapravo funkcionira, \u0161to rade vlasti, pogotovo centralne banke, kad upravljaju njom, kakav je odnos izme\u0111u nezaposlenosti i inflacije, kako deficitarna potro\u0161nja utje\u010de na ekonomiju i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Kao jedan od razloga za gubitak kolektivnih kognitivnih kapaciteta kad je u pitanju ekonomija Irvin navodi rasprostranjenu nadmenost i samopouzdanost ekonomista u periodu od sredine 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a do financijske krize 2007. godine. Taj je period, koji se manje-vi\u0161e poklapa s onim \u0161to se u kriti\u010dkoj literaturi naziva neoliberalnom epizodom, ekonomistima navodno ulijevao povjerenje u propisane formule. Me\u0111utim, \u010dini se da se ekonomska realnost po\u010dela opirati interpretacijskoj optici. Pogotovo jer se tu ne radi samo o interpretaciji ve\u0107 i podlozi za upravljanje tom realno\u0161\u0107u. Autor spomenute studije FED-a, vi\u0161i savjetnik Jeremy B. Rudd, prili\u010dno je otvoren: “Mejnstrim ekonomika je prepuna ideja za koje ‘svi znaju’ da su istinite, ali su zapravo potpune besmislice.” I pritom smatra da te besmislice imaju svoju “terapeutsku” funkciju: “Ekonomija je kompliciran i sam po sebi te\u0161ko razumljiv sustav, a te teze su ono \u0161to nas spa\u0161ava od intelektualnog nihilizma.”<\/p>\n\n\n\n

Tajming Ruddove studije i Irvinova \u010dlanka nije, naravno, nimalo slu\u010dajan. Pandemijski period je u prili\u010dnoj mjeri opozvao standardne formule u \u010ditanju ekonomskih podataka. I ne samo u \u010ditanju ve\u0107 i u njihovoj proizvodnji. Najkonkretniji primjer je inflacija. Ona se nakon nekoliko desetlje\u0107a vratila na naslovnice, ali \u010dini se da tuma\u010denja i lijekovi koji su vrijedili prije nekoliko desetlje\u0107a vi\u0161e nisu od pomo\u0107i. Na stranicama poslovne \u0161tampe odvijaju se interpretacijski ratovi koji uklju\u010duju i pitanja uvjerljivosti samih interpretacijskih okvira i analiti\u010dke dostupnosti onoga \u0161to se interpretira. U izuzetno korisnoj sintezi<\/a> trenutnih debata o inflaciji ekonomski povjesni\u010dar Adam Tooze navodi nekoliko problema koji ti\u0161te anga\u017eirane tuma\u010de inflacije; validnost samih podataka koji postaju te\u017ee “dohvatljivi” u periodima poreme\u0107enog funkcioniranja ekonomije; razli\u010diti sektori ekonomije se kre\u0107u druk\u010dijim brzinama i u druk\u010dijim smjerovima; analiti\u010dka “neprobojnost” ekonomske situacije koja je prethodila pandemijskom udaru: kako objasniti nisku inflaciju u vrijeme kvantitativnog popu\u0161tanja?<\/p>\n\n\n\n

Sve su to dovoljni razlozi za pozive na poniznost u maniri hrvatskog nogometnog izbornika Zlatka Dali\u0107a. Presudna pitanja poput onog \u2013 kako upravljati ne\u010dim \u0161to ne razumijemo \u2013 neophodna su ako \u017eelimo u\u010diniti svijet boljim mjestom za \u017eivot. Me\u0111utim, ova rasprava uglavnom pre\u0161u\u0107uje ishodi\u0161nu premisu koja spada u politi\u010dku epistemologiju. Znanje o ekonomiji nikada nije sasvim politi\u010dki neutralno. Ne postoji op\u0107i interes svih zainteresiranih aktera: taj se kreirani op\u0107i interes zasniva na odnosima mo\u0107i kojima se “rje\u0161avaju” proturje\u010dni interesi. Ono \u0161to nekome predstavlja stabilnost (javnih financija) nekome drugome predstavlja neizvjesnost (manjak socijalne za\u0161tite). Drugim rije\u010dima, \u010desto se opstojnost nekih ekonomskih formula za koje smo mislili da su funkcionalne istine prelamala preko ne\u010dijih le\u0111a. Samo \u0161to ti interesi nisu ulazili u kalkulaciju izra\u010duna op\u0107eg interesa. Ili se uvo\u0111enje tih interesa, poput na primjer skra\u0107ivanja radnog tjedna, smatralo ekonomski naivnim.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to jo\u0161 nisu aktivirana pitanja koja su sastavni dio lijeve kritike mejnstrim ekonomije ve\u0107 dugi niz godina, same diskusije o osnovama ekonomije itekako su dobrodo\u0161la polazna to\u010dka. Njihov rasplet ipak ne\u0107e ovisiti o nekom neo\u010dekivanom rastu na\u0161ih kognitivnih kapaciteta ve\u0107 o politi\u010dkom prelamanju postoje\u0107e krize. Jer formule i teze koje Rudd naziva besmislicama nisu bile tu samo da bi ekonomiste spasile od intelektualnog nihilizma, one su imale i realnu funkciju: pravdale su politike koje su odvijale prema odre\u0111enim interesima. Mnogi su njihovu besmislenost osjetili na svojoj ko\u017ei prije nego su je ekonomisti “osjetili” u glavi. Jedini izlaz iz intelektualnog nihilizma predstavlja povratak politike u te prazne formule koje su dugo godina bile “znanstveni jamac” za rast nejednakosti i stagnaciju \u017eivotnog standarda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poprili\u010dnu pa\u017enju stru\u010dne i zainteresirane javnosti, kako glasi prikladna fraza, privukao je posljednjih dana jedan \u010dlanak iz New York Timesa. Sam naslov \u010dlanka itekako obja\u0161njava pa\u017enju: “Nobody Really Knows How the Economy Works” (Nitko zapravo ne zna kako ekonomija funkcionira). Autor Neil Irvin je inspiraciju za epistemolo\u0161ki pesimizam prona\u0161ao u nedavno objavljenoj studiji ameri\u010dkih Federalnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38698,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39752"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39752\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39760,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39752\/revisions\/39760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39752"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39752"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39752"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39752"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}