Poreme\u0107eni opskrbni lanci glavna su globalna medijska tema. Proizvodnja je usporena uslijed manjka energenata i (polu)proizvoda poput \u010dipova, luke su zakr\u010dene, a cijena prijevoza kontejnerima je sko\u010dila u nebo. Jednom i kad se kontejneri iskrcaju na obalama nastupa dodatna prepreka: manjak voza\u010da koji bi robu odvezli do krajnjih odredi\u0161ta. Naprosto, fragilna ravnote\u017ea opskrbnih lanaca nije izdr\u017eala slijed pandemijskih epizoda: naglo zatvaranje pa otvaranje s izra\u017eenim skokom potra\u017enje. Najupe\u010datljivije slike pritom dolaze iz Velike Britanije gdje je Brexit dodatno uslo\u017enio ionako kompliciranu situaciju.<\/p>\n\n\n\n
Redovi, nervoza i sukobi na benzinskim crpkama podsjetili su ne\u0161to starije na sli\u010dne probleme koje je imala Jugoslavija 70-ih i 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Samo su, sukladno “slu\u017ebenim” politikama sje\u0107anja zaboravili spomenuti da su u tom periodu iste probleme imali i Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD i Francuska i da to nije bio inherentni problem jugoslavenskog socijalizma, ve\u0107 globalnog tr\u017ei\u0161ta nafte. No, vratimo se u sada\u0161njicu. Britanski zvani\u010dnici tvrde da problem vi\u0161e nije u koli\u010dinama goriva i da ga ima u tamo\u0161njim rafinerijama dovoljno, ali da nema voza\u010da koji bi ga distribuirali do korisnika. Problem je nastao jo\u0161 po\u010detkom pandemije povratkom voza\u010da stranaca u svoje u mati\u010dne zemlje. U raspravama o njegovu rje\u0161enju prijedlogom se istaknuo <\/a>ambasador Albanije u Ujedinjenom Kraljevstvu Qirjako Qirko.<\/p>\n\n\n\n On je, potaknut nezaslu\u017eeno lo\u0161om reputacijom svojih sunarodnjaka u Ujedinjenom Kraljevstvu, predlo\u017eio tamo\u0161njoj vladi da upravo oni spase situaciju. Kako? Pa tako da Albanci koji imaju potrebne voza\u010dke dozvole besplatno odrade potrebne vo\u017enje kako bi se benzinske crpke opskrbile gorivo. Qirko smatra da bi barem 5.000 Albanaca bilo odmah na usluzi. U Ujedinjemo Kraljevstvu naime trenutno \u017eivi oko 150.000 Albanaca od \u010dega znatan broj nema potrebne papire, \u0161to, veli Qirko, ometa procjenu o dostupnoj besplatnoj radnoj snazi s obzirom na to da je te\u0161ko utvrditi koliko ih ima voza\u010dke dozvole. No, bilo kako bilo, Albanci su, poru\u010duje Qirko, spremni raditi besplatno za Vladu kako bi iskazali zahvalnost svojim britanskim doma\u0107inima.<\/p>\n\n\n\n Pritom je o\u010dito da ambasador nije proveo nikakvu anketu me\u0111u sunarodnjacima niti da ima ikakve ovlasti da ih natjera na besplatni rad. Zato je valjda istaknuo jo\u0161 jedan aspekt zahvalnosti, a ti\u010de se uloge Ujedinjenog Kraljevstva u NATO intervenciji 1999. godine. No, ne radi se samo o zahvalnosti. Qirko ovim putem \u017eeli izraziti i kritiku prema “doma\u0107inima” i putem besplatnog rada im “dokazati” da su im predod\u017ebe o Albancima pogre\u0161ne i da Albanci u toj zemlji predstavljaju vrijednost, a ne problem. Qirko se \u017eali da su njegovi sunarodnjaci uglavnom predstavljeni kao \u010dlanovi bandi, dileri ili trgovci ljudima i smatra da ne zaslu\u017euju takav tretman. Priznaje da me\u0111u Albancima postoje i takvi ljudi, ali da postoje me\u0111u svim etni\u010dkim skupinama i da se nacionalnost ne bi trebala vezivati uz kriminal. I tu je, naravno, potpuno u pravu. Premda je pri kraju iskaza odigrao i na “konzervativne sentimente” pa dodao da nitko ne napi\u0161e da “gej ili lezbijski kriminalci” ako su pripadnici tih dru\u0161tvenih skupina po\u010dinili neki zlo\u010din.<\/p>\n\n\n\n Dodatni poticaj Qirkovom prijedlogu pored brige za reputaciju svog naroda je i ovogodi\u0161nja odluka ministrice unutarnjih poslova Priti Patel o protjerivanju iz zemlje onih Albanaca koji ne posjeduju potrebne papire. No, pored ovih svih “regularnih” motiva, procurila je u javnost pri\u010da o navodnom dogovoru izme\u0111u dvije zemlje. Po tom navodnom dogovoru Albanija bi trebala primati migrante koje britanske vlasti uhvate u ilegalnom prelasku La Manchea. Ne zna se to\u010dno \u0161to bi Albanci dobili zauzvrat, valjda bolji tretman u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i Qirko i albanska ministrica vanjskih poslova o\u0161tro negiraju postojanje bilo kakvih pregovora na tu temu. Navodni partneri u pregovorima, vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, zasad nisu ni potvrdile ni demantirale medijske napise.<\/p>\n\n\n\n No, ako i nisu istiniti i ako se sve zasniva samo na Qirkovoj inicijativi, tu\u017ena je to slika svijeta u kojem \u017eivimo: ambasador siroma\u0161ne zemlje nudi besplatnu radnu snagu u vidu vlastitih sunarodnjaka kako bi se rije\u0161ili problemi globalnog kapitalizma i popravila njihova reputacija zasnovana na \u0161ovinisti\u010dkom tretmanu “doma\u0107ina”. Te\u0161ko je procijeniti koji aspekt pri\u010de je porazniji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poreme\u0107eni opskrbni lanci glavna su globalna medijska tema. Proizvodnja je usporena uslijed manjka energenata i (polu)proizvoda poput \u010dipova, luke su zakr\u010dene, a cijena prijevoza kontejnerima je sko\u010dila u nebo. Jednom i kad se kontejneri iskrcaju na obalama nastupa dodatna prepreka: manjak voza\u010da koji bi robu odvezli do krajnjih odredi\u0161ta. Naprosto, fragilna ravnote\u017ea opskrbnih lanaca nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39737,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,136],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-infrastruktura","theme-rad","country-albanija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39735"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39735\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39736,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39735\/revisions\/39736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39735"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39735"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39735"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39735"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}