Masovni prosvjedi protiv epidemiolo\u0161kih mjera u Sloveniji prekju\u010der su eskalirali poku\u0161ajem blokade ljubljanske obilaznice. Masovnost prosvjeda ne mo\u017ee se objasniti prijem\u010divo\u0161\u0107u antivakserskih poruka i teorija zavjere. Va\u017eno je u obzir uzeti klasni sastav prosvjednika i njihove ideolo\u0161ke pristranosti. Bo\u0161tjan Remic smatra da je najprikladnije oru\u0111e u toj analizi stari dobri termin Marxa i Engelsa: lumpenproletarijat.<\/p>\n\n\n\n
Od po\u010detka pandemije u Sloveniji su se prosvjedi odvijali gotovo svaki tjedan. Prvi val bio je usmjeren protiv politika Janeza Jan\u0161e, dok je drugi bio usmjeren protiv epidemiolo\u0161kih mjera koje je provodila Jan\u0161ina vlada. Me\u0111utim, me\u0111u njima postoje velike razlike. Komentarijat se ve\u0107 nekoliko mjeseci ionako mu\u010di s relativno niskom razinom procijepljenosti i antivakserima, a rujanski splet doga\u0111aja dodatno je uzdrmao uspostavljeni politi\u010dki kompas jer je na politi\u010dku scenu stupila snaga koju se ne mo\u017ee ugurati u postoje\u0107e interpretacijske kalupe.<\/p>\n\n\n\n
Malo neposrednog konteksta: tre\u0107a vlada Janeza Jan\u0161e formirana je na pepelu vlade lijevog centra Marjana \u0160arca. On je ra\u010dunao na prijevremene izbore neposredno prije izbijanja epidemije, ali biv\u0161i koalicijski partner vlade, Stranka modernog centra (SMC) – vladaju\u0107a stranka Mira Cerara u prethodnom mandatu, koja je iz ni\u010dega bila izrasla u glavni adut antijan\u0161ijanaca – zajedno s strankom umirovljenika Desusa, dala je podr\u0161ku novoj desnoj vlada bez izbora.<\/p>\n\n\n\n
To je potaknulo val prosvjeda na biciklima koji su se odr\u017eavali petkom. Prvo iz prakti\u010dnih razloga, kako bi se smanjile \u0161anse za prijenos virusa i po\u0161tovale mjere, a zatim i kao simbol ove epizode antijan\u0161ijanskih prosvjeda. Biciklisti\u010dke prosvjede vodili su uglavnom kulturnjaci i nevladini profesionalni aktivisti, a podr\u017eao je ih gotovo \u010ditavi liberalni establi\u0161ment, uklju\u010duju\u0107i i najve\u0107e medije. Danas su se biciklisti\u010dki prosvjedi petkom pretvorili u ritualno okupljanje nekoliko desetaka prijatelja.<\/p>\n\n\n\n
Uvertira u drugu vrstu prosvjeda dogodila se ve\u0107 u studenom pro\u0161le godine, kada su se prosvjednici okupili u \u010detvrtak umjesto u petak. Najmanje tri dana prije prosvjeda po Sloveniji se \u0161u\u0161kalo da \u0107e ovaj put do\u0107i do eskalacije. Neredi i sukobi s policijom trajali su gotovo tri sata, pri \u010demu je ozlije\u0111eno dosta novinara i fotoreportera koji su pratili prosvjed. On nije imao jasnu politi\u010dku artikulaciju, slogane, parole ili govore: prisutno je bilo samo nezadovoljstvo epidemiolo\u0161kim mjerama.<\/p>\n\n\n\n
Nasilje su izazivali uglavnom huligani iz navija\u010dkih skupina, za\u0161titari iz privatnih sigurnosnih slu\u017ebi, \u0161temeri iz ljubljanskog podzemlja i neonacisti. U danima nakon nereda mediji su naga\u0111ali o tome da su sudionike platili poduzetnici iz onih djelatnosti koje su pretrpjele najve\u0107u poslovnu \u0161tetu zbog epidemiolo\u0161kih mjera poput za\u0161tite i ugostiteljstva.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom rujna ove godine prosvjedna akcija poprimila je druga\u010diji oblik – svojevrsni lu\u0111a\u010dki “sit-in”. Antivakserski lunatici upali su u studio RTV Slovenije i zatra\u017eili izravni prijenos kako bi svima objasnili da virus zapravo ne postoji i da u rukama imaju dokument koji to potvr\u0111uje. Osvije\u0161teni gra\u0111ani Slovenije, kako sami sebe zovu, ve\u0107 tjednima kampiraju ispred zgrade RTV-a i maltretiraju prolaznike, posebno zaposlenike javnog medija.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107a i posljednja faza alternativnog prosvjednog pokreta zapo\u010dela je dva tjedna kasnije. Zbog toga \u0161to se okupljaju srijedom, prosvjednici su dobili prili\u010dno nekreativnu etiketu “prosvjednici srijedom”. Prvi prosvjed srijedom izazvan je uvo\u0111enjem PCT uvjeta (razbolio se, cijepljen, testiran) za gotovo svaku aktivnost, od posjeta trgovini do punjenja goriva. Dodatni povod je bila i \u010dinjenica da se ve\u0107ina testiranja po\u010dela napla\u0107ivati \u0161to je vladi poslu\u017eilo kao skriveni poticaj ili prisila na cijepljenje jer se nije usudila razmi\u0161ljati o obveznom cijepljenju – na \u0161to su je neki pozivali.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjednici srijedom svojevrsna su sinteza dviju prethodnih faza: imaju prili\u010dno jasnu agendu, ne samo protiv cjepiva, ve\u0107 i op\u0107enito protiv epidemije. Tako\u0111er, dva od tri protesta bila su nasilna; prve srijede o\u0161tetili su zgradu parlamenta i razbijali po centru grada, a drugi put su oti\u0161li do ljubljanske obilaznice uz glavni ulaz u grad i poku\u0161ali blokirati promet. Demonstracije su bilo masovne. Okupilo se ne\u0161to manje od 15.000 ljudi, \u0161to prosvjed svrstava me\u0111u najve\u0107e mobilizacije u povijesti nezavisne Slovenije po broju sudionika. Do sada nijedan prosvjed u povijesti zemlje nije bio ni blizu blokiranja najprometnije ceste u zemlji. Iako se sve na kraju pokazalo komi\u010dnim, to je o\u010dit znak zao\u0161travanja taktike prosvjeda.<\/p>\n\n\n\n
Sloveniju karakterizira kultura mirnih prosvjeda. Masovne mobilizacije prili\u010dno su \u010deste i relativno razli\u010dite u smislu politi\u010dkih boja. Neko\u0107 su najve\u0107u mobilizacijsku mo\u0107 imale sindikalne sredi\u0161njice, a prosvjede su organizirale i desne politi\u010dke stranke i ultrakonzervativci (protiv poba\u010daja), lijevo-liberalne organizacije civilnog dru\u0161tva i studenti.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i tijekom doista masovnih Sveslovenskih narodnih ustanaka (VLV) po\u010detkom pro\u0161log desetlje\u0107a, koji su poljuljali odnose politi\u010dke mo\u0107i i barem privremeno politi\u010dki rehabilitirali (demokratski) socijalizam, prosvjednici su se dr\u017eali ustaljenog folklora. U tri desetlje\u0107a u\u010destalih demonstracija postoje samo tri iznimke od pravila: spontano nasilje kao odgovor na policijsko nasilje u mariborskom dijelu VLV-a i dvije neonacisti\u010dke intervencije koje su izazvale nerede: jedna unutar VLV-a u Ljubljani, druga prije vi\u0161e od deset godina kad su tijekom studentskih prosvjeda na zgradu parlamenta doletjele granitne kocke.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, slovenski prosvjedi do pandemije bili su uglavnom poput obiteljskih izleta. Ako je i bilo nasilja, poticala ga je policija koja se – u skladu sa \u0161irim trendovima – militarizirala i djelovala represivnije, osobito u prilikama poput prosvjeda solidarnosti s Palestincima, na kojem je bilo i dosta migranata. Ipak, prosvjednici su inzistirali na mirnim demonstracijama.<\/p>\n\n\n\n
Nije te\u0161ko zamisliti odgovore liberalnog establi\u0161menta na alternativni prosvjedni pokret. Liberalni refleks protiv (masovnog) nasilja nalazi se u njegovoj sr\u017ei. Na to se naslanjala mje\u0161avina zbunjenosti, naga\u0111anja i ready-made fraza. Rujanski doga\u0111aji su komentarijatu izmaknuli interpretacijsku kartu svijeta. Jedan dio komentarijata ustraje na formuli jan\u0161ijanskog autoritarizma i borbi protiv njega, me\u0111utim jednad\u017eba vi\u0161e ne dr\u017ei vodu \u0161to se vidi iz nasilnog karaktera prosvjeda i antivakserstva. Drugi dio, fokusiran na zdravstvenu situaciju i ulogu znanosti, ne bavi se pitanjem nastanka ovog politi\u010dkog pokreta, ve\u0107 samo inzistira na nu\u017enoj ulozi znanosti i kvalitetnijem komuniciranju – ukratko, prosvjednike i njihove prista\u0161e vidi kao zaostale i neprosvije\u0107ene koje je treba prosvijetliti.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er vrijedi spomenuti i kolumniste koji pi\u0161u sa simpatijama prema socijalisti\u010dkim stavovima. Jedan komentator tako shva\u0107a prosvjednike kao \u017ertve politi\u010dko-ekonomskog sustava u posljednjih 30 godina. Donekle se mo\u017eemo slo\u017eiti s tim, ali takvo tuma\u010denje ne nudi obja\u0161njenje bez obzira na sadr\u017eaj ili oblik ovih prosvjeda. Drugi pak procjenjuje da se radi o neovisnim akcijama jer nisu uklju\u010dene ni stranke ni nevladine organizacije koje ina\u010de rade u interesu me\u0111unarodnih organizacija kapitala. Ne samo da se takvo stajali\u0161te previ\u0161e pribli\u017eava konspirativnoj logici o manipulaciji globalnih elita, ve\u0107 prije svega potpuno previ\u0111a nazadnja\u010dki karakter ovih prosvjeda. Autor se koristi pojmom naroda u pozitivnom smislu, naroda kao suverena. Me\u0111utim, ovdje mo\u017eemo govoriti o narodu kao u\u010dinku nacionalne dr\u017eave koja je samo po sebi isklju\u010diva (za strance) i mo\u017ee biti temelj i liberalne i totalitarne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Za poku\u0161aj analize posudit \u0107emo izraz od Marxa i Engelsa koji oni ne razra\u0111uju detaljno jer je prisutan u njihovim politi\u010dkim spisima, ne i u teorijskim djelima, a to je lumpenproletarijat.<\/p>\n\n\n\n
Lumpenproletarijat je definiran na dva na\u010dina – sli\u010dno marksisti\u010dkom konceptu klase op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n
1. Politi\u010dki i moralno. Negativna politi\u010dka konotacija bitna je za lumpenproletarijat, jer su Marx i Engels ovim terminom opisali (pod)klasu koja se suprotstavljala radni\u010dkoj klasi (naprednim snagama) u dru\u0161tvenim borbama kao (Engels: “ova skupina je apsolutno potkupljiva”) dio reakcije vladaju\u0107ih klasa.<\/p>\n\n\n\n
U na\u0161em slu\u010daju, radni\u010dka klasa kao politi\u010dki subjekt je odsutna, ali i implicirana jer je suzbijanje pandemije i u njenom interesu. Naime, pla\u0107a ju \u017eivotima i drugim zdravstvenim posljedicama, slabijim pristupom javnoj zdravstvenoj za\u0161titi, a na kraju \u0107e joj biti izdan i ra\u010dun za spa\u0161avanje ekonomije. Cijepljenje je najbolja dostupna opcija, ali i – ako \u017eelimo smanjiti prijenos virusa – nu\u017eno kolektivna i solidarna gesta. Drugim rije\u010dima, kolektivna za\u0161tita cijepljenjem naprednije je rje\u0161enje od antivakserske kalkulacije “bit \u0107e \u0161to bude” koja vodi u socijalni darvinizam: pre\u017eivljavaju samo najja\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Njihova je logika bliska vulgarnom individualizmu slobodnog tr\u017ei\u0161ta: neka svatko odlu\u010di sam i sam snosi posljedice. Na\u0161im lumpenproletarijatom dominira ekstremna sitnobur\u017eoaska ideologija: liberalizam s dodatkom libertarijanizma, koji je uvezen iz anglosaksonskog svijeta (kao i ve\u0107ina dana\u0161njih ideja). Dr\u017eavu vide kao aparat za suzbijanje sloboda pojedinca. Izuzetno cijene svoj osobni integritet, smatraju da se odgovornost mora individualizirati, a dru\u0161tvo shva\u0107aju kao skupinu (sebi\u010dnih) pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n
Povijesno je lumpenproleterijat bio vrlo prijem\u010div za teorije zavjere kao \u0161to su antisemitizam i naravno nacional-\u0161ovinizam. Me\u0111u slovenskim prosvjednicima cvjetaju razne teorije zavjere: zle namjere farmaceutske industrije, virusi i cjepiva kao oru\u017eje za depopulaciju ili genetske modifikacije, prisilni 5G transhumanizam itd. Me\u0111utim, antisemitizam je do\u017eivio neo\u010dekivani zaokret: brojni prosvjednici nose Davidovu zvijezdu i uspore\u0111uju se sa \u017didovima u vrijeme nacisti\u010dke Njema\u010dke, a njihov popularni slogan je, izme\u0111u ostalih, “korona fa\u0161izam”.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina teorija zavjere ima sli\u010dnu strukturu: mo\u0107ne elite protiv mene, posljednjeg slobodnog \u010dovjeka. Ili druga mogu\u0107nost: protiv potla\u010dene slovenske nacije, ako se doda nacionalisti\u010dki za\u010din. Prosvjednici se protive gotovo svemu: medijima, politi\u010dkim strankama i dr\u017eavi op\u0107enito, znanstvenim i drugim javnim institucijama: korona koaliciji koja pod izlikom virusa kr\u0161i njihovu slobodu. Mo\u017eemo re\u0107i da prosvjednici percipiraju neke proturje\u010dnosti kapitalizma vidljive u epidemiolo\u0161koj krizi: na primjer da farmaceutsku industriju pokre\u0107e profitni motiv, autoritarnost kapitalisti\u010dke dr\u017eave, ispraznost liberalne demokracije… Ali ih tuma\u010de izrazito reakcionarno.<\/p>\n\n\n\n
2. Dru\u0161tveno-ekonomska. Engels u “Njema\u010dkom selja\u010dkom ratu” pi\u0161e da je lumpenproleterijat sastavljen “izbacivanjem depriviranih \u010dlanova svih klasa”. \u010cine ga oni koji su istjerani dru\u0161tvenim promjenama i ne mogu se – ili ne\u0107e, ako zadr\u017eimo gornji moralni trenutak – uklju\u010diti se u proces kapitalisti\u010dke akumulacije i stoga \u017eive od kriminala ili – modernim rje\u010dnikom re\u010deno \u2013 unutar neformalne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n
U Sloveniji, koja naravno nije iznimka, nakon velike krize kapitalizma prije vi\u0161e od deset godina stanje na tr\u017ei\u0161tu rada zna\u010dajno se pogor\u0161alo: poja\u010dala se prekarizacija kako nestandardnih tako i standardnih oblika zapo\u0161ljavanja. Pandemija i mjere protiv nje ugrozile su mnoga radna mjesta (na po\u010detku ljeta jo\u0161 je 60.000 ljudi bilo na \u010dekanju ili primalo minimalnu pomo\u0107), posebno u sektoru usluga, koji je ionako znatnije podlo\u017ean prekarizaciji.<\/p>\n\n\n\n
Ti su krizni pritisci zahvatili i sitnu bur\u017eoazaiju: obrtnike, gostioni\u010dare, odvjetnike, male poduzetnike… klasu koja je pod pritiskom (krupnog) kapitala izrazito skepti\u010dna prema dr\u017eavi i kao vlasnik vlastitih sredstava za proizvodnju sklona pretjeranoj brizi za individualna prava. Udio malih poduze\u0107a u slovenskoj ekonomiji je zna\u010dajan. Za ilustraciju: mikro i mala poduze\u0107a (ispod 50 zaposlenika) zapo\u0161ljavaju vi\u0161e od polovice svih zaposlenih u nefinancijskim poslovnim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, situacija je ugrozila i odre\u0111eni dio takozvane nove sitne bur\u017eoazije ili vi\u0161i segment radni\u010dke klase – u\u010ditelji, slu\u017ebenici – koji imaju dosta autonomije u procesu rada i sami zna\u010dajno odlu\u010duju o njegovim aspektima pa su i bliski ideologiji individualne slobode. Njihova situacija nije ugro\u017eena u ekonomskom smislu, potencijalnim gubitkom zaposlenja ili pogor\u0161anjem uvjeta rada, ve\u0107 u smislu kontrole nad vlastitim radom – npr. u \u0161kolama, kako organizirati i voditi sate.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, u proizvodnji, gdje jo\u0161 uvijek nalazimo industrijski proletarijat, postoji podosta primjera tvornica u kojima je procijepljenost znatno iznad prosjeka. Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je tome pridonijela uprava narediv\u0161i cijepljenje radnika jer je to jedini na\u010din za nastavak proizvodnog procesa. Radnici ovdje rade zajedno u velikim dvoranama, ali su istovremeno mnogo podre\u0111eniji i imaju malu ili nikakvu autonomiju u procesu rada.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjedi su jedan od mogu\u0107ih na\u010dina ulaska masa u politi\u010dku arenu. Mase, po definiciji, ne mogu biti ujedna\u010dene, pa klasni polo\u017eaji pojedinih sudionika nisu bitni za definiranje klasnog sastava, ve\u0107 ideologija koja ih zahva\u0107a. Voditelji i organizatori demonstracija imaju glavnu rije\u010d. U slu\u010daju slovenskog prosvjednog pokreta to su:<\/p>\n\n\n\n
– Biv\u0161i korumpirani policajac koji je postao lokalni politi\u010dar. Nekad je bio \u010dlan ekstremnog nacionalisti\u010dkog SNS-a, a odnedavno je osniva\u010d stranke Resni.ca. Poznati demagog s dru\u0161tvenih mre\u017ea. Najiskrenije se izra\u017eava u internet raspravama na alt-right sceni.<\/p>\n\n\n\n
– Ludi major koji pjeva. Ugledni vojnik koji je neko\u0107 bio \u010dlan Jan\u0161inog vojnog tima. Prije gotovo dva desetlje\u0107a proslavio se insceniraju\u0107i vlastitu otmicu, a nakon toga sviranjem gitare. Nacionalist, vo\u0111a Svjesnog naroda Slovenije, lu\u0111a\u010dke skupine. Ustrajan i predan.<\/p>\n\n\n\n
– Malo poznati navodni diler i reper iz blokovskog naselja. Obojica su u po\u010detku bili me\u0111u najistaknutijim pojedincima biciklisti\u010dkih prosvjeda petkom, simpatizeri Ljevice, a sada igraju zna\u010dajnu ulogu u prosvjedima protiv epidemiolo\u0161kih mjera. Glasni.<\/p>\n\n\n\n
Dakle – gotovo kao iz kataloga Marxa i Engelsa. Posljednja srijeda, kada se okupilo ne\u0161to manje od 15.000 ljudi, pokazuje njihov mobilizacijski uspjeh i njihovu ambiciju, osobito \u010delnika stranke Resni.ca. Oni su svakako privukli i odre\u0111eni dio prosvjednika koji su ina\u010de u dobroj vjeri sudjelovali u biciklisti\u010dkim prosvjedima i kojima vi\u0161e smeta autoritarnost Janeza Jan\u0161e nego cijepljenje. Koliki \u0107e se dio prosvjednika pridru\u017eiti pokretu ili nekoj od organizacija, glavno je pitanje narednih mjeseci. Ove su godine u Sloveniji zakazani trostruki izbori.<\/p>\n\n\n\n
Pojam lumpenproletarijata zasigurno nema takvu interpretacijsku mo\u0107 kao drugi koncepti klasika marksizma, ali kao vodi\u010d bolji je i korisniji za razumijevanje aktualnih doga\u0111aja nego pribjegavanje pojednostavljenim prosudbama i moraliziranju ili \u010dak veli\u010danju prosvjeda protiv epidemiolo\u0161kih mjera.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko: lumpenproleterski prosvjednici skepti\u010dni su prema krupnom kapitalu kojeg smatraju spojenim s dr\u017eavom, ali su istovremeno neprijatelji radni\u010dke klase ili barem njezinih naprednih ideja – solidarnosti, kolektivizma; jer na\u017ealost nemamo organizaciju koja bi bila politi\u010dki nositelj ovih ideja. Stupili su na politi\u010dku pozornicu na krilima sitnobur\u017eoaske reakcionarne ideologije. Sre\u0107om, sredi\u0161nji nositelji fa\u0161istoidnih ideja u dr\u017eavi trenutno su povezani sa strankom koja vodi vladu i koja provodi epidemiolo\u0161ke mjere. Ina\u010de, ako se spoje, mogla bi nastati vatrena smjesa.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107enito, u \u0161irem europskom kontekstu sli\u010dne prosvjede vodi desnica, koja nije samo ideolo\u0161ki obilje\u017eena teorijama zavjere i vulgarnim antietatizmom, ve\u0107 se poku\u0161ava mobilizacijom protiv pandemijskih mjera pretvoriti u masovni pokret.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Masovni prosvjedi protiv epidemiolo\u0161kih mjera u Sloveniji prekju\u010der su eskalirali poku\u0161ajem blokade ljubljanske obilaznice. Masovnost prosvjeda ne mo\u017ee se objasniti prijem\u010divo\u0161\u0107u antivakserskih poruka i teorija zavjere. Va\u017eno je u obzir uzeti klasni sastav prosvjednika i njihove ideolo\u0161ke pristranosti. Bo\u0161tjan Remic smatra da je najprikladnije oru\u0111e u toj analizi stari dobri termin Marxa i Engelsa: lumpenproletarijat. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39703,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[509,591],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[164],"class_list":["post-39701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-prosvjedi","tag-slovenija","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39701"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39720,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39701\/revisions\/39720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39701"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39701"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39701"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39701"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}