{"id":3967,"date":"2014-12-29T08:00:25","date_gmt":"2014-12-29T07:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3967"},"modified":"2014-12-29T01:12:59","modified_gmt":"2014-12-29T00:12:59","slug":"3967","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3967","title":{"rendered":"Odlu\u010dnim reformama prema apartheidu"},"content":{"rendered":"

Nakon nekoliko rasisti\u010dkih izjava dvojice visokopozicioniranih politi\u010dara, bugarski i romski aktivisti prosvjedovali su protiv ograni\u010denja prava na zdravstveno osiguranje prema etni\u010dkoj pripadnosti. No problem na kojeg su se zapravo referirali i politi\u010dari i prosvjednici uzrokovan je ograni\u010davanjem dostupnosti javnih zdravstvenih usluga koje po\u010dinje uzimati svoj danak.<\/strong><\/p>\n

Antirasisti\u010dki prosvjed odr\u017ean u Bugarskoj 21. decembra ove godine razotkrio je rasizam kao neodvojivi dodatak politike mjera \u0161tednje. Prosvjed su udru\u017eenim snagama organizirali bugarski i romski aktivisti, a dogodio se unato\u010d brojnim verbalnim napadima na organizatore i okupljene prosvjednike te usprkos planiranom ali sprije\u010denom fizi\u010dkom<\/a> napadu stotinjak neonacista. Neposredni uzrok prosvjeda bile su dvije krajnje problemati\u010dne izjave visokopozicioniranih politi\u010dara. Najprije je ministar zdravstva Petar Moskov na svojem facebook profilu<\/a> objavio vijest o dva napada na ambulantna kola koja su se dogodila dan ranije: jedan od njih izvela je grupa Roma. Potom je Rome nazvao \u201cdivljim \u017eivotinjama\u201d i \u201czvijerima koje su odabrale da se pona\u0161aju kao \u017eivotinje\u201d, zaklju\u010dio da stoga zaslu\u017euju da ih se tretira kao \u017eivotinje, zbog \u010dega \u0107e im ubudu\u0107e biti uskra\u0107ena hitna pomo\u0107.<\/p>\n

Ministar potje\u010de iz najproeuropskije stranke \u2012 Reformski blok koja je ujedno i \u010dlanica vladaju\u0107e konzervativno-kr\u0161\u0107anske koalicije, no dio te koalicije su tako\u0111er i mnogi samoproklamirani liberali. Ministar zdravstva jedan je od njih. Me\u0111utim, njegov ga liberalizam nije sprije\u010dio da pripi\u0161e kolektivnu odgovornost za individualni zlo\u010din i kazni cijelu romsku populaciju u Bugarskoj.<\/p>\n

Nekoliko dana kasnije, vo\u0111a ekstremno desne Patriotske fronte (drugi koalicijski partner u vladi desnog centra) u bugarskom je parlamentu izgovorio da su “[Romi postali] arogantni, drski i divlji humaniodni majmuni koji zahtijevaju pravo na pla\u0107e bez rada, tra\u017ee pla\u0107anje zdravstvenih tro\u0161kova iako nisu bolesni, dje\u010dje doplatke za djecu koja se igraju sa svinjama na ulici i rodiljne naknade za \u017eene s instinktom uli\u010dnih ku\u010dki”.<\/p>\n

Relativizacija rasizma<\/strong><\/p>\n

Predsjednica parlamenta nije prekinula ovaj odvratni verbalni napad. Jedini prigovor do\u0161ao je od predsjednika Pokreta za prava i slobode (DPS) \u2013 stranke koja zastupa etni\u010dke manjine u zemlji. Rekao je da nikom ne smije biti dopu\u0161teno vrije\u0111ati cijelu jednu etni\u010dku grupu, naro\u010dito s govornice nacionalnog parlamenta. Najve\u0107e liberalne novine, me\u0111utim, predstavile su polemiku strana\u010dkih vo\u0111a naslovom “PF i DPS natjecali su se u ksenofobiji”. Naslov nedvojbeno naginje u korist vo\u0111e PF-a, budu\u0107i da njegovu rasisti\u010dku poziciju stavlja u istu ravan s prigovorom istoj, kao podjednake oblike “ksenofobije”(!). 1<\/a><\/sup> Predsjednik Bugarske, ina\u010de izrazito aktivan u javnom \u017eivotu nakon \u0161to se vratio s iscrpljuju\u0107eg niza proslava 25. godi\u0161njice \u201cslobode od komunisti\u010dke opresije\u201d po cijeloj zemlji, do danas se nije oglasio po pitanju ovih izjava.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je po\u010dela rasti potpora ministru zdravstva, a me\u0111u glasnijima bio je i sindikat medicinskih radnika<\/a>. Reformski blok podr\u017eao je ministra zdravstva, no pojedini strana\u010dki aktivisti<\/a> i simpatizeri nisu. I bili su glasni po tom pitanju. Tako je najava antirasisti\u010dkih prosvjeda odjeknula glasno me\u0111u ljudima koji su ranije podr\u017eavali vladaju\u0107u koaliciju, usprkos tome \u0161to su organizatori prosvjeda objavili izrazito lijevo nastrojen poziv na prosvjed u kojem su optu\u017eili dr\u017eavu za zaokret ka rasnom apartheidu.<\/p>\n

Ustanovili su, naime, da je jedini skandal koji je ve\u0107i od rasisti\u010dkih izjava ministra i koalicijskog partnera, postojanje etni\u010dkih geta i enklava u kojima vlada najstra\u0161nije siroma\u0161tvo i marginalizacija, te su eksplicitno povezali rasizam i mjere \u0161tednje. Rasizam, naro\u010dito prema Romima, \u010dini se kao prag preko kojeg se mnogi liberali spotaknu ne uspijevaju\u0107i ga prevladati. No, rasizam je tako\u0111er i tema koja izaziva rascjepe unutar neko\u0107 koherentnih strana\u010dkih struktura \u0161to omogu\u0107ava povezivanje prethodno nesumjerljivih elemenata, poput aktivista i \u010dlanova stranaka vladaju\u0107e koalicije, \u010dime se stvara antirasisti\u010dka os kao opozicija dr\u017eavno induciranom rasizmu.<\/p>\n

Romska naselja bez hitne pomo\u0107i<\/strong><\/p>\n

Kriti\u010dari prosvjeda poku\u0161ali su ga svesti na, u ovom kontekstu, sasvim banalno pitanje: “za ili protiv politi\u010dke korektnosti”, ali organizatori su se oduprli tome. Inzistirali su na \u010dinjenici da bi \u010dak i u slu\u010daju da je ministar koristio politi\u010dki korektan jezik i dalje ograni\u010davanje demokratskog i javno dostupnog prava na zdravstveno osiguranje (ali i obrazovanje i sl.) po etni\u010dkoj pripadnosti smatrali krajnje problemati\u010dnom i ni\u0161ta manje vrijednim otpora. Tako\u0111er su ukazali na \u010dinjenicu da problem nije naprosto pitanje ne\/pristojnosti, jer su ministrove rije\u010di proizvele vrlo zabrinjavaju\u0107e prakti\u010dne u\u010dinke. Naime, kako mediji izvje\u0161tavaju<\/a>, hitna je pomo\u0107 po\u010dela odbijati slati ambulantna kola u romske zajednice, uklju\u010duju\u0107i i one u kojima nije bilo incidenata napada na hitnu pomo\u0107.<\/p>\n

Prosvjedi su tako\u0111er ukazali<\/a> kako proizvodnja rasisti\u010dke ideologije nastaje kao nusprodukt politika mjera \u0161tednje. Naime, kratko nakon \u0161to je podijelio svoju viziju o tome kako se boriti protiv takozvanog “romskog kriminala”, ministar je objavio niz reformi u zdravstvenom sektoru koji \u0107e ograni\u010diti budu\u0107i pristup zdravstvenom osiguranju. Jedna od reformi, primjerice, nala\u017ee da oni koji su isklju\u010deni iz nacionalnog plana za zdravstveno osiguranje zbog nepla\u0107anja mjese\u010dnih doprinosa sada imaju opciju vratiti se u sustav pla\u0107aju\u0107i, uz ono \u0161to ve\u0107 duguju, i vrtoglavi iznos od 1000 eura. Budu\u0107i da s uplatama za zdravstveno osiguranje zaostaju uglavnom siroma\u0161ni, nezaposleni ili prekarno zaposleni, bolno je jasno da vlada ovim mjerama \u017eeli kazniti siroma\u0161ne \u010dine\u0107i im zdravstveno osiguranje trajno nedostupnim. Ministar je tako\u0111er najavio dodatni plan, trenutno u pripremi, kojim \u0107e nagra\u0111ivati lije\u010dnike op\u0107e prakse koji ograni\u010davaju izdavanje uputnica za specijalne preglede u bolnicama. Sve u cilju rezanja izdataka za zdravstveno osiguranje.<\/p>\n

Rasisti\u010dko prozivanje kao i upotreba figure “parazita” igra vrlo specifi\u010dnu ulogu u ovim novim rundama mjera \u0161tednje: ako vlada uspije uvjeriti javnost da je rezanje prora\u010dunskih sredstava nu\u017eno kako bi se “smanjilo optere\u0107enje” uzrokovano “parazitima” (a Romi su redovito glavni osumnji\u010deni za parazitiranje), osigurat \u0107e konsenzus za reforme koje nu\u017eno poga\u0111aju sve gra\u0111ane, uklju\u010duju\u0107i i neromsko stanovni\u0161tvo. Treba napomenuti da se vi\u0161e stope nezaposlenosti u romskim zajednicama odra\u017eavaju na vi\u0161e stope isklju\u010divanja iz dr\u017eavnog sustava zdravstvene za\u0161tite. Stoga je jedini pristup zdravstvenom osiguranju za mnoge Rome hitna pomo\u0107, budu\u0107i da ona po zakonu ne smije biti uskra\u0107ena.<\/p>\n

Rasisti\u010dka retorika kao kamufla\u017ea neuspjeha vlade<\/strong><\/p>\n

Prosvjed je jasno artukulirao probleme sistemskog stvaranja rasisti\u010dke ideologije koju trenutno provodi dr\u017eava stavljena u slu\u017ebu mjera \u0161tednje, dok s druge strane, dr\u017eavnim kori\u0161tenjem antiromske retorike koja time \u017eeli sakriti vlastite neuspjehe u neispunjavanju du\u017enosti pru\u017eanja zdravstvene za\u0161tite i osiguranja svim gra\u0111anima. Jer ako incidenti s fizi\u010dkim napadima na ambulantna kola ukazuju na ne\u0161to, to svakako nije \u010dinjenica da su Romi (ili bilo tko drugi uostalom, jer ne izvode samo Romi ove napade) po prirodi skloni napadati radnike hitne slu\u017ebe, ve\u0107 \u010dinjenica da dr\u017eava ne uspijeva pru\u017eiti adekvatnu skrb kao ni op\u0107u infrastrukturu.<\/p>\n

Jer ispostavilo se da se tu\u010dnjava koja se toliko dojmila ministra zdravstva dogodila upravo jer su na putu ka pacijentu ambulantna kola upala u jamu izazvav\u0161i pritom manju prometnu nezgodu koja je eskalirala u fizi\u010dki konflikt izme\u0111u medicinskog osoblja i motorista koji je vozio iza njih. Jednako tako, jedan lije\u010dnik hitne pomo\u0107i po\u017ealio se da, otkako je dr\u017eava srezala prora\u010dunska sredstva za treznionice na policijskim odjelima, uznemireni \u010dlanovi obitelji i susjedi moraju zvati hitnu pomo\u0107 da pokupi alkoholizirane pijance koji se \u010desto opiru zadr\u017eavanju. Ovo su samo neki primjeri povezanosti izme\u0111u mjera \u0161tednje i eskalacije nasilnog natjecanja za ostatke socijalnih usluga na koje reakcionarni politi\u010dari i mediji spremno daju rasisti\u010dka obja\u0161njenja.<\/p>\n

U svoju obranu, ministar zdravstva Moskov ustvrdio je da se “dr\u017eava mora vratiti u geto”. Pojasnio je da \u0107e ambulantna kola mo\u0107i u\u0107i u romska geta ali s policijskom pratnjom. Iz toga proizlazi da jedini na\u010din na koji ministar zami\u0161lja ponovnu izgradnju odnosa dr\u017eave i Roma jeste kroz poja\u010dani policijski nadzor i kriminalizaciju, ukratko, dizanjem “desne ruke” dr\u017eave, a povla\u010de\u0107i jo\u0161 vi\u0161e “lijevu ruku” kroz gorenavedene reforme. Dodao je<\/a> tako\u0111er da se nevladine organizacije navodno koriste programima integracije Roma kako bi \u0161irile klevete i objede kojim ga optu\u017euju da promovira apartheid, sugeriraju\u0107i da prosvjedi nisu autententi\u010dni, nego da ih organiziraju pla\u0107enici. Ovakvom je retorikom protiv nevladinih organizacija, do sada karakteristi\u010dnom za ekstremno desne teoreti\u010dare zavjere, Moskov dodatno u\u010dvrstio bliskost izme\u0111u liberalizma i krajnje desnice<\/a>, ve\u0107 ugra\u0111en u vladaju\u0107u koaliciju.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n

  1. Kasnije tog dana organizacija za ljudska prava Bugarski helsin\u0161ki komitet poslala je priop\u0107enje o ovim govorima, a iste su je novine<\/a> objavile i naslovile na na\u010din u kojem je sugerirano da su rasisti\u010dke primjedbe navodno rasisti\u010dke, ali samo prema stajali\u0161tu ljudskoprava\u0161a.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Rasisti\u010dko klevetanje kao i upotreba figure “parazita” igra vrlo specifi\u010dnu ulogu u ovim novim rundama mjera \u0161tednje: ako vlada uspije uvjeriti javnost da je rezanje prora\u010dunskih sredstava nu\u017eno kako bi se “smanjilo optere\u0107enje” uzrokovano “parazitima”…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3971,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[161,33],"theme":[458,456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-3967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","tag-protest","theme-drustvo","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3967"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3980,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions\/3980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3967"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3967"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3967"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3967"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}