{"id":39642,"date":"2021-09-29T10:57:00","date_gmt":"2021-09-29T09:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39642"},"modified":"2021-09-30T08:31:17","modified_gmt":"2021-09-30T07:31:17","slug":"planiranje-je-opet-in","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39642","title":{"rendered":"Planiranje je opet in"},"content":{"rendered":"\n<p>Donedavno su ovakvi citati predstavljali pravi raritet i me\u0111u socijaldemokratskim politi\u010darima: &#8220;Prepustimo li sve tr\u017ei\u0161noj ekonomiji i pojedinim kompanijama i pojedincima da prona\u0111u najbolja rje\u0161enja za sebe, nastupit \u0107e sve opasnija previranja i situacija \u0107e izmaknuti kontroli.&#8221; No, pandemija je u\u010dinila svoje i ovakve prognoze bez imalo ustezanja danas iznose i predstavnici kapitala. Autor ove konkretne je <a href=\"https:\/\/www.ft.com\/content\/e587b44e-3307-43d5-9299-93d23735935d\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Takeshi Hashimoto<\/a>, direktor kompanije Mitsui OSK Lines, \u010dlanice jednog od najve\u0107ih brodarskih saveza Ocean Network Express. Njega su, naravno, &#8220;inspirirali&#8221; problemi u brodarskoj industriji za koje, pored pandemije, optu\u017euje sve dionike zbog pogre\u0161nih procjena.<\/p>\n\n\n\n<p>Da ne bi bilo zabune, Hashimoto i dalje ima prili\u010dno povjerenje u kapitalisti\u010dku organizaciju proizvodnje i distribucije, ali smatra da je situacija s brodarstvom i opskrbnim lancima ne\u0161to druk\u010dija. Naime, brodarstvo predstavlja infrastrukturu na koju se cijela ekonomija naslanja i ne mo\u017ee biti isklju\u010divo prepu\u0161teno spontanoj konkurenciji. Hashimoto smatra da bi se trenutni problemi koji se o\u010dituju u sporoj distribuciji roba prema krajnjim korisnicima i materijala neophodnih u proizvodnji, trebali rije\u0161iti koordiniranim djelovanjem dr\u017eava i brodarskih kompanija. Problemi jesu specifi\u010dni za pandemijske okolnosti \u2013 nakon lokdauna uslijedio je kolaps potra\u017enje da bi nakon otvaranje ekonomija do\u0161lo do &#8220;prekomjerne&#8221; potra\u017enje \u2013 ali, Hashimoto misli, proizlaze iz strukturnih problema industrije i nedostatka planiranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Paralelu je povukao s industrijom poluvodi\u010da (\u010dipova) \u010dija trenutna nesta\u0161ica uzrokuje ozbiljne probleme u globalnoj ekonomiji. Hashimoto je uvjeren da obje industrije pate od istih boljki: sna\u017enog upliva kapitala u periodima <em>booma<\/em> i naglog povla\u010denja na drugom kraju poslovnog ciklusa. Tim bi se neda\u0107ama, smatra Hashimoto, trebalo dosko\u010diti dugoro\u010dnim planiranjam i stabilnim, predvidljivim ulaganjima koji bi trebali industriju, a samim tim i globalnu ekonomiju koja o njoj infrastrukturno ovisi, u\u010diniti manje podlo\u017enom tradicionalnim <em>boom\/bust<\/em> ciklusima. Sasvim o\u010dekivano, ne sla\u017eu se svi predstavnici brodarskih kompanija s Hashimotom, ali \u010dini se da je on u svojevrsnoj misiji. Naime, planira sudjelovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu idu\u0107e godine. Dosad su predstavnici azijskih brodarskih kompanija zaobilazili Davos, ali on smatra da se moraju zapo\u010deti razgovori s velikim europskim i ameri\u010dkim kompanijama kako bi se prona\u0161lo odr\u017eivo rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dari ekonomskog planiranja \u0107e odmah istaknuti da je takav model organizacije privrede do\u017eivio krah u Sovjetskom Savezu i da se pokazalo da ne mo\u017ee konkurirati kapitalisti\u010dkoj konkurenciji i tr\u017ei\u0161noj ekonomiji. Tako\u0111er, isti\u010du i da je trenutna situacija anomalija usko vezana uz vanjski \u0161ok pandemije i da odre\u0111eni elementi planiranja koji bi trenutno bili korisni, nemaju svoje mjesto u &#8220;normalnim&#8221; okolnostima. \u0160to se ti\u010de centralnog planiranja i Sovjetskog Saveza, definitivno su u pravu oko krajnjeg neuspjeha planske ekonomije, ali posrijedi je bio jedan od modela planiranja koji zasigurno nije iscrpio sve varijante takvog tipa organizacije privrede. Jedna od varijanti je prisutna u poslovanju velikih multinacionalnih korporacija koji u svojim planovima poslovanja imaju uklju\u010den ve\u0107i broj radnika nego \u0161to su ih imale pojedine socijalisti\u010dke zemlje. Dimenzije planske privrede na primjera Walmarta iscrpno su razradili Leigh Phillips i Michal Rozworski u knjizi <em><a href=\"https:\/\/www.versobooks.com\/books\/2822-the-people-s-republic-of-walmart\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">People&#8217;s Republic of Walmart<\/a><\/em>. Sli\u010dnu ulogu u globalnoj ekonomiji imaju i druge velike firme koje se nalaze na &#8220;zapovjednom&#8221; mjestu u opskrbnim lancima i diktiraju cijene i potra\u017enju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, planiranje je i inherentni dio kapitalisti\u010dke ekonomije, samo se razlikuju stupnjevi i dosezi. Ako u sklopu tvornice tenisica sve dijelove proizvodite u njoj, na kraju proizvodnog procesa ih sklapate i onda plasirate na tr\u017ei\u0161te, ta kompanija nije &#8220;manje kapitalisti\u010dka&#8221; od one koja kupuje vezice od autsorsane kompanije. Ono \u0161to je nekad bio plan, da se proizvede toliko i toliko vezica i s jednog kraja tvornice dostavi na drugi kako bi se tenisica dovr\u0161ila, nije postalo &#8220;tr\u017ei\u0161na sloboda&#8221; tako \u0161to se po\u010delo kupovati vezice od druge tvornice. Kompanije su se okrenule takvoj organizaciji proizvodnje posljednjih desetlje\u0107a zato \u0161to su njenim disperziranjem mogli oslabiti sindikate i smanjiti prostor za radni\u010dko organiziranje i zbog eliminacije tro\u0161kova skladi\u0161tenja, znane kao <em>just-in-time<\/em> proizvodnja. Upravo se potonja pokazala kobnom u pandemiji.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se pak ti\u010de izvanrednih pandemijskih okolnosti kao jedinog dopu\u0161tenog alibija za planiranje, valja istaknuti da je definiranje vanjskih \u0161okova, bilo prirodnih bilo dru\u0161tvenih, ve\u0107 rezultat odre\u0111ene vrste planiranja. Samo izdvajanje ekonomije iz dru\u0161tva i &#8220;propisivanje&#8221; njenih izoliranih zakonitosti nije ne\u0161to \u0161to se samo po sebi podrazumijeva i \u0161to bi bilo prirodno. Ekonomija istovremeno crpi resurse iz dru\u0161tva i prirode, ali i povratno utje\u010de na njih: \u0161to je vidljivo i u slu\u010daju pojave pandemije, a naravno i u slu\u010daju klimatskih promjena. Eliminacija tih presudnih aspekata na\u0161ih \u017eivota iz ekonomije nam govori da se ekonomija itekako planira i to tako da se isklju\u010di ono \u0161to bi moglo omesti profite. Drugim rije\u010dima, ne mo\u017eemo si priu\u0161titi luksuz ne-planiranja, i to demokratskog, ako \u017eelimo izbje\u0107i katastrofu. Ma koliko se to kosilo s tr\u017ei\u0161nim zakonitostima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Donedavno su ovakvi citati predstavljali pravi raritet i me\u0111u socijaldemokratskim politi\u010darima: &#8220;Prepustimo li sve tr\u017ei\u0161noj ekonomiji i pojedinim kompanijama i pojedincima da prona\u0111u najbolja rje\u0161enja za sebe, nastupit \u0107e sve opasnija previranja i situacija \u0107e izmaknuti kontroli.&#8221; No, pandemija je u\u010dinila svoje i ovakve prognoze bez imalo ustezanja danas iznose i predstavnici kapitala. Autor ove [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39644,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39642","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39642"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39651,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39642\/revisions\/39651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39642"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39642"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39642"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39642"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}