{"id":39626,"date":"2021-09-27T09:50:00","date_gmt":"2021-09-27T08:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39626"},"modified":"2021-09-27T10:01:54","modified_gmt":"2021-09-27T09:01:54","slug":"i-poslije-merkel-merkel-samo-u-sitno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39626","title":{"rendered":"I poslije Merkel Merkel, samo u sitno"},"content":{"rendered":"\n<p>\u010cak 16 godina kontinuiranog obna\u0161anja vlasti u nekoj zemlji isto\u010dne Europe, Ju\u017enu Ameriku i Afriku da ne spominjemo, pobudilo bi razne sumnje u zapadnoj \u0161tampi i politi\u010dkim krugovima oko stupnja razvijenosti demokracije u toj zemlji. Me\u0111utim, kad se takvo \u0161to dogodi u Njema\u010dkoj, onda se hvali &#8220;stabilnost&#8221;. I ne samo da se hvali, ve\u0107 se i tra\u017ei kontinuitet. Pitanje nasljednika Angele Merkel na ju\u010dera\u0161njim izborima nije rije\u0161eno, ali kontinuitet je ostvaren: tko god da bude \u010dinio novu vlast ne\u0107e odustati od demokracije uskla\u0111ene s tr\u017ei\u0161tem (<em>market-conforming democracy<\/em>), kako je Merkel svojedobno definirala njema\u010dki politi\u010dki horizont u njenim rukama.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, relativni pobjednik izbora je SPD s osvojenih 25,7% glasova, dok im za vratom pu\u0161e demokr\u0161\u0107anska koalicija CDU\/CSU koja si je priskrbila 24,1% glasova. To je najgori rezultat konzervativaca od uspostave Savezne Republike Njema\u010dke. Socijaldemokrati su napredovali u odnosu na izbore iz 2017. godine kad su jedva bili pre\u0161li 20% glasova, ali i njihov rezultat je u povijesnoj perspektive prili\u010dno slab. I vi\u0161e je nego o\u010dito da je do\u0161lo do fragmentacije politi\u010dkog polja i da \u0107e se te\u0161ko vi\u0161e izbje\u0107i koalicije koje \u010dine tri stranke. Tre\u0107e mjesto su osvojili Zeleni. Iako je ovo njihov najbolji povijesni rezultat, razo\u010daranje je prisutno jer su jo\u0161 prije nekoliko mjeseci dr\u017eali prvo mjesto u anketama. Liberali iz FDP-a su se zadr\u017eali na otprilike istom postotku i osvojil 11,5 glasova, dok je ekstremno desna Alternativa za Njema\u010dku (AfD) pala na 10,3%. Pad nije izra\u017een jer su na pro\u0161lim izborima osvojili 12,6% glasova, ali s obzirom da im je popularnost svojedobno dolazila i blizu 20% ni oni nisu pretjerano zadovoljni. A uz demokr\u0161\u0107ane najve\u0107i gubitnik izbora je Ljevica koja nije uspjela zapravo pre\u0107i prag s osvojenih tek 4.9% glasova. Me\u0111utim, spasio ih je izborni zakon koji ka\u017ee da tri osvojena izravna mandata nose sa sobom i pretvaranje ostalih glasova u mandate bez obzira na prag.<\/p>\n\n\n\n<p>Dubinske analize izbora tek slijede, a za sada mo\u017eemo izdvojiti par momenata. Razvidno je da je kampanja bila izrazito personalizirana i da su karizma i uvjerljivost kancelarskih kandidata vode\u0107ih stranaka, a ne politi\u010dki sadr\u017eaj, diktirali oscilacije u preferencama. Upravo se na tom tragu afirmirao i kandidat SPD-a, Olaf Scholz, ministar financija u prethodnoj koalicijskoj vladi. On se uspio dijelu bira\u010da nametnuti kao jamac stabilnosti nakon odlaska &#8220;Mutti&#8221; u odnosu na kandidatkinju Zelenih i kandidata CDU-a. Drugi indikativan moment je generacijska raspodjela podr\u0161ke. Stare, tradicionalne stranke su me\u0111u najstarijom populacijom dobile podr\u0161ku koja li\u010di na one koje su dobijale u proteklim desetlje\u0107ima, dok su Zeleni, FDP pa i Ljevica izrazitiju podr\u0161ku dobili me\u0111u najmla\u0111im bira\u010dima. Zeleni su popularni u toj demografskoj skupini zbog toga \u0161to ona klimatske promjene svrstava u politi\u010dke prioritete, a FDP zbog opiranja epidemiolo\u0161kim mjerama i obe\u0107anja digitalne modernizacije putem ni\u017eih poreza, aplikacija i drugih \u010dari <em>business tech coolnessa<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>U konstelaciji jamaca stabilnosti i opreznih modernizatora Merkeli\u010dina naslje\u0111a (zeleni kapitalizam i <em>tech <\/em>neoliberalizam) Ljevica se nije sna\u0161la. Pad popularnosti traje ve\u0107 neko vrijeme i pripisuje se u prili\u010dnoj mjeri unutarnjim neslaganjima. Prvenstveno, donekle grubo pojednostavljuju\u0107i, izme\u0111u frakcije koja promovira prihva\u0107anje socijalnog konzervativizma, navodno prevladavaju\u0107eg unutar radni\u010dke klase, u svrhu efektnije obrane njenih interesa i one frakcije koja je bli\u017ea kozmopolitskom, aktivisti\u010dko-srednjoklasnom miljeu i famoznim pitanjima identiteta. Ta la\u017ena alternativa je odbacila zna\u010dajan dio bira\u010da jer je ostavljala dojam da se u stranci vi\u0161e bave unutarnjim razlikama nego dru\u0161tvenim razlikama i politi\u010dkim prijedlozima u korist \u0161irih slojeva. Naravno, takva podjela je i onemogu\u0107avala koherentne poruke i pridonijela rastu nepovjerenja u u\u010dinkovitost stranke kao takve. To se mo\u017eda najbolje vidi na primjeru berlinskog referenduma o eksproprijaciji velikih stambenih kompanija.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je Ustavni sud odbio izglasanu mjeru gradske vlasti o zamrzavanju visine stanarina, pojavila se referendumska inicijativa za eksproprijaciju kompanija koji diktiraju visinu renti i ugro\u017eavaju \u017eivotni standard u Berlinu. Na ju\u010der odr\u017eanom referendumu, uz izlaznost od 75%, \u010dak 56.4% gra\u0111ana Berlina je podr\u017ealo eksproprijaciju. Paradoks je sljede\u0107i: u Berlinu je na vlasti koalicija SPD-a, Zelenih i Ljevice, a jedino je Ljevica od te tri stranke aktivno i eksplicitno podr\u017eala referendumsku inicijativu. Istovremeno je na parlamentarnim izborima ve\u0107ina onih koji su podr\u017eali eksproprijaciju glasala za stranke (SPD i Zelene) koje ne\u0107e podr\u017eati ishod referenduma. Naime, referendum je konzultativne naravi i realizacija njegova ishoda i dalje prvenstveno ovisi o pritisku odozdo. No, njegov rezultat u kombinaciji s onim parlamentarnih izbora ukazuje na manjak povjerenja u Ljevicu kao stranku realizacije dru\u0161tvenih interesa, ali ne i u ideje koje zastupa. Tako\u0111er, osporava i navodnu optu\u017ebu desnog krila stranke po kojoj se Ljevica isklju\u010divo pretvorila u lajfstajl partiju: uspjeh referenduma sugerira da najve\u0107u podr\u0161ku imaju na socijalno-materijalnim pitanjima. Tu optu\u017ebu osporava i \u010dinjenica da je daleko najve\u0107i broj biv\u0161ih bira\u010da Ljevice ovaj put glas dao SPD-u i Zelenima, a ne &#8220;protestnom&#8221; AFD-u.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, Ljevica se jedva spasila od potpune katastrofe i slijedi joj period duboke refleksije i kreiranja odr\u017eive politi\u010dke strategije. Inspiraciju mogu potra\u017eiti malo isto\u010dnije. Naime, ju\u010der je na lokalnim izborima u Grazu pobijedila Komunisti\u010dka partija Austrije. Oni ve\u0107 dugi niz godina u tom gradu polu\u010duju standardno dobre rezultate, uglavnom zasnovane na popularnoj stambenoj politici, ali sad su napravili dodatni iskorak. Unato\u010d mizernom rezultatu Ljevice, ju\u010dera\u0161nji dan su obilje\u017eile vijesti koje zvu\u010de prili\u010dno nadrealno i ohrabruju\u0107e: gra\u0111ani Berlina su demokratski izabrali eksproprijaciju, a u drugom najve\u0107em austrijskom gradu vlast su osvojili komunisti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cak 16 godina kontinuiranog obna\u0161anja vlasti u nekoj zemlji isto\u010dne Europe, Ju\u017enu Ameriku i Afriku da ne spominjemo, pobudilo bi razne sumnje u zapadnoj \u0161tampi i politi\u010dkim krugovima oko stupnja razvijenosti demokracije u toj zemlji. Me\u0111utim, kad se takvo \u0161to dogodi u Njema\u010dkoj, onda se hvali &#8220;stabilnost&#8221;. I ne samo da se hvali, ve\u0107 se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39628,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,393],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-njemacka","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39626"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39633,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39626\/revisions\/39633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39626"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39626"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39626"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39626"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}