Kriza godinu dana stare rumunjske vlade koja je po\u010dela kao manjak povjerenja uzrokovan ideolo\u0161kim proturje\u010djima unutar koalicije, razvila se u sukob unutar samih vladaju\u0107ih stranaka i rezultirala glasanjem o nepovjerenju vladi koje je povela stranka \u010dlanica koalicije. Bogatstvo dimenzija ove drame nadilazi uobi\u010dajene sli\u010dne politi\u010dke razmjerice u sli\u010dnim pri\u010dama.<\/p>\n\n\n\n
Na rumunjskoj politi\u010dkoj sceni ovog rujna nije nedostajalo drame. Razlog uop\u0107e nije bio ono \u0161to se moglo o\u010dekivati, op\u0107a zdravstvena kriza. Nakon katastrofalne kampanje cijepljenja (samo je 27.3 posto stanovni\u0161tva trenutno cijepljeno), Rumunjska se sada suo\u010dava s nasilnim \u010detvrtim valom korona virusa koji \u0107e najvjerojatnije donijeti jo\u0161 jedno zaklju\u010davanje s katastrofalnim ekonomskim u\u010dincima. Razlog nisu ni radikalna poskupljenja energije o kojima smo pisali pro\u0161li tjedan. Fokus medija usmjeren je primarno na \u017eestoki sukob i borbu za opstanak unutar desno orijentirane vladaju\u0107e koalicije. Nju \u010dine tri stranke. Dvije glavne koalicijske stranke PNL (Nacionalno liberalna stranka) i USR PLUS (Savez za spas rumunjske PLUS) nemo\u0107no prati tre\u0107a strana Ma\u0111arska demokratska zajednica (UDMR).<\/p>\n\n\n\n
Trenutno ni PNL ni USR PLUS ne pokazuju spremnost na kompromis. Proeuropska desnica, koja je preuzela vlast u prosincu 2020. godine s mnogo pompe i radikalnih reformskih planova, trenuta\u010dno se vi\u0161e bavi burnim tra\u017eenjem smisla nego provedbom svojih reformi. Kao da to nije bilo dovoljno, sukob izme\u0111u PNL -a i USR PLUS -a dodatno je zakompliciran sna\u017enim unutarnjim sukobima unutar obiju stranaka. U godinu dana na \u010delu dr\u017eave, PNL i USR PLUS uspjeli su upasti u vlastite organizacijske krize i sukobe zara\u0107enih frakcija. Op\u0107i nered na rumunjskoj desnici, a posebno onaj u PNL-u ome\u0111en je nemogu\u0107no\u0161\u0107u rje\u0161avanja ideolo\u0161kih proturje\u010dja. Zbog takvog stanja, nakon samo devet mjeseci na vlasti proeuropska desnica gubi snagu.<\/p>\n\n\n\n
Odre\u0111ena politi\u010dka nelagoda unutar koalicije bila je vidljiva od samog njezinog nastanka. Problem nije bio toliko u u\u010de\u0161\u0107u Ma\u0111arske demokratske zajednice – godinama bilje\u017ee stabilan izborni rezultat koji ih je u\u010dinio neizbje\u017enom pojavom u gotovo svakoj vladaju\u0107oj koaliciji. Problem je bio odnos izme\u0111u sada\u0161njih glavnih proeuropskih desnih stranaka Rumunjske, nacionalnih liberala i napredne USR PLUS (na svom prvom mandatu na vlasti). Nakon izbora u prosincu 2020. godine, produ\u017eenim pregovorima izme\u0111u dvije stranke dominiralo je me\u0111usobno nepovjerenje. Kao ve\u0107a, etabliranija stranka, PNL je bio sumnji\u010dav prema USR-u, politi\u010dkom savezu osnovanom tek 2015. i utemeljenom na radikalnoj antikorupcijskoj poruci. Godine 2019. poja\u010dan je dodatkom PLUS-a, odnosnom Strankom slobode, jedinstva i solidarnosti. Duga povijest PNL-a nakon 1989. (Stranka je osnovana 1990. godine) u\u010dinila ju je podlo\u017enom mnogim promjenama, obi\u010dno u konzervativnom smjeru. U po\u010detku su bili \u010dlanovi ALDE-a (europske liberalne skupine), a sada su dio Europske pu\u010dke stranke, neokonzervativnog krila Europskog parlamenta.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjem desetlje\u0107u vrlo su \u010desto koketirali s narodnja\u010dkim nacionalisti\u010dkim elementima, dok su istovremeno bili dovoljno fleksibilni da prihvate posredne politi\u010dke saveze s rumunjskim socijaldemokratima. Upravo se ta fleksibilnost PNL-a pokazala problemati\u010dnom za USR. Iako u potpunosti dijele neoliberalni pogled PNL-a na ekonomsku i socijalnu politiku, njihov radikalni antikorupcijski plan onemogu\u0107ava u\u010dvr\u0161\u0107enje koalicijskog povjerenja, \u0161to ih je u\u010dinio prili\u010dno sumnji\u010davim prema stranci koja se smatra “establi\u0161mentom”, uronjenom u rumunjsko korupcijsko okru\u017eenje. I dok se nacionalisti\u010dkim lapsusima PNL-a moglo oprostiti (uostalom, mnogi \u010dlanovi USR-a dijele taj sentiment), prethodne koalicije sa Socijaldemokratskom partijom predstavljaju na u o\u010dima USR-a vje\u010dnu mrlju Suradnja je ipak bila mogu\u0107a te je dovela do sada\u0161nje vlade pod palicom premijera Florina C\u00ee\u021bua, bankara i ministra financija.<\/p>\n\n\n\n
Ironi\u010dno, ono \u0161to je realiziralo ovu koaliciju bio je antagonizam prema socijaldemokratima. Minimalni dovoljni nazivnik tako je ispalo zajedni\u010dko protivljenje dviju stranaka najve\u0107oj rumunjskoj stranci. Strah od socijaldemokratske vlade zalijepio je koaliciju i porodio kabinet Florina C\u00ee\u021bua. Privla\u010dnost sastavljanja vlade i upravljanja zemljom pratila je i osobna privla\u010dnost Florina C\u00ee\u021bua. Mladi biv\u0161i bankar, naizgled odvojen od rumunjskih politi\u010dkih igara, bijesno neoliberalan, sumnji\u010dav prema dr\u017eavnoj intervenciji u gospodarstvo, oprezan prema bilo kojoj dru\u0161tvenoj politici, anti-sindikalist, mo\u017eda je pripadao PNL-u, ali je dijelio dru\u0161tveni profil mnogih \u010dlanova USR-a. Imid\u017e mladena\u010dkog reformatora s diplomom ekonomije koji u slobodno vrijeme nosi majice sportskih klubova i rock-bendova, bio je (barem neko vrijeme) model neoliberalnog “kula”.<\/p>\n\n\n\n
C\u00ee\u021buova vlada zapo\u010dela je mandat u \u017eurbi: potaknuta prigodom koju nudi briselski plan oporavka i otpornosti, predlo\u017eila je potpuni raskid sa onim \u0161to su otpisivali kao socijalizam koji je trajao posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Plan je trebao promijeniti Rumunjsku prema stvarnom slobodnom tr\u017ei\u0161nom gospodarstvu, neoptere\u0107enom socijalnom politikom, kontrolom cijena ili trgovinskim unijama. Entuzijazam za nove reforme i neoliberalnu strast USR-a dodatno je hranila C\u00ee\u021buova asertivnost. Na kratko, po\u010detkom 2021. godine, rumunjske desne snage postigle su jedinstvo i spremale su se transformirati Rumunjsku. No, period sre\u0107e je kratko trajao. Razlog nije bila nu\u017eno briselska trezvena ocjena Plana, ocijenjena kao previ\u0161e neodre\u0111ena i nepouzdana. Bio je to hladni birokratski tu\u0161 koji je pokrenuo dramu na rumunjskoj desnici. Pritom se upravo Florin C\u00ee\u021bu pokazao kao to\u010dka prijepora. Ako ve\u0107 nije bio uzrok aktualne krize koalicije, svakako je bio barem njezin okida\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Brzo nakon formiranja kabineta, premijer se na\u0161ao u borbi za kontrolu Nacionalno liberalne stranke. Protivnik mu je bio biv\u0161i premijer i predsjednik stranke Ludovik Orban te njegovi prista\u0161e. Situaciju je dodatno raspalio predsjednik Klaus Iohannis. U borbi protiv Orbana, C\u00ee\u021bu je u\u017eivao velikodu\u0161nu pomo\u0107 rumunjskog predsjednika. I sam biv\u0161i \u010dlan PNL -a, predsjednik se nije bojao izabrati stranu, a unato\u010d ustavnoj obvezi da ostane izvan strana\u010dke politike. I nije mu to bio prvi put: izjave protiv Socijaldemokrata ili USR-a bile su uobi\u010dajena pojava za predsjednika Iohannisa. Sukob koji je krenuo u PNL-u tako se produbio na pitanje uloge predsjednika Rumunjske u politi\u010dkom \u017eivotu zemlje. C\u00ee\u021bu je, na neki na\u010din, ispao njegov predstavnik u rumunjskom politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
No, to nisu jedine dimenzije sukoba. Radi se tako\u0111er o generacijskom sukobu iza kojeg stoje dva razli\u010dita modela neoliberalnog razvoja. Florin C\u00ee\u021bu igrao je ulogu novog klinca u kvartu. Nasuprot tome, Ludovik Orban dio je stare garde: \u010dlan Partije od ranih devedesetih, jedan je od onih koji su stranku preselili u europski konzervativni tabor. Iako nedokazane, neprestano ga prate optu\u017ebe za korupciju. Bez obzira na istinitost optu\u017ebi, istina je da je Orbanova politika vi\u0161e fokusirana na lokalne kapitaliste, anga\u017eirane u provincijskim pokroviteljskim mre\u017eama koje se hrane ili europskim fondovima ili javno-privatnim partnerstvima. Njegov neoliberalni \u0161arm, time je privla\u010dniji lokalpatriotskom nacionalizmu. C\u00ee\u021buova vizija neoliberalizma je pak vi\u0161e usmjerena ka globalnom kapitalu (a ne prema lokalnim poduzetnicima). Sve njegove reforme, od deregulacija do oblika dr\u017eavnih subvencija usmjerene su privla\u010denju korporacija, trustova i investicijskih fondova. Upravo takva politika, usmjerena me\u0111unarodnim financijskim krugovima bila je posebno privla\u010dna za USR, \u0161to je Orbana ostavilo na margini vladaju\u0107e koalicije i dovelo ga u nezgodnu poziciju odgovornosti vlastitom bira\u010dkom tijelu kojeg prvenstveno \u010dine tradicionalni liberalni kadrovi te mnogi gradona\u010delnici i lokalni predstavnici.<\/p>\n\n\n\n
Takva va\u017ena politi\u010dka razlika unutar najve\u0107e koalicijske stranke razvila se u sukob cijele desne koalicije. Prvog septembra, ministar pravosu\u0111a Stelian Ion, \u010dlan vlade iz redova USR-a, bio je primoran podnijeti ostavku na koju ga je C\u00ee\u021bu. Nametnuta ostavka bila je posljedica odbijanja Stelian Iona da potpi\u0161e investicijski paket (The Anghel Saligny Plan) usmjeren ka lokalnim op\u0107inama. Plan, uklju\u010duje prili\u010dno izda\u0161nih 10 milijardi eura, kritiziran je zbog svojih nedostatka: me\u0111utim, za Florina C\u00ee\u021buu taj plan je bio va\u017ean strate\u0161ki kompromis potreban za osiguravanje potpore lokalnih gradona\u010delnika iz redova PNL-a u teku\u0107oj bitci s Orbanom. Plan je imao zna\u010denje priznanja va\u017enosti lokalne politike na nacionalnoj sceni: C\u00ee\u021bu je trebala podr\u0161ka redovnih \u010dlanova stranke, a to je zna\u010dilo osigurati poticaje. Internacionalisti\u010dki neoliberalizam nije dovoljan ako vam je potrebna lokalna podr\u0161ka. Za USR PLUS, njegovog koalicijskog partnera, usvajanje plana bilo je jo\u0161 jedno nazadovanje u rumunjskoj kulturi korupcije.<\/p>\n\n\n\n
To je pokrenulo eskalaciju napetosti izme\u0111u PNL-a i USR PLUS-a koje su prerasle u potpuni sukob: ministri USR PLUS-a odbili su sura\u0111ivati s vladom. Glasalo se o nepovjerenju vlade C\u00ee\u021bua pri \u010demu se USR udru\u017eio s nacionalisti\u010dkom strankom krajnje desnice: glasovanje nije uspjelo, ali problem u odnosu dviju stranaka i dalje postoji. Moralisti\u010dka antikorupcijska poruka USR PLUS-a ne ostavlja prostora za kompromise: osim toga, sukob unutar vlastitih redova dodatno je radikalizirao tu antikorupcijsku poruku. Za C\u00ee\u021bu i PNL pogodovanje je neophodan oblik konsolidacije stranaka: kroz to se gradi lokalna strana\u010dka podr\u0161ka, a bez nje i ne postoje neke politi\u010dke perspektive. Bez drugih oblika osiguravanja lokalne podr\u0161ke (putem organizacija civilnog dru\u0161tva, sindikata, strana\u010dkih klubova itd.) stranke poput PNL-a ovise o lokalnim mre\u017eama pokroviteljstva.<\/p>\n\n\n\n
C\u00ee\u021buova politi\u010dka o\u0161troumnost zna\u010dila je da je 25. rujna, na nacionalno-liberalnom kongresu, mogao ra\u010dunati na sigurnu pobjedu: i doista, ve\u0107ina delegata stranke izglasala ga je za predsjednika, ostavljaju\u0107i Orbana na margini politi\u010dkog \u017eivota. C\u00ee\u021buova pobjeda na kongresu bila je u mnogo \u010demu rezultat slu\u017ebene potpore predsjednika Iohannisa: rumunjski predsjednik ostavio je iza sebe iluzije ustavnosti i politi\u010dke neutralnosti te je govorio na kongresu stranke. No, politi\u010dki anga\u017eman institucije Predsjednika nije bio jedini razlog C\u00ee\u021buove pobjede. Mogao je ra\u010dunati i na lojalnost velikog broja redovnih \u010dlanova koji su znali da njihov budu\u0107i vo\u0111a mo\u017ee riskirati koalicijsku krizu kako bi obranio svoje lokalne mre\u017ee. Kakva \u0107e biti budu\u0107nost koalicije, sada kada je Florin C\u00ee\u021bu slu\u017ebeni “car” PNL-a, ostaje za vidjeti.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kriza godinu dana stare rumunjske vlade koja je po\u010dela kao manjak povjerenja uzrokovan ideolo\u0161kim proturje\u010djima unutar koalicije, razvila se u sukob unutar samih vladaju\u0107ih stranaka i rezultirala glasanjem o nepovjerenju vladi koje je povela stranka \u010dlanica koalicije. Bogatstvo dimenzija ove drame nadilazi uobi\u010dajene sli\u010dne politi\u010dke razmjerice u sli\u010dnim pri\u010dama. Na rumunjskoj politi\u010dkoj sceni ovog rujna […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39621,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1576,110,1575,12,568,1169,432],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-39617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-desnica","tag-drzava","tag-florin-citu","tag-izbori","tag-neoliberalizam","tag-parlament","tag-politika","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39617"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39625,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39617\/revisions\/39625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39617"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39617"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39617"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39617"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}