{"id":39610,"date":"2021-09-24T11:47:10","date_gmt":"2021-09-24T10:47:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39610"},"modified":"2021-09-27T08:49:32","modified_gmt":"2021-09-27T07:49:32","slug":"ne-dirajte-trziste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39610","title":{"rendered":"Ne dirajte tr\u017ei\u0161te!"},"content":{"rendered":"\n

S pribli\u017eavanjem “sezone grijanja” fokus dru\u0161tava stavlja se na sve skuplje i skuplje cijene energenata. Prije nego za sve optu\u017eimo zelene politike, ekologe i klimatske aktiviste, trebalo bi uzeti nekoliko informacija u obzir. Kao prvo, cijene struje i grijanja ne rastu samo na Balkanu, ve\u0107 diljem Europe, a osim u Rumunjskoj, posebno je alarmantna situacija u suncem okupanoj<\/a> \u0160panjolskoj gdje su cijene sko\u010dile za trostruko. No, situacija je zabrinjavaju\u0107a u cijeloj Europi. Kako prve analize sugeriraju, suprotno o\u010dekivanjima, uzrok abnormalnog rasta tr\u017ei\u0161nih cijena energije nije uvo\u0111enje poreza na CO2, nego porast cijene plina na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Referentne europske cijene plina porasle su za vi\u0161e od 250 posto od sije\u010dnja, \u0161to je rast uzrokovan ponovnim otvaranjem gospodarstava diljem svijeta, a nakon zastoja zbog COVID-19. Drugi razlog je velika potra\u017enja u Aziji koja je usporila opskrbu Europe. Brojne industrije tako se trenutno nalaze pod plinskim \u0161okom koji se prelijeva na sve druge resore \u2013 do razine opskrbe trgovina mje\u0161ovitom robom, pa su police velikih lanaca sve \u010de\u0161\u0107e prazne. Ipak, kad se tom \u0161oku doda i onaj uzrokovan novim klimatskim porezima, trend daljnjeg rasta cijena energije postaje neupitan.<\/p>\n\n\n\n

Europska unija sprema se na izradu seta alata i mjera koje \u0107e zemlje EU mo\u0107i poduzeti kako bi se izborile sa skokovima cijena energije, “a bez kr\u0161enja pravila blokovskog tr\u017ei\u0161ta energije”. Povjerenik EU za energetiku Kadri Simson rekao je da \u0107e Bruxelles donijeti smjernice koje \u0107e pomo\u0107i zemljama u rje\u0161avanju skoka cijena u narednim tjednima, pi\u0161e Euractiv<\/a>. Nove mjere pomogle bi vladama da odaberu najoptimalniju opciju za brzo reagiranje na skokove cijena unutar pravila EU-a, rekao je Simson, a prenosi Euractiv, dodaju\u0107i da mogu prilagoditi porez na dodanu vrijednost (PDV) i tro\u0161arine ili koristiti izravnu potporu kako bi za\u0161titili potro\u0161a\u010de od visokih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je na\u0161 autor Florin Poenaru<\/a> ve\u0107 zaklju\u010dio na primjeru Rumunjske, a isto po Simsonovim najavama mo\u017eemo o\u010dekivati u cijeloj EU \u2013 dr\u017eava \u0107e uskakati sa jednokratnim mjerama energetske pomo\u0107i najsiroma\u0161nijim stanovnicima. To me\u0111utim nisu \u010dak niti vatrogasne mjere. To je kupovanje kakvog takvog socijalnog mira, koje bi se brojnim zemljama moglo obiti o glavu. Uskakanje sa “d\u017eeparcima za struju” kakve su ve\u0107 najavile Francuska sa sto eura po stanovniku, ili Rumunjska sa 10 posto ra\u010duna za struju energetski najsiroma\u0161nijim gra\u0111anima, ne\u0107e zaustaviti prosvjede jer ne\u0107e sprije\u010diti pad standarda, ve\u0107 samo produbiti postoje\u0107e polarizacije. Vatrogasne socijalne mjere su dakle neu\u010dinkovite za gra\u0111ane, a izrazito skupe za dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Niska politi\u010dkih neuspjeha<\/h2>\n\n\n\n

Ne uzburkati tr\u017ei\u0161ne odnose zna\u010di sa\u010duvati privatne profite. Jasno je to nazna\u010deno najavom druga\u010dijeg obra\u010duna PDV-a u energetskom sektoru. Pritom se postavlja pitanje svrhe postojanja prekupaca, one karike posrednika u lancu opskrbe energijom. Oni su zapravo potpuni vi\u0161ak u cijelom lancu i slu\u017ee samo kako bi se profiti iz energetike preto\u010dili iz ruku dr\u017eavnih i javnih firmi u d\u017eepove privatnih poslovnih subjekata. Jer, \u0161to to\u010dno ti prekupci rade? Takozvani opskrbljiva\u010di. Oni “preuzimaju” struju od proizvo\u0111a\u010da ili distributera i prenose je javno izgra\u0111enom infrastrukturom do krajnjih potro\u0161a\u010da. Prekupci, odnosno opskrbljiva\u010di su potpuno izli\u0161na kategorija, osmi\u0161ljena radi tr\u017ei\u0161nog natjecanja. No, o kakvom tr\u017ei\u0161nom natjecanju govorimo? Ne zanima nas ovdje mikroekonomija niti logika jednog ili dvadeset opskrbljiva\u010da na tr\u017ei\u0161tu. Zanima nas makroekonomija i izgled energetskog sektora 2021. Europska unija isti\u010de da obnovljivi izvori energije nisu uspjeli apsorbirati rast cijena energije, a odgovor na pitanje za\u0161to, ne treba tra\u017eiti u tehnologiji nego u politici Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Kad god se trebamo pohvaliti pred svijetom, kao najnapredniji kontinent na svijetu, zapadna Europa prvo \u0107e istaknuti svoje predvodni\u0161tvo u proizvodnji obnovljivih izvora energije. Toliko slu\u0161amo o tome, da smo prakti\u010dki oglu\u0161ili. A onda u septembru 2021. niti mjesec dana prije paljenja radijatora u gradovima, saznajemo iz Europske unije da obnovljivi izvori energije nisu uspjeli apsorbirati rast cijena plina i uvo\u0111enje poreza na CO2. I to nipo\u0161to ne \u010dudi. OIE jednostavno imaju revolucionarni potencijal da uvedu \u017eestoke poreme\u0107aje tr\u017ei\u0161ta, odnosno da opasno naru\u0161e profitne interese. Iako se diljem Europe dijele brojne subvencije za solare, nigdje nema popratne edukacije. Jedan od na\u010dina da se za\u0161tite profiti fosilnih kompanija je dakle taj da se istovremeno sa subvencijama za solarne panele ne nudi javnosti nikakva edukacija niti im se osiguravaju subvencionirani krediti koji su nu\u017eni preduvjet za \u0161irenje solarne energije bilo gdje.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer u Dalmaciji sam posljednjih mjeseci nailazila na \u017eestoke otpore solarima na krovovima kao da se radi o nekoj te\u0161koj sjevernja\u010dkoj prevari. Prosje\u010dni ljudi ovdje niti ne pomi\u0161ljaju na instaliranje solara jer: “ne \u017eele \u0161temati zidove u ciloj ku\u0107i”, ili “pa tko radi uop\u0107e solare, to se radi samo na novim ku\u0107ama ili prilikom potpune renovacije” \u2013 sve zbog potpuno pogre\u0161ne ideje “\u0161temanja zidova”. I kako je to\u010dno od svih informacija o solarima (na primjer uzmimo u obzir \u010dinjenicu da solari zna\u010de ili nikakve ra\u010dune za struju ili da jo\u0161 dr\u017eava pla\u0107a ku\u0107anstvu za proizvedenu struju) u lai\u010dkoj javnosti najprisutnija ona la\u017ena \u2013 da treba \u0161temati zidove. Kako je informacija o tome da solari mogu generirati ekstra prihode pala u sjenu pored informacije o tome da je solarna struja istosmjerna i niskog napona a ova iz mre\u017ee dvosmjerna i visokonaponska? Kako to? Za\u0161to mediji vrte la\u017ene i neistinite reklame o recikliranim plasti\u010dnim bocama kao zelenom rje\u0161enju, ali “\u0106ori\u0107evo ministarstvo” i druga sli\u010dna resorna tijela nisu platila nijednu reklamu edukacije naroda o tome \u0161to postavljanje solara zapravo zna\u010di za ljude? Kako to? Sve to istovremeno s \u010dinjenicom da je u Hrvatskoj trenutno raspisan natje\u010daj u kojem se daju subvencije za solare od 80 posto.<\/p>\n\n\n\n

Na primjeru Italije mogli smo nau\u010diti da niti subvencije od 110 posto nisu dovoljne da ljudi povjeruju u solare. Italija je nekoliko godina imala model po kojem ljudi sami moraju platiti instalaciju solara, da bi im dr\u017eava potom vratila sve \u0161to su ulo\u017eili i jo\u0161 deset posto vi\u0161e od toga. No, dok bogati sjever nije bio toliko zainteresiran, a radni\u010dka klasa presiroma\u0161na da bi uop\u0107e dobila kredit za takvo ne\u0161to, srednja klasa bila je puna nepovjerenja u dr\u017eavu. Rezultat ove mjere je \u2013 neuspjeh. I sada, u jo\u0161 jednom europskom krugu energetskog pakla, umjesto pravila i mjera koje bi bile u skladu sa zelenim politikama, EU i dalje brine da ne uzburka tr\u017ei\u0161ne odnose, da ne dirne u profite. Da se EU nikako ne mo\u017ee nametnuti financijskim elitama jasno pokazuje i informacija da je onaj razvikani zeleni tranzicijski fond koji je trebao te\u017eiti sto milijardi eura osiguranih od kompanija koje najvi\u0161e zaga\u0111uju te od banaka, i dalje prazan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S pribli\u017eavanjem “sezone grijanja” fokus dru\u0161tava stavlja se na sve skuplje i skuplje cijene energenata. Prije nego za sve optu\u017eimo zelene politike, ekologe i klimatske aktiviste, trebalo bi uzeti nekoliko informacija u obzir. Kao prvo, cijene struje i grijanja ne rastu samo na Balkanu, ve\u0107 diljem Europe, a osim u Rumunjskoj, posebno je alarmantna situacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28285,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[842,843,128,533,532,1574,699,785,784,515],"theme":[457,456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-39610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-elektricna-energija","tag-elektricna-struja","tag-energetika","tag-energetsko-siromastvo","tag-plin","tag-socijalni-mir","tag-solari","tag-solarna-energija","tag-solarni-paneli","tag-struja","theme-klima","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39610"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39615,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39610\/revisions\/39615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39610"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39610"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39610"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39610"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}