{"id":39566,"date":"2021-09-23T08:51:48","date_gmt":"2021-09-23T07:51:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39566"},"modified":"2021-09-23T09:03:45","modified_gmt":"2021-09-23T08:03:45","slug":"pokusaj-cenzure-no-pasaran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39566","title":{"rendered":"Cenzura no pasar\u00e1n!"},"content":{"rendered":"\n

Poznatom hrvatskom neprofitnom mediju H-alter Op\u0107inski gra\u0111anski sud u Zagrebu odredio je u utorak privremenu mjeru zabrane objavljivanja tekstova o ravnateljici Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba Gordani Buljan Flander. Sudac Andrija Krivak donio je odluku “radi osiguranja nenov\u010dane tra\u017ebine Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba i ravnateljice Poliklinike Gordane Buljan Flander”, navodi se u rje\u0161enju. Rije\u010d je o neuobi\u010dajenoj odluci Suda kojom se de facto mediju zabranjuje pisanje<\/a> o odre\u0111enoj osobi. Zbog toga danas mediji objavljuju tekstove koje je sud poku\u0161ao zabraniti, pritom prejudiciraju\u0107i odluku Vije\u0107a \u010dasti Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, i tako “silom” utjecati ne samo na pojedine novinare, nego i staviti na mjesto strukovno novinarsko udru\u017eenje. To je i razlog za\u0161to danas prenosimo izvrstan Indexov sa\u017eetak serije tekstova novinarke Jelene Jindre objavljene na portalu H-alter. Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo<\/a> i Sindikat novinara Hrvatske pozvali su sve medije, sve novinare i urednike na objavu H-alterovih tekstova smatraju\u0107i kako je ovdje rije\u010d o opasnom poku\u0161aju cenzure i nedopustivom u\u0161utkivanju medija!<\/p>\n\n\n\n

Indexov sa\u017eetak:<\/h2>\n\n\n\n

H-alter je u proteklim tjednima objavljivao tekstove u kojima problematizira rad Gordane Buljan Flander, odnosno Poliklinike kojoj je na \u010delu. Rije\u010d je o seriji tekstova novinarke Jelene Jindre<\/a> koji su objavljeni proteklih mjeseci na portalu H-alter pod naslovom “Sustav za za\u0161titu ili zlostavljanje djece?”. Jindra je komentirala odluku Suda za Index<\/a>, \u010diji tekst gotovo u cijelosti ovdje prenosimo. “Odluka je skandalozna za cijelo dru\u0161tvo i novinarstvo. Odluku jo\u0161 nisam stigla vidjeti, portal H-alter je nije primio, pro\u010ditala sam je u medijima. Radi se o tome da je zabranjeno pisati o odre\u0111enoj osobi – Gordani Buljan Flander. Gdje je tu sloboda medija, govora… O njoj se o\u010dito smije pisati samo da je genijalna”, kratko je za Index komentirala Jelena Jindra. Index je izdvojio dijelove iz tekstova novinarke Jelene Jindre u kojima optu\u017euje socijalne radnike i \u0161eficu Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba Gordanu Buljan Flander.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je “otu\u0111enje od roditelja”?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Jindra pi\u0161e o praksi “otu\u0111enja djece od roditelja<\/a>” u hrvatskom sustavu socijalne skrbi. “\u0160to je “otu\u0111enje od roditelja”? Zagovaratelji tom sintagmom opisuju pojavu kada dijete izra\u017eava negativna uvjerenja i osje\u0107aje prema jednom roditelju pod utjecajem psiholo\u0161ke manipulacije i emocionalnog zlostavljanja drugog roditelja. Naj\u010de\u0161\u0107e nakon razvoda. Takvo neprimjereno pona\u0161anje roditelja, slo\u017eit \u0107emo se, postoji od pamtivijeka. Roditelji nisu jezi\u010dni konstrukti, nego ljudska bi\u0107a koja su se zbog ne\u010dega razvela ili rastala. Ima ih svakojakih.<\/p>\n\n\n\n

Ali doktrina “otu\u0111enja od roditelja” uspostavljena 1985. u SAD-u<\/a> i njezina primjena u svijetu pokazale su da je “otu\u0111enje od roditelja” utemeljeno na nizu znanstveno nedokazanih tvrdnji koje se u praksi lako zloupotrebljavaju. Pogotovo da bi se izjedna\u010dila roditeljska prava nasilnika i \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija, unato\u010d zahtjevima zagovornika doktrine “otu\u0111enja od roditelja” (parental alienation), i 2020. godine u nacrt idu\u0107eg izdanja Me\u0111unarodne klasifikacije bolesti (MKB-11) ne stavlja dijagnozu “otu\u0111enja” u skupinu Problemi u odnosu djeteta i skrbnika. “Otu\u0111enje od roditelja” prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nije zdravstveni problem. “Otu\u0111enje od roditelja” nije slu\u017ebeno priznat psihopatolo\u0161ki sindrom, nije priznat ni kao bolest ni kao dijagnoza u slu\u017ebenoj me\u0111unarodnoj klasifikaciji sustava bolesti, nema ga u va\u017ee\u0107em izdanju Me\u0111unarodne klasifikacije bolesti (MKB-10).<\/p>\n\n\n\n

Svemu tome usprkos, “otu\u0111enje” je ve\u0107 godinama u institucionalnoj primjeni u Hrvatskoj. Primjenjuju ga upravo javne ustanove u koje, po sili zakona, moraju u\u0107i roditelji s djecom kada se ne mogu dogovoriti oko skrbni\u0161tva: zdravstvena Poliklinika za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba i centri za socijalnu skrb. Posljedice primjene “otu\u0111enja” u hrvatskom sustavu za za\u0161titu djece i obitelji su autenti\u010dne slu\u0161kinjine pri\u010de”, pi\u0161e Jindra u svom prvom tekstu u serijalu od njih deset.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatske Laure<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Novinarka portala H-alter u serijalu tekstova objavljivala je razna iskustva i svjedo\u010danstva djece i roditelja koji su do\u017eivjeli “otu\u0111enje djeteta”. Majke koje su imale doticaja s “otu\u0111enjem od roditelja” prozvala je “hrvatskim Laurama<\/a>” po Lauri Massaro, Talijanki kojoj je sud dvaput dosudio da se skrbni\u0161tvo nad sinom od 11 godina dodijeli ocu. Massaro tvrdi da je otac njenog djeteta obiteljski nasilnik, da sin \u017eeli \u017eivjeti s majkom i da strahuje od oca. No u sudskoj praksi se iskaz “otu\u0111enog djeteta” ne uzima kao izraz autenti\u010dne \u017eelje djeteta.<\/p>\n\n\n\n

“Stru\u010dnjaci tvrde da je Laura majka koja otu\u0111uje dijete od oca \u2013 “otu\u0111uju\u0107i roditelj”. Sudskom presudom zabranjuje joj se kontakt s djetetom minimalno tri mjeseca. Ako se majka Laura, prema procjeni stru\u010dnjaka zdravstva i socijalne skrbi, popravi, stru\u010dnjaci mogu predlo\u017eiti susrete i vi\u0111anja s djetetom. Uz nadzor stru\u010dnjaka. Sredinom lipnja 2021. Laura Massaro postala je simbol i okida\u010d najve\u0107ih prosvjeda protiv primjene “otu\u0111enja od roditelja” u Italiji”, pi\u0161e Jindra u svom prvom tekstu. U svom drugom tekstu Jindra prvi put pi\u0161e o Poliklinici za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba (koju kasnije zove samo Poliklinika) na \u010dijem je \u010delu Gordana Buljan Flander. Navodi da je Poliklinika u Hrvatskoj prva javna institucija koja je u sustav za za\u0161titu djece i obitelji uvela pojam “otu\u0111enja od roditelja”.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, Jindra pi\u0161e o konferenciji Europske udruge prakti\u010dara “otu\u0111enja od roditelja” (EAPAP) koja se odr\u017eala u rujnu 2020. godine. Konferencija je zbog pandemije odr\u017eana online, a za tehni\u010dku organizaciju ili webinar Poliklinika je agenciji Moment events d.o.o. iz Zagreba, vlasnice Veronike Juri\u0107, isplatila 495.382,00 kuna. Jindra navodi da nitko nije doputovao u Zagreb od sudionika konferencije, nikome nisu pla\u0107ene avionske karte i hotelski smje\u0161taj, nije bilo cateringa ni voza\u010da. “Svi “prakti\u010dari otu\u0111enja” su se javljali iz svojih domova ili ureda. Samo je jedan predava\u010d primio simboli\u010dni honorar. Pola milijuna kuna”, pi\u0161e Jindra.<\/p>\n\n\n\n

“Iako se financira isklju\u010divo javnim sredstvima, Poliklinika ostvaruje i milijunske vi\u0161kove. Tako je, primjerice, 2017. godine (Bandi\u0107evo) Upravno vije\u0107a Poliklinike odobrilo ravnateljici da se vi\u0161ak sredstava iskazan po zavr\u0161nom ra\u010dunu u visini od 3.5 milijuna kuna oro\u010di u banci. Prema financijskom izvje\u0161taju za 2020. godinu, Poliklinika ima depozit u banci od 4.241.693,00 kn, a iz prora\u010duna potra\u017euje 1.387.399,00 kn”, pi\u0161e dalje te dodaje da je sudionike konferencije pozdravio biv\u0161i gradona\u010delnik Zagreba Milan Bandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Psihijatri bez licence<\/h2>\n\n\n\n

U fokus potom stavlja Karen i Nicka Woodalla, za koje Jindra tvrdi da su privatni poduzetnici iz Engleske, koji nemaju nikakvu formalnu poziciju u engleskom sustavu za za\u0161titu djece i obitelji. “Ova je regija vode\u0107a u svijetu u suo\u010davanju s ovim problemom, a mi smo izuzetno po\u010da\u0161\u0107eni \u0161to smo mogli odr\u017eati ovu konferenciju u Zagrebu s na\u0161im partnerima, Poliklinikom za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba”, ovim su rije\u010dima, pi\u0161e autorica, zaklju\u010dili konferenciju, a Jindra nastavlja pri\u010du o njima te zaklju\u010duje da su Woodalli “u britanskom dru\u0161tvu marginalni privatni psihoterapeuti koji su od “otu\u0111enja od roditelja” napravili uspje\u0161an privatni biznis”.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak navodi da je “Britanska udruga za savjetovanje i psihoterapiju (The British Association for Counselling and Psychotherapy \u2013 BACP), najve\u0107a udruga savjetnika\/terapeuta u Velikoj Britaniji s oko 40.000 \u010dlanova, 2015. godine sankcionirala Karen Woodall zbog nesavjesnog postupanja u radu. Dio optu\u017ebi odnosio se na to, kako pi\u0161e Jindra, da je pisala nalaze i mi\u0161ljenja o djeci koju uop\u0107e nije vidjela i upoznala.<\/p>\n\n\n\n

A drugi dio optu\u017ebi odnosio se, kako pi\u0161e u nastavku, na financije: nije jasno \u0161to napla\u0107uje kao \u0161to nije jasna ni priroda usluga koje nudi. Na temelju toga, Povjerenstvo za profesionalno pona\u0161anje BACP-a zaklju\u010dilo je da je Karen Woodall prekr\u0161ila eti\u010dki kodeks udruge: “G\u0111a Woodall ima manjak osobnih moralnih vrijednosti poput iskrenosti, integriteta, kompetencije i mudrosti. A to su osnove eti\u010dkog kodeksa po kojem terapeuti trebaju raditi”, stajalo je u sankciji objavljenoj na web-stranici BACP-a, prenosi Jindra.<\/p>\n\n\n\n

Bra\u010dni par Woodall prvi put je slu\u017ebeno u Hrvatsku stigao na poziv Gordane Buljan Flander 2016. godine, tvrdi Jindra, kada su u Poliklinici odr\u017eali trodnevno usavr\u0161avanje stru\u010dnjaka o “otu\u0111enju od roditelja”. Buljan Flander u njima vidi partnere, pi\u0161e Jindra, a potom se formira, kako ga ona naziva, “Hrvatski manifest otu\u0111enja”, kojeg potpisuje vi\u0161e od 800 stru\u010dnjaka, ne samo iz Hrvatske nego i iz regije, a podr\u017eavaju je i doma\u0107a cehovska udru\u017eenja<\/a> psihologa, socijalnih radnika, sudaca. Jindra to u svom tekstu naziva poligonom za primjenu doktrine “otu\u0111enja od roditelja” u hrvatskom sustavu za za\u0161titu djece i obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Kakve veze Crkva ima s tim?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Na red dolazi i Crkva o kojoj Jindra pi\u0161e. “Ispred ili iza svega nabrojenog je i Kaptol. Naime, dok je 2002. godine G. Buljan Flander osnivala Polikliniku, zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci tzv. “sna\u017enih \u017eena SDP-a” (Milanka Opa\u010di\u0107, Ingrid Anti\u010devi\u0107, Gordana Sobol) i Milana Bandi\u0107a i Zvonimira \u0160ostara, javno je redovito isticala da kao katolkinja misli da je “cijelo hrvatsko dru\u0161tvo previ\u0161e pod utjecajem Crkve”. Otada se i G. Buljan Flander dru\u0161tveno prilagodila: edukator je nadbiskupija, vjerou\u010ditelja, \u017eupnika, studenata katoli\u010dkih bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, \u0110akovu i Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

Na zoom-edukacijama, koje odr\u017eava za vrijeme radnog vremena iz ravnateljskog ureda, mijenja umjetni\u010dke slike sakralnih motiva. Krunicu vi\u0161e ne skriva u odje\u0107i. Poliklinika je me\u0111u prvim javnozdravstvenim ustanovama potpisala Sporazum o suradnji s Hrvatskim katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem. A od 1. o\u017eujka 2021., uz blagoslov kardinala Josipa Bozani\u0107a, sudjeluje i u radu Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta”, stoji u dijelu drugog teksta u serijalu. Nadalje, Jindra nastavlja problematizirati pojam “otu\u0111enja” te navodi da su protiv njega Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), navodi primjer dr\u017eave Slova\u010dke koja se tome usprotivila, pa Europsku asocijaciju za psihoterapiju za koju tako\u0111er navodi da je protiv “otu\u0111enja”. Dalje, Jindra pi\u0161e da u Poliklinici postoji kult li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

“U javnosti je zahvaljuju\u0107i kultu li\u010dnosti koji njeguje ravnateljica Poliklinike stvoren pogre\u0161an dojam da djeca preko uputnice dolaze na dijagnostiku ili na psihoterapiju kod Gordane Buljan Flander. Ona se, prema svjedo\u010denju hrvatskih Laura, upoznaje samo s djecom i roditeljima koji su joj posebno zna\u010dajni. S obzirom na svoje brojne dodatne obaveze, za psihoterapiju G. Buljan Flander te\u0161ko da mo\u017ee imati puno vremena. Redoviti je profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu od 2016. godine. Prethodna znanstveno-nastavna zvanja je stekla na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku”, stoji u tre\u0107em tekstu novinarke Jelene Jindre.<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtom tekstu objavljuje svjedo\u010danstvo jedne “hrvatske Laure”. “Skra\u0107eno pismo desete hrvatske Laure: “Moje dijete od pet godina leglo je u krevet i pomicalo se ispod pokriva\u010da te sam ga upitala \u0161to radi. “Igram se”, odgovorilo mi je. “Ho\u0107e\u0161 da ti poka\u017eem? Upali svjetlo. Ho\u0107e\u0161 se igrati sa mnom?” Svuklo je ga\u0107ice te se po\u010delo dirati po spolovilu i oko rektuma. Pitala sam ga za\u0161to to radi, a ono je reklo: “Tako se igram svaki dan s tatom prije spavanja.” Godina je 2014. Nazvala sam Hrabri telefon, a oni su me uputili na Polikliniku. Djelatnica Poliklinike nas je naru\u010dila za tjedan dana i nije mi dala nikakav savjet ili uputu \u0161to da radimo. Mislila sam da \u0107u dobiti savjet i psiholo\u0161ku pomo\u0107. Nisu me informirali ni o va\u017enosti hitnog ginekolo\u0161kog pregleda kao va\u017enog dokaza razotkrivanja seksualnog zlostavljanja<\/a> djeteta. Kada smo za tjedan dana u\u0161li u prostor Poliklinike, u hodniku je bio otac kojeg sam u me\u0111uvremenu prijavila policiji radi sumnje da je seksualno zlostavljao na\u0161e dijete. Kako je do\u0161lo do odavanja podataka potencijalnog zlostavlja\u010da od strane djelatnika Poliklinike i tko ga je pozvao? Nisu mi dali odgovor”, pi\u0161e Jindra.<\/p>\n\n\n\n

Pra\u0161ina iza Severine<\/h2>\n\n\n\n

U istom tekstu navodi Milana Bandi\u0107a i pulmologa Gzima Red\u017eepija, Bandi\u0107evog bliskog prijatelja, kao glavne pokrovitelje Poliklinike. U devetom tekstu objavljen je veliki intervju s pjeva\u010dicom Severinom Vu\u010dkovi\u0107<\/a> koja je novinarki Jeleni Jindra opisala svoju borbu za skrbni\u0161tvo nad sinom Aleksandrom zbog kojeg je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike<\/a> pokrenulo postupak izvanrednog nadzora.<\/p>\n\n\n\n

Severina je u intervjuu optu\u017eila ukupno 22 ljudi da su udru\u017eeni u, kako je navela, “mre\u017eu” koja joj je ote\u017eala postupak dobivanja skrbni\u0161tva nad sinom. Me\u0111u njima su odvjetnica Ljubica Matijevi\u0107-Vrsaljko, lije\u010dnica dr. Sheila \u0160urbat \u0160egota te Gordana Buljan Flander. Sve tri su kazale da su Severinine optu\u017ebe – la\u017e. U posljednjem<\/a> tekstu Jindra pi\u0161e da je neupitno da je “Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba, svoju temeljnu politi\u010dku mo\u0107 stekla i crpila od utemeljitelja te ustanove, Milana Bandi\u0107a”. <\/p>\n\n\n\n

Poliklinika poslala demanti portalu H-alter pa par sati kasnije demantirala dio svog demantija. Poliklinika za za\u0161titu djece i mladih na \u010dijem je \u010delu Gordana Buljan Flander poslala je portalu H-alter demanti na intervju sa Severinom Vu\u010dkovi\u0107. “Poliklinika za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba<\/a> nije provodila vje\u0161ta\u010denje niti roditelja niti djeteta u sudskom sporu Severine Vu\u010dkovi\u0107 i Milana Popovi\u0107a oko skrbni\u0161tva nad zajedni\u010dkim djetetom, a niti davala preporuke niti mi\u0161ljenja vezano uz skrbni\u0161tvo. Psihologinju Poliklinike koja je davala psiholo\u0161ku podr\u0161ku djetetu nije “zamijenio tata” niti je tako ravnateljica ikada rekla Severini Vu\u010dkovi\u0107. Dijete Severine Vu\u010dkovi\u0107 i Milana Popovi\u0107a nikada u Polikliniku nije primljeno na uputnicu s potpisom i pe\u010datom pedijatrice dr. Sheile \u0160urbat \u0160egote. Pedijatrica dr. Sheila \u0160urbat \u0160egota nije ni u kakvoj rodbinskoj vezi s ravnateljicom Poliklinike prof. dr. sc. Gordanom Buljan Flander niti s ijednim drugim stru\u010dnjakom Poliklinike”, stoji u demantiju koji potpisuje odvjetnik Zdravko Mio\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Potom je par sati kasnije na adresu portala H-alter stigao jo\u0161 jedan mejl Poliklinike koja je demantirala dio demantija: “Dodatnim pretra\u017eivanjem sve dokumentacije o dolasku djeteta Severine Vu\u010dkovi\u0107 i Milana Popovi\u0107a u poslijepodnevnim satima prona\u0161li smo i uputnicu iz 2018. godine koja doista sadr\u017ei pe\u010dat dr. Sheile \u0160urbat \u0160egote i po kojoj je dijete tada primljeno. Molimo Vas da na\u0161em demantiju dodate ovu informaciju, ispri\u010davamo se zbog ovog nenamjernog propusta koji je nastao jer smo dokumentaciju pretra\u017eivali uz jutro\u0161nji redovni posao prijema pacijenata. Napominjemo i da pedijatrica dr. Sheila \u0160urbat \u0160egota nije ni u kakvoj rodbinskoj vezi s ravnateljicom Poliklinike prof. dr. sc. Gordanom Buljan Flander niti s ijednim drugim stru\u010dnjakom Poliklinike”, stajalo je u demantiju dijela demantija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poznatom hrvatskom neprofitnom mediju H-alter Op\u0107inski gra\u0111anski sud u Zagrebu odredio je u utorak privremenu mjeru zabrane objavljivanja tekstova o ravnateljici Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba Gordani Buljan Flander. Sudac Andrija Krivak donio je odluku “radi osiguranja nenov\u010dane tra\u017ebine Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba i ravnateljice Poliklinike Gordane Buljan […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39574,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[555,1565,1568,1567,28,790,1569,1536,1566],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289,1564],"class_list":["post-39566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cenzura","tag-gordana-buljan-flander","tag-h-alter","tag-jelena-jindra","tag-mediji","tag-novinarstvo","tag-otudenje-djeteta","tag-psihologija","tag-severina-vuckovic","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39566"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39580,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39566\/revisions\/39580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39574"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39566"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39566"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39566"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39566"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}