S prvim danom ove godine u Rumunjskoj je zavr\u0161io dugi proces deregulacije tr\u017ei\u0161ta. S dolaskom zime, ra\u010duni za struju rastu i za sto posto \u0161to po\u010dinje proizvoditi ozbiljnu zabrinutost zbog dodatnog guranja stanovni\u0161tva u energetsko siroma\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Rumunjsko tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnom energijom od 1. januara 2021. godine potpuno je liberalizirano.To je dovelo do zna\u010dajnog poskupljenja struje i pove\u0107anja iznosa na ra\u010dunima. Poskupljenja iznose izme\u0111u 65 i 100 posto, a u nekim slu\u010dajevima \u010dak i vi\u0161e od toga. Pove\u0107anje utje\u010de na ku\u0107anstva koja moraju izdvojiti zna\u010dajne koli\u010dine novca vi\u0161e za ra\u010dune za struju i plin (budu\u0107i da je plin druga tema, izostavit \u0107u to iz rasprave u ovom tekstu). No, ovo tako\u0111er utje\u010de na industrijske proizvo\u0111a\u010de, male tvrtke, trgovine i op\u0107inska prijevozna poduze\u0107a koja koriste trolejbuse – ukratko, ve\u0107i ra\u010duni za elektri\u010dnu energiju imaju posljedice na cijelo gospodarstvo i dru\u0161tvo. Tro\u0161kovi se odra\u017eavaju u vi\u0161im cijenama roba. Predvi\u0111alo se da \u0107e inflacija 2021. godine dose\u0107i 5.6 posto \u0161to je najve\u0107a stopa u deset godina. Nakon porasta cijena energije zasigurno \u0107e nadma\u0161iti ovu procjenu<\/p>\n\n\n\n
Ali ovo je samo jedan dio problema. Nedavno je ravnateljica najve\u0107e bolnice u Bukure\u0161tu koja lije\u010di pacijente oboljele od COVID-a-19 objasnila razmjere prijete\u0107e katastrofe. U kratkom intervjuu 12. septembra javno je izjavila kako o\u010dekuje da \u0107e bolnica postati insolventna nakon pla\u0107anja ra\u010duna za struju za septembar i oktobar. Udvostru\u010denje iznosa koji bolnica treba platiti dobavlja\u010du elektri\u010dne energije ostavit \u0107e bolnicu bez gotovine na vrhuncu 4. vala korona virusa i neposredno prije zimskih mjeseci kada su ra\u010duni najvi\u0161i. Sli\u010dna je situacija i u drugim bolnicama, ali i u ve\u0107ini \u0161kola, jaslica, gradskih i drugih lokalnih institucija te drugih javnih zgrada u cijeloj zemlji. Ve\u0107ina srednjih upravnih jedinica u Rumunjskoj, ionako te\u0161ko solventne zbog historijskih razloga, ove godine ne\u0107e imati dovoljno sredstava za pla\u0107anje re\u017eija. Bankrot je mnogim pravnim osobama ove zime realna opcija.<\/p>\n\n\n\n
Potro\u0161a\u010dima u ku\u0107anstvima \u0161anse za pre\u017eivjeti zimu i zadr\u017eati \u017eivotni standard su tako\u0111er lo\u0161e. Udvostru\u010dene iznose na ra\u010dunima za struju mnogi stanovnici Rumunjske ne\u0107e mo\u0107i platiti. Stoga \u0107e ili drasti\u010dno ograni\u010diti svoju potro\u0161nju \u2013 ne\u0161to \u0161to podsje\u0107a na stra\u0161ne uvjete s kraja 1980-ih tijekom komunisti\u010dkog perioda \u0161tednje \u2013 ili \u0107e prodati svoje ku\u0107e i pre\u0107i na jeftinije opcije. Ilie \u0218erb\u0103nescu, lokalni ekonomist i poznati prorok propasti, procjenjuje da \u0107e se vlasni\u0161tvo nad privatnim ku\u0107ama u bliskoj budu\u0107nosti smanjiti sa 95 posto na 75 posto. Nemogu\u0107nost odr\u017eavanja visoke razine ra\u010duna za energiju i plin tijekom cijele godine natjerat \u0107e ljude da tra\u017ee fleksibilne ugovore o najmu, posebno tijekom zimskih sati.<\/p>\n\n\n\n
Mra\u010dna ironija ove situacije je \u0161to ovdje nema nikakvih iznena\u0111enja. U pozadini pri\u010de ne nalazi se nikakva zlokobna namjera, ba\u0161 kao \u0161to se ne radi o nesretnim posljedicama trenutne pandemije i popratnim ekonomskim turbulencijama. To je logi\u010dan ishod deregulacije i funkcioniranja tr\u017ei\u0161ta. Poku\u0161at \u0107u objasniti za\u0161to je tome tako opisav\u0161i lanac od trenutka proizvodnje elektri\u010dne energije do njezine krajnje potro\u0161nje. Morat \u0107u nu\u017eno pojednostaviti pri\u010du zbog njezinih beskrajnih posljedica i ponuditi samo njezinu su\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetiri divovske tvrtke proizvode oko 70 posto energije koja se tro\u0161i u Rumunjskoj (ostatak se obi\u010dno uvozi). \u010cetiri tvrtke mogu se podijeliti na temelju izvora energije koju proizvode: nuklearna, voda i vjetar, plin i nafta te ugljen. Njihov udio u mre\u017ei varira iz razli\u010ditih razloga, ali ne treba imati ideju da tvrtka koja proizvodi elektri\u010dnu energiju iz obnovljivih izvora poput vode i vjetra pokriva 30 posto ukupne energije. Tako\u0111er, potrebno je napomenuti da su eksploatacija i sagorijevanje ugljena uvelike gotovi procesi koji se koriste jo\u0161 samo za kompenzaciju u trenutcima kada drugi izvori nisu dostupni. Zeleni certifikati koje je odobrila EU u osnovi se svode na visoke naknade za proizvodnju ove vrste energije, \u0161to proizvodnju struje iz OIE \u010dini skupljom i pove\u0107ava ukupne tro\u0161kove. Ministar energetike i premijer brzo su okrivili EU za skok cijena. Me\u0111utim, neovisni analiti\u010dari procjenjuju da bi pove\u0107anje zbog uredbe EU trebalo za krajnje potro\u0161a\u010de trebalo iznositi oko 4 posto. To ne mo\u017ee objasniti njihovo udvostru\u010denje.<\/p>\n\n\n\n
Vra\u0107aju\u0107i se u lanac, nakon \u0161to se energija proizvede, ona se uvodi u visokonaponsku mre\u017eu dalekovoda. Ova mre\u017ea je u vlasni\u0161tvu i pod upravom dr\u017eavne tvrtke. Proizvo\u0111a\u010dima se oporezuje proporcionalni porez (flat tax) za uvo\u0111enje energije u sustav i transport po mre\u017ei. Tu se u lanac uklju\u010duju opskrbljiva\u010di koji transportiraju energiju od visokonaponskih vodova do niskonaponskih. Njih posebno bira dr\u017eavna agencija zadu\u017eena za nadzor energetskog sektora (ANRE je kratica na rumunjskom \u2013 odgovara hrvatskom HORTE-u) i oni de facto imaju monopol. Oni preuzimaju energiju od distributera i dovode je do krajnjih potro\u0161a\u010da, bilo u ku\u0107anstvima, \u0161kolama, bolnicama ili tvornicama. Naravno, cijene rastu du\u017e lanca, od proizvo\u0111a\u010da do pru\u017eatelja usluga, od kojih svaki nastoji ostvariti profit.<\/p>\n\n\n\n
Potrebe 6 milijuna ku\u0107anstava u Rumunjskoj, prije 1. januara 2021. opskrbljivalo je samo sedam kompanija. Dr\u017eava je s njima pregovarala o fiksnoj cijeni koja je uz male regionalne razlike bila sli\u010dna za cijelu zemlju. Nakon 1. sije\u010dnja odnosno liberalizacije tr\u017ei\u0161ta, sada imamo 57 opskrbljiva\u010da izme\u0111u kojih potro\u0161a\u010di mogu birati. Posljedica je gubitak ravnote\u017ee u pregovornim pozicija dobavlja\u010da i potro\u0161a\u010da<\/p>\n\n\n\n
Sada je stanje izvan jednad\u017ebe i pregovori se odvijaju na individualnoj osnovi izme\u0111u pru\u017eatelja usluga i ku\u0107anstva (ili tvrtke, \u0161kole itd.). Prema (neo)liberalnoj logici, konkurencija 57 tvrtki trebala bi potro\u0161a\u010dima omogu\u0107iti ve\u0107u slobodu izbora i sniziti cijene. Naravno, logika je pogre\u0161na i to je jo\u0161 vi\u0161e u energetskom sustavu. Pru\u017eatelji usluga nisu vlasnici elektri\u010dne energije koju prodaju krajnjim potro\u0161a\u010dima. Moraju je kupiti od distributera. Budu\u0107i da postoji vi\u0161e pru\u017eatelja usluga koji su voljni kupiti energiju iz ograni\u010denog bazena, cijene \u0107e automatski rasti, a ne padati. Budu\u0107i da \u0107e pru\u017eatelji usluga nastojati ostvariti profit, kona\u010dna potro\u0161a\u010dka cijena tako\u0111er \u0107e biti ve\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Tu je, naravno, i neuravnote\u017een odnos mo\u0107i izme\u0111u pru\u017eatelja usluga i krajnjih korisnika u trenutku pregovora. Prvi \u0107e uvijek imati prednost. Ovo je sr\u017e stvari i, op\u0107enito, obja\u0161njava nagli skok cijena koji sada poga\u0111a Rumunjsku. Krajnji potro\u0161a\u010d mo\u017ee se zadovoljiti fiksnom pretplatom na temelju prosje\u010dne potro\u0161nje energije. No, ako potro\u0161a\u010d pre\u0111e taj prosjek, cijene se mogu naglo pove\u0107ati. To podsje\u0107a na situaciju u Teksasu i drugim ameri\u010dkim dr\u017eavama koje su ljetos do\u017eivjele toplotne udare. Potro\u0161a\u010di su bili prisiljeni vi\u0161e koristiti svoje klima ure\u0111aje pa su znatno pre\u0161li mjese\u010dno ograni\u010denje pretplate. Razlika je bila pretjerana i ra\u010duni od nekoliko desetaka tisu\u0107a dolara pro\u0161irili su se dru\u0161tvenim mre\u017eama. Osim toga, liberalizacija omogu\u0107uje dobavlja\u010dima energije da jednostrano promijene prirodu ugovora ako dobavlja\u010di promijene cijene. Mnogi potro\u0161a\u010di nisu svjesni takvih promjena sve dok ne moraju platiti pove\u0107ane ra\u010dune.
Kona\u010dno, jo\u0161 jedan va\u017ean element deregulacije u Rumunjskoj bila je pojava trgovaca energijom. To su tvrtke koje mogu kupovati i prodavati energiju po svojoj volji, ostvaruju\u0107i profit \u0161pekuliraju\u0107i o razlici u cijenama. Oni predstavljaju jo\u0161 jedan sna\u017ean uzrok pove\u0107anja cijena.<\/p>\n\n\n\n
Suo\u010dene s dosad nevi\u0111enim, iako, nipo\u0161to neo\u010dekivanim valom poskupljenja, rumunjske su vlasti ponovno ostale nevidljive. Agencija zadu\u017eena za nadzor energetskog sektora \u0161utjela je i bila neaktivna sve dok novinari nisu progovorili o ogromnoj pla\u0107i \u010delnika agencije (preko 10.000 eura mjese\u010dno). Nedostatak inicijative tako\u0111er proizlazi iz osebujne prirode agencije. U teoriji je to dr\u017eavna agencija podre\u0111ena Parlamentu. No, ona tako\u0111er ostvaruje vlastita sredstva te pla\u0107e zaposlenih odre\u0111uje na temelju samostalnih prihoda. Time je vi\u0161e nalik dr\u017eavi u dr\u017eavi, gotovo bez javnog nadzora \u0161to instituciju izla\u017ee pogodovanju interesima energetskog poslovanja koje bi trebala nadzirati i kontrolirati. Rumunjski predsjednik sastao se s jednom od distribucijskih tvrtki i zamolio ih da prona\u0111u rje\u0161enje za sni\u017eavanje cijena. No, intervencija je bila toliko slaba, a tekst slu\u017ebenog priop\u0107enja toliko okovan birokratskim diskursom da je proizveo vi\u0161e memova nego razloga za nadu u uspje\u0161no rje\u0161enje problema. Kao \u0161to je spomenuto, premijer i ministar energetike nastojali su skrenuti pa\u017enju s problema, a ne suo\u010diti se s njim.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od strategija u nastanku je takozvani zakon ranjivog potro\u0161a\u010da. Plan je da se po\u010dne s primjenom takvog zakona od studenog 2021. On bi trebao odre\u0111ivati intervenciju dr\u017eave tako ona pokriva 10 posto ra\u010duna za plin i struju za ku\u0107anstva koja zara\u0111uju ispod 400 eura mjese\u010dno. Ako \u0107e, o\u010dekivano, ra\u010duni za prosje\u010dnu obitelj tijekom zimskih mjeseci dose\u0107i 200 eura, dr\u017eavna pomo\u0107 ne\u0107e biti od velike koristi. Osim toga, to je opet oblik u kojem dr\u017eava ne \u0161titi svoje gra\u0111ane, ve\u0107 nastoji o\u010duvati netaknutu dobit distributera i opskrbljiva\u010da energijom.<\/p>\n\n\n\n
Istina je da nema popravka u okvirima koje je uvela deregulacija. Cijene \u0107e rasti, dok \u0107e ljudi sami nametati mjere \u0161tednje. Razdoblja velikih vru\u0107ina i\/ili ekstremnih hladno\u0107a (tipi\u010dnih za klimatske uvjete u kojima \u017eivimo) izbacit \u0107e potro\u0161nju iz ravnote\u017ee i izvr\u0161it \u0107e ogroman pritisak na obiteljske prora\u010dune. Nada u jeftinu i dostupnu zelenu energiju mogla bi predstavljati daleku nadu, ali nema utjecaja na trenutnu situaciju. Kad prva bolnica popunjena pacijentima s COVID-19 bude isklju\u010dena iz energetske mre\u017ee jer nije platila svoje ra\u010dune, svjedo\u010dit \u0107emo ne neuspjehu, ve\u0107 kona\u010dnom uspjehu deregulacije u energetskom sektoru. Taj trenutak nije tako daleko.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
S prvim danom ove godine u Rumunjskoj je zavr\u0161io dugi proces deregulacije tr\u017ei\u0161ta. S dolaskom zime, ra\u010duni za struju rastu i za sto posto \u0161to po\u010dinje proizvoditi ozbiljnu zabrinutost zbog dodatnog guranja stanovni\u0161tva u energetsko siroma\u0161tvo. Rumunjsko tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnom energijom od 1. januara 2021. godine potpuno je liberalizirano.To je dovelo do zna\u010dajnog poskupljenja struje i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39524,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,128,533,1325,515,589],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-39538","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-energetika","tag-energetsko-siromastvo","tag-liberalizacija-trzista","tag-struja","tag-trziste","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39538"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39538\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39542,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39538\/revisions\/39542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39524"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39538"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39538"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39538"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39538"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}