Nakon nekoliko desetlje\u0107a uni\u0161tavanja kompetencija i kapaciteta javnih uprava i birokracija, nove pandemijsko-ekonomske okolnosti iziskuju aktivniju ulogu dr\u017eave i samim tim i spomenute kompetencije i kapacitete. Mo\u017eemo! je u Zagrebu preuzelo vlast to\u010dno u tom “raskoraku” i njihovi \u0107e napori koincidirati s ideolo\u0161kim promjenama na globalnoj razini. A to sa sobom nosi i nove izazove makar se radilo samo o upravljanju jednim gradom.<\/p>\n\n\n\n
Svi smo im izravno svjedo\u010dili ili \u010ditali u “ispovijestima” na dru\u0161tvenima mre\u017eama ili u medijima pri\u010de o birokratskim bizarnostima i logi\u010dkim nedosljednostima javne uprave ili dr\u017eavne birokracije. Ti se primjeri toliko nagla\u0161avaju da postaju “dokazi” inherentne nespobosobnosti javne birokracije kao takve. I kao takvi “dokazi” funkcioniraju u javnosti kao legitimni razlozi za ga\u0161enje velikog dijela birokratskog i uop\u0107e dr\u017eavnog aparata ili za prepu\u0161tanje tih poslova privatnim subjektima u nekom obliku autsorsanja. Me\u0111utim, iz nekog razloga, bizarnosti vrlo \u010desto ne nestaju izdvajanjem odre\u0111enih funkcija i njihovim prepu\u0161tanjem tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Najnoviji primjer<\/a> sti\u017ee iz Beograda. Glavna vijest ovog ljeta koja je stigla iz srpskog glavnog grada ticala se po\u017eara na deponiju u Vin\u010di. Tamo je gorjelo nekoliko dana i ina\u010de lo\u0161a kvaliteta zraka u Beogradu dodatno se pogor\u0161ala. Deponijem u Vin\u010di ne upravlja gradska vlast ve\u0107 konzorcij koji \u010dine jedno francusko, jedno japansko poduze\u0107e i njihovo zajedni\u010dko poduze\u0107e. Prava na upravljanje stekli su Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i pritom se obvezali na izvr\u0161avanje sanacije i izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada. No, sam po\u017ear je pokazao odre\u0111enu “non\u0161alanciju” u upravljanju i naveo kriti\u010dare da krivca tra\u017ee upravo u tom Ugovoru i konceptu javno-privatnog partnerstva. Vlast je trebala nekako odgovoriti i smislila ingeniozno rje\u0161enje: odlu\u010dili su anga\u017eirati privatnu firmu koja \u0107e nadgledati provedbu stavki ugovora. Dakle, prvo “prizna\u0161” da nisi sam sposoban upravljati deponijem, a onda i da nisi sposoban nadzirati one s kojima si potpisao ugovor o upravljanju.<\/p>\n\n\n\n Situacija u kojoj privatna firma za dr\u017eavu nadgleda drugu privatnu firmu koja obavlja poslove za dr\u017eavu nije plod izostanka kognitivnih kapaciteta bilo kojeg od spomenutih aktera. Naime, proces likvidacije kompetencija javne uprave i javnih poduze\u0107a, sastavni je dio promjena u procesu akumulacije kapitala u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Uslijed zao\u0161travanja konkurencije i manjka investicijskih prilika u “standardnim” tr\u017ei\u0161nim sektorima, kapital se okrenuo javnoj upravi i javnim resursima. Pod izlikom nesposobnosti i pritiskom lobisti\u010dkih grupa i me\u0111unarodnih organizacija, vlade su prepu\u0161tale dijelove javnog sektora tr\u017ei\u0161tu: od \u0161kolstva i zdravstva do razli\u010ditih dijelova birokratskog aparata. Time se nije samo otvorio prostor za investicije ve\u0107 su te investicije i puno sigurnije od otvorenog nadmetanja na tr\u017ei\u0161tu. \u010cest je slu\u010daj javno-privatnih partnerstava u kojima je dr\u017eava obavezna nadoknaditi eventualni manjak prihoda: na primjer, autocestom u koncesiji pro\u0111e manje vozila nego \u0161to je “planirano”.<\/p>\n\n\n\n No, vlade se diljem Europe nisu zaustavile samo na prepu\u0161tanju upravlja\u010dkih ili birokratskih ovlasti privatnim partnerima. Sve \u010de\u0161\u0107e privatne kompanije, u prvom redu velike konzultantske ku\u0107e, sudjeluju izravno u ekonomskom planiranju koje se sastoji od izrade prora\u010duna i pisanja razvojnih strategija, dakle politi\u010dkoj aktivnosti par excellence<\/em>. Najbolji primjer za te prakse je EU fond za oporavak koji iziskuje planiranje i alokaciju sukladno dru\u0161tvenim i ekonomskim potrebama. Bilo bi za o\u010dekivati da u ministarstvim financijama i ostalim srodnim ministarstvima postoje kadrovi koji taj posao mogu obaviti i da je posao koji obavljaju izraz donesenih politi\u010dkih odluka o prioritetima. Me\u0111utim, \u010dini se da i je taj posao u nezanemarivom broju dr\u017eava autsorsan velikim konzultantskim firmama, pogotovo Velikoj \u010detvorci koju \u010dine: Deloitte, Ernst & Young, KPMG i PwC. Na primjer, u \u0160panjolskoj su sve \u010detiri firme anga\u017eirane<\/a> za izradu planova za NextGen fondove Europske unije. I to dok je na vlasti socijaldemokratska vlada.<\/p>\n\n\n\n Dakle, o\u010dito je rije\u010d o procesu koji nagriza javne uprave i njihove kapacitete i kompetencije. No, istodobno se u svjetskoj ekonomiji i politici doga\u0111aju promjene koja iziskuje kapacitete i kompetencije dr\u017eavnih kadrova i javne uprave. Pandemijski izazovi ponovo su vratili dr\u017eavu u sredi\u0161te pa\u017enje, a ekonomsko planiranje i industrijske strategije li\u0161ili anakronisti\u010dkih epiteta. Naravno, mo\u0107nije dr\u017eave imaju ve\u0107i manevarski prostor, ali promjena ideolo\u0161ke klime i rasprostranjen stav po kojem je neoliberalizam do\u0161ao svom kraju, ali nitko ne zna \u0161to slijedi, prisilit \u0107e i manje dr\u017eave na barem poku\u0161aje u mijenjanju kursa. Iako se ta promjena klime sporo prelijeva u hrvatske javne rasprave nedvojbeno \u0107e obilje\u017eiti i mandat Tomislava Toma\u0161evi\u0107a i stranke Mo\u017eemo! na vlasti u Zagrebu. Bilo da se radi o “prilago\u0111avanju” ovda\u0161njem prijevodu ideolo\u0161kih promjena bilo da ih sami upregnu u legitimacijske obrasce.<\/p>\n\n\n\n Nekidan se obilje\u017eilo famoznih 100 dana od preuzimanja vlasti \u0161to je i vlasti i medijima poslu\u017eilo kao inspiracija za rekapitulaciju. No, treba napomenuti da je u slu\u010daju Toma\u0161evi\u0107a i suradnika izostao taj aspekt demokratskog bontona koji ka\u017ee da se vlast “ne dira” prvih sto dana. Svjedo\u010dili smo nizu napada ve\u0107 od prvog dana, a predvodio ih je uglavnom Jutarnji list. Novu se vlast prozivalo za sitne proceduralne gre\u0161ke i upiralo u bizarne sukobe interesa, a pritom se za komentar redovno pozivalo biv\u0161e Bandi\u0107eve kadrove u gradskoj upravi. Pojavljivale su se i kritike s ljevice, uglavnom vezane za slu\u010daj agencijskih radnika i protokol obilje\u017eavanje Oluje, no one su, simptomati\u010dno, ostale kratke za mejnstrim pa\u017enju. Dio problema sigurno le\u017ei u kriterijima koji su se uspostavili za ocjenu nove zagreba\u010dke vlasti, a njima je vlast specifi\u010dnom samopromocijom i pridonijela.<\/p>\n\n\n\n Ti kriteriji gotovo da i nisu politi\u010dki ve\u0107 vi\u0161e sli\u010de \u0161kolskim kriterijima pri davanju ocjena: do\u0161ao je talentirani \u0111ak s Cambridgea u na\u0161u \u0161kolu pa da vidimo \u0161to zna. Postoje neki objektivni problemi za koje svi znamo kao \u0161to su stanje prora\u010duna i upravlja\u010dkih kadrova i njihovo rje\u0161avanje u sebi ne sadr\u017ei politi\u010dko-ideolo\u0161ki ulog. To bi trebao napraviti svatko tko do\u0111e na vlast nakon Bandi\u0107a. I tako svi zajedno procjenjujemo u\u0161tede i javne natje\u010daje kao da se radi o univerzalnim lijekovima koji \u0107e rije\u0161iti sve probleme i usput eliminirati politiku kao takvu. \u010cak se i pri biranju stavki za u\u0161tede pa\u017enja javnosti ne vodi pozadinskim ideolo\u0161kim kriterijima ve\u0107 se sve stavlja u navodno zdravorazumski okvir. S vremenom \u0107e, naravno, svi ti pozadinski kriteriji nu\u017eno igrati va\u017eniju ulogu, i zato za procjenu vladanju gradom valja pri\u010dekati.<\/p>\n\n\n\n Kriti\u010dki komentari nove vlasti na ljevici uglavnom se ti\u010du u\u0161teda i ponavljanja kako je financijska situacija te\u017ea nego se o\u010dekivalo. Ti su komentari \u010desto zasnovani na povr\u0161nom prevo\u0111enju gr\u010dke situacije iz 2015. u dana\u0161nju zagreba\u010dku i svako se spominjanje \u0161tednje tuma\u010di kao napad na radni\u010dku klasu. Kao da se ne mo\u017ee u\u0161tedjeti na dru\u0161tveno nekorisnim tro\u0161kovima. Ne\u0161to sugestivniji indikator budu\u0107ih politika izgleda o\u010dita sklonost tehnokraciji i ekspertizi. Jasno je da se radi o velikom i kompleksnom sustavu i da su potrebni razli\u010diti stru\u010dnjaci neokaljani koruptivnim rabotama, ali te\u0161ko se oteti dojmu da je profil na LinkedInu va\u017eniji od radni\u010dkih iskustava i interesa u Holdingu. Pitanje je koliko je mogu\u0107a politi\u010dka kontrola nad tim kadrovima i njihovim navodno neutralnim upravlja\u010dkim preferencama.<\/p>\n\n\n\n No, da se vratimo na po\u010detak pri\u010de, kapacitete i kompetencije te promjenu ideolo\u0161ke klime. Svakako valja pozdraviti Toma\u0161evi\u0107evo inzistiranje upravo na ja\u010danju tih kapaciteta i kompetencija. Povodom 100 dana vlasti je izjavio da u gradskoj upravi i poduze\u0107ima sjedi niz stru\u010dnjaka kojima samo treba dati autonomiju, osloboditi ih politi\u010dkog presinga i da rezultati sigurno ne\u0107e izostati. Tako\u0111er, najavljeni su brojni povratci autsorsanih djelatnosti pod okrilje Grada. Ako se te najave obistine i ako one rezultiraju dostupnijim i kvalitetnijim javnim i socijalnim uslugama, onda \u0107e mandat ve\u0107 biti uspje\u0161an. Ali postoji i jedna ideolo\u0161ka zamka koja se nerijetko spominje u me\u0111unarodnim analizama promjene ideolo\u0161ke klime. Naime, Bidenova administracija, a i druge, krenule su u ambiciozne pothvate koje je, dodu\u0161e s druk\u010dijim prioritetima, uglavnom promovirala ljevica. A paradoks je taj da su krenuli u te pothvate upravo zato \u0161to ne postoji prijetnja s ljevice, konkretnije od organizirane radni\u010dke klase i mogu se baviti dr\u017eavnim ulaganjima gotovo pa neoptere\u0107eno, manje-vi\u0161e uskla\u0111eno s interesima (frakcija) kapitala.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, vrlo je izgledno da se kroz koju godinu standardni okvir rasprava javno\/tr\u017ei\u0161no ne\u0161to omek\u0161a i da se postavi u ne\u0161to druk\u010dije ideolo\u0161ke okvire. Mi \u0107emo sigurno kaskati, ali nije nemogu\u0107e da Mo\u017eemo bude prisiljeno braniti svoje poteze u ne\u0161to druk\u010dijoj ideolo\u0161koj konstelaciji. Pogotovo ako se ambicioznije krene na nacionalnoj razini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon nekoliko desetlje\u0107a uni\u0161tavanja kompetencija i kapaciteta javnih uprava i birokracija, nove pandemijsko-ekonomske okolnosti iziskuju aktivniju ulogu dr\u017eave i samim tim i spomenute kompetencije i kapacitete. Mo\u017eemo! je u Zagrebu preuzelo vlast to\u010dno u tom “raskoraku” i njihovi \u0107e napori koincidirati s ideolo\u0161kim promjenama na globalnoj razini. A to sa sobom nosi i nove izazove […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39445,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[992,801],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-39443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mozemo-2","tag-zagreb","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39443"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39450,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39443\/revisions\/39450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39443"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39443"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39443"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39443"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Uni\u0161tavanje javnih kapaciteta<\/h2>\n\n\n\n
Me\u0111unarodna klima<\/h2>\n\n\n\n