Zelene<\/a> \u0107e tako, zahvaljuju\u0107i vlastitom vi\u0161edecenijskom naporu, do\u010dekati politika poslo\u017eena tako da je nuklearna energija zabranjena zbog svoje \u0161tetnosti, ali u svakodnevnom prometu znatno \u0161tetniji ugljen i plin \u2013 ne\u0107e biti iskorijenjeni prije sredine stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\nTako je Njema\u010dka posljednje dvije godine potro\u0161ila ucjenjuju\u0107i \u010ce\u0161ku, Poljsku, Ma\u0111arsku i druge nepopularne zemlje da iskorijene i ne razvijaju dalje svoje nuklearne kapacitete. Osim toga, Njema\u010dka, najve\u0107i europski zaga\u0111iva\u010d ugljenom, upirala je prstom u svoje isto\u010dne susjede optu\u017euju\u0107i ih za zaga\u0111enje ugljenom, a sebe progla\u0161avaju\u0107i europskim predvodnikom u sanaciji klimatskih promjena. Istovremeno koncentriraju\u0107i ruske plinske resurse na svom teritoriju, a na \u0161tetu cijele isto\u010dne i jugoisto\u010dne Europe, podru\u010dja \u0161ireg od EU. Tako\u0111er ignoriraju\u0107i sankcije prema Rusiji, ali i Unijske strate\u0161ke dokumente. O svemu ovome pisali smo op\u0161irno protekle dvije godine, a tekstove mo\u017eete prona\u0107i u rubrici klima.<\/p>\n\n\n\n
Osim zemalja isto\u010dne Europe, na stranu nuklearne energije svrstala se i Francuska koja ima najve\u0107i broj nuklearki u Europi, pa ovu borbu vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e prikazati kao razvijeni zapad protiv biv\u0161eg komunisti\u010dkog bloka. Europska unija \u2013 iako sama sklona nuklearnoj energiji, zbog ekonomskih i efikasnih razloga \u2013 po\u010dela je u posljednje vrijeme mijenjati poziciju u smjeru toga da \u0107e ipak nuklearna energija u\u0107i u zelenu taksonomiju i da \u0107e se nuklearni reaktori ipak mo\u017eda mo\u0107i financirati europskim sredstvima. Njema\u010dka \u010dini se po\u010dinje pristajati na to, ali uz uvjet da i plin bude progla\u0161en zelenim energentom i tako\u0111er uklju\u010den u zelene financije Europske unije. Ipak, Brisel jo\u0161 nije donio nikakve odluke, stoga ovdje govorimo o trendovima. No, \u010dini se da se Briselu \u017euri pozeleniti ovu ve\u0107 zelenu energiju prije izbora u Njema\u010dkoj za slu\u010daj da Zeleni do\u0111u na vlast i izvr\u0161e pritisak protiv nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n
Glavne rasprave u Europi po pitanju nuklearne energije ne ti\u010du se samo potencijalnih izravnih katastrofa (poput \u010cernobila i Fukushime). \u0160tovi\u0161e, zbog ranijih katastrofa na\u0161e su elektrane toliko sigurne da je radijacija ve\u0107a u prirodnom okoli\u0161u nego u najstarijim europskim nuklearkama (vrijedi i za NE Kr\u0161ko). Dugi niz godina problem predstavlja i skladi\u0161tenje otpada. Kroz povijest, borba Zelenih je apsolutno imala smisla, zbog toga \u0161to se taj otpad nije adekvatno skladi\u0161tio ili se skladi\u0161tio u drugim dr\u017eavama, \u010desto i ilegalno. Me\u0111utim, danas, problem otpada ne\u0107e jo\u0161 dugo biti problem. Zbog toga \u0161to napredovanjem tehnologije nalazimo na\u010dina za nove upotrebe nuklearnog otpada.<\/p>\n\n\n\n
Ozbiljni izazovi le\u017ee pred Zelenima<\/h2>\n\n\n\n
Na primjer, premda je napredni oblik ove energije \u2013 nuklearna fuzija \u2013 u fizici popra\u0107ena vicem kako smo ve\u0107 sto godina 30 godina daleko od nuklearne fuzije, fizi\u010dari koji se bave upravo ovim poljem zaista se kunu u velike napretke te smatraju kako smo ovaj put doista maksimalno 30 godina udaljeni od komercijalne upotrebe \u010diste nuklearne energije \u2013 fuzije. Da je tome tako, pokazuju ne samo napredci ba\u0161 njema\u010dkih i britanskih in\u017eenjera nego i poznato kinesko “umjetno sunce” koje radi po tom principu. Paradoksi ili kontradikcije njema\u010dke politike, kako one CDU-a, tako SPD-a i pogotovo Zelenih, sada se svode na to da \u0107e zbog tobo\u017enje dosljednosti radije zaga\u0111ivati Zemlju ugljenom i plinom nego ulo\u017eiti sredstva u ubrzanje komercijalne isplativosti nuklearne fuzije. Jer, reakciju imamo, ali komercijalnu infrastrukturu nemamo, niti \u0107emo je tako skoro imati. Najve\u0107a prednost nuklearne fuzije osim toga da nema \u0161anse da se dogodi scenarij tipa \u010cernobila, predstavlja \u010dinjenica da se kao gorivo mo\u017ee koristiti ono \u0161to sada smatramo otpadom i zatrpavamo duboko ispod zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Protiviti se nuklearnoj energiji kada smo napokon na pragu prvog pravog \u010distog oblika energije koji nam istovremeno mo\u017ee rije\u0161iti problem nuklearnog otpada \u010dini se potpuno iracionalno. Ipak, te\u0161ko je promijeniti stavove na kojima gradi\u0161 svoj identitet 40 godina. Ako njema\u010dki Zeleni to uspiju, onda \u0107e napokon maturirati u politi\u010dkoj zrelosti. Ostanu li pri istim pozicijama samo zato \u0161to ih imaju 40 godina, i prihvate li i dalje ugljen i plin umjesto nuklearne energije, onda i da osvoje vlast, ne mo\u017eemo od njih o\u010dekivati \u017eeljenu politi\u010dku zrelost. Problem je ovo s kojim \u0107e se svi zeleni, ma gdje god se nalazili, morati suo\u010diti.<\/p>\n\n\n\n
Brisel utoliko mo\u017ee pomo\u0107i svojim brojnim istra\u017eivanjima koja pokazuju da nuklearna energija i za\u0161tita pa i sanacija otpada danas nisu isti problem kao prije 40 godina. Realno, pogotovo za siroma\u0161ne zemlje koje si ne mogu priu\u0161titi “izvr\u0161iti pu\u010d na koga god ho\u0107e” (Elon Musk, u kontekstu Bolivije) kako bi osigurali velike koli\u010dine litija, nuklearna energija je najzeleniji energent trenutno dostupan na planeti. Stoga nema smisla jedini zeleni izvor progla\u0161avati ne\u010dim \u0161to on nije. Argumentu ljudske pogre\u0161ke lak\u0161e je dosko\u010diti strogim protokolima, nego zamijeniti sav ugljen vodikom \u2013 tehnologijom koja kao ni nuklearna fuzija, jo\u0161 uvijek zapravo ne postoji u komercijalnom obliku. Stru\u010dnjaci tvrde da \u0107e biti lak\u0161e razviti infrastrukturu za vodik nego za nuklearnu fuziju jer se za vodik mo\u017ee koristiti plinska infrastruktura. A proces je najopasniji na po\u010detku i na kraju, gdje se da bi se stla\u010dio mije\u0161a s du\u0161ikom te na tim mjestima postoji velika opasnost od eksplozija.<\/p>\n\n\n\n
Unutarnje znanstveno tijelo Komisije, Zajedni\u010dko istra\u017eiva\u010dko sredi\u0161te, objavilo je 2. aprila dugo o\u010dekivano izvje\u0161\u0107e o nuklearnoj energiji. Njegovi zaklju\u010dci bili su jasni: nuklearna energija je siguran, niskouglji\u010dni izvor energije usporediv s vjetroelektranama i hidroenergijom, pa se kao takva kvalificira za zelenu oznaku ulaganja prema taksonomiji EU-a za zeleno financiranje. Njihov zaklju\u010dak kasnije podr\u017eala su druga dva tijela EU -a, stru\u010dna skupina Euratom i Znanstveno povjerenstvo za zdravlje, okoli\u0161 i rizike u nastajanju (SCHEER). Razra\u0111eni prijedlog o\u010dekuje se krajem godine.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, prema znanstvenicima \u2013 nuklearna energija je sigurna i zelena. Prema politi\u010darima \u2013 nije. Razlika je u tome \u0161to znanstvenici vjeruju protokolima koji mogu ograni\u010diti mogu\u0107nost ljudske gre\u0161ke, dok politi\u010dari o\u010dito ne vjeruju svojim bira\u010dima. Europska unija u obzir mora uzeti, ho\u0107e li radije izazvati zgra\u017eanje njema\u010dkih gra\u0111ana popra\u0107eno financijskim ucjenama, ili \u0107e radije gledati Pariz u plamenu, jer sumnje nema, oni su prosvjede za<\/strong> nuklearnu energiju ve\u0107 najavili. Brisel se tako trenutno vi\u0161e mo\u017eda boji francuskih izbora, nego njema\u010dkih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Kao i obi\u010dno, vrijeme razvodni svaku europsku politiku. Ovoga puta nalazimo se pred vrhuncem dvogodi\u0161nje rasprave o tome je li nuklearna energija zelena ili nije. Prije nego ponudimo nove informacije, moramo razumjeti kontekst u kojem se one pojavljuju. Mali je broj tema koji razbija europsku blokovsku podjelu na istok i zapad. Ovo je jedna od […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39401,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1547,739,727,393,604,1546,1156],"theme":[],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-39398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bruxelles","tag-francuska","tag-klimatska-kriza","tag-njemacka","tag-nuklearna-energija","tag-nuklearna-fuzija","tag-vodik","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39398"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39403,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39398\/revisions\/39403"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39398"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39398"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39398"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39398"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}