{"id":39372,"date":"2021-09-09T12:05:05","date_gmt":"2021-09-09T11:05:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39372"},"modified":"2021-09-10T08:38:21","modified_gmt":"2021-09-10T07:38:21","slug":"prehrambeni-nacionalizam-kad-slobodno-trziste-zakaze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39372","title":{"rendered":"Prehrambeni &#8220;nacionalizam&#8221;: kad slobodno tr\u017ei\u0161te zaka\u017ee"},"content":{"rendered":"\n<p>Rast cijena hrane i manjak nekih namirnica u Hrvatskoj ve\u0107 smo na ovome mjestu povezivali s klimatskim promjenama. Poplave, mrazovi pa su\u0161e, ve\u0107 su ostavile posljedice po gra\u0161ak, mahune, kukuruz i krumpir. Ljetni toplinski udari znatno su smanjili jesenske prinose i pove\u0107ali cijenu uroda. Posljedicu ne\u0107emo osje\u0107ati samo na cijenama i smanjenim koli\u010dinama namirnica u du\u0107anima, ve\u0107 i na proizvodima koji ovise o \u017eitaricama \u2013 na primjer mlijeko.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Usprkos tome \u0161to je Hrvatska ove godine imala rekordnu \u017eetvu (1,1 milijun tona) p\u0161enica je poskupjela vi\u0161e od 20 posto, tro\u0161kovi proizvodnje su 30 posto ve\u0107i nego \u0161to je cijena po kojoj [poljoprivrednici] mogu prodati svoje proizvode&#8221; pi\u0161e Agroklub. \u017ditarice su poskupjele 40 posto \u0161to se prelilo na sto\u010dnu hranu \u010dime je njezina vrijednost izjedna\u010dena s vrijedno\u0161\u0107u litre mlijeka. &#8220;To proizvodnju \u010dini neodr\u017eivom pa su sto\u010dari zatra\u017eili hitne mjere za ubla\u017eavanje poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tu i opstanka cijelog sektora.&#8221; Cijena p\u0161eni\u010dnog krmnog bra\u0161na u godinu dana porasla je 22 posto. Nastavljen je uvoz mesa, mlijeka, mesnih prera\u0111evina po izuzetno niskim dampin\u0161kim cijenama, navodi <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.agroklub.com\/stocarstvo\/prekid-proizvodnje-mlijeka-najavilo-50-posto-hrvatskih-farmi\/70851\/\" target=\"_blank\">medij specijaliziran za poljoprivredu<\/a> i nastavlja obja\u0161njavaju\u0107i kako mljekarima nedostaje kuna i pol po litri proizvedenog mlijeka, \u0161to zna\u010di da mljekarstvo vi\u0161e ne pokriva niti tro\u0161kove proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Nedjelovanje politike po ovom pitanju u posljednjih deset godina, prema izra\u010dunima mljekara rezultiralo je padom proizvodnje sa 700 milijuna litara na 400 iako priznaju da su s najnovijom HDZ-ovom ministricom uspjeli ne\u0161to i povratiti, pa je ove godine proizvodnja mlijeka iznosila 500 milijuna litara. Ipak, najnovije pote\u0161ko\u0107e prisilile su \u010dak pedeset posto mljekarskih farmi u Hrvatskoj da ozbiljno razmotre odustajanje od bavljenja tim poslom. Tim vi\u0161e \u0161to nema naznaka za bolju idu\u0107u godinu gdje se ve\u0107 najavljuje otkupna cijena kukuruza od dvije i pol kune, \u0161to doslovno zna\u010di da bi mljekari proizvodili mlijeko s gubicima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Tr\u017ei\u0161ni potresi<\/h2>\n\n\n\n<p>No, postavlja se pitanje, ako je Hrvatska imala tako izvrsnu godinu za p\u0161enicu za\u0161to povezane djelatnosti imaju tako lo\u0161e pokazatelje? Zbog toga \u0161to je, za razliku od nas, svijet imao jo\u0161 jednu jako lo\u0161u godinu sa p\u0161enicom (najgoru u posljednjih 30 godina, a zbog su\u0161e i drugih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u Brazilu, Argentini, Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, Ukrajini i Rusiji, sve redom velikim izvoznicima hrane, pi\u0161e Agroklub), a budu\u0107i da se cijena ovog resursa kreira na globalnom tr\u017ei\u0161tu gdje je potra\u017enja ve\u0107a od ponude, dogodio se rast cijena koji sada stvara probleme mljekarima.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok seljaci \u010dekaju redovnu intervenciju Vlade koja \u010deka reakciju Europske komisije, u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.politico.eu\/article\/coronavirus-reheats-european-countries-food-nationalism\/\" target=\"_blank\">Europi<\/a> nisu svi sretni intervencionisti\u010dkim politikama u poljoprivredi. Dok Francuzi jo\u0161 jednim diskurzivnim trikom pozivaju svoje gra\u0111ane na &#8220;prehrambeni nacionalizam&#8221; i da jedu \u0161to vi\u0161e sira, Velika Britanija poziva svoje da &#8220;piju \u0161to vi\u0161e \u010daja s mlijekom&#8221; (jer imaju puno mlijeka), ali isto tako pozivaju i politiku da produbi i pro\u0161iri korita rijeka jer su ovogodi\u0161nje poplave uni\u0161tile usjeve krumpira koji trunu pod vodom zbog lo\u0161eg odr\u017eavanja voda. Velika Britanija je ina\u010de samodostatna u proizvodnji krumpira. Belgijska vlada svoje stanovnike moli da jedu \u0161to vi\u0161e krumpira ove godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Po istoj logici, Hrvatska bi ove godine trebala prestati uvoziti kruh i proizvoditi ga od vi\u0161kova p\u0161enice, umjesto da se po skupim cijenama sve proda na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima. Tako\u0111er bismo umjesto krumpira kojeg imamo manjka ove godine, trebali jesti vi\u0161e paprika, jer je ta biljka izvrsno rodila. Me\u0111utim, nisu sve velesile Europske unije bile zadovoljne ovim &#8220;prehrambenim nacionalizmom&#8221;. Njema\u010dka je tako upozorila da takvo protekcionisti\u010dko pona\u0161anje mo\u017ee dovesti do uru\u0161avanja zajedni\u010dkog (slobodnog) tr\u017ei\u0161ta. No, njema\u010dki apeli su za sada \u010dini se pokupili manje simpatija i reakcija nego \u0161to smo navikli od pozivanja na slobodno tr\u017ei\u0161te. \u010cini se jednostavno, kad nastupi kriza, tr\u017ei\u0161te se te\u0161ko samoregulira, umjesto toga ono se po\u010dne uru\u0161avati. No, ovaj put, budu\u0107i da je kriza toliko duboka, nijedna dr\u017eava ne mo\u017ee potro\u0161iti nove <em>bailoute<\/em> za spasiti tr\u017ei\u0161te, iako <em>bailouta<\/em> ima, oni su primarno namijenjeni spa\u0161avanju poljoprivrednika ne sa svrhom poticanja tr\u017ei\u0161ta, nego s ciljem proizvodnje hrane i prehrane ljudi. Slobodno tr\u017ei\u0161te u poljoprivredi \u010dini se do\u0161lo je do kraja ekonomske opravdanosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rast cijena hrane i manjak nekih namirnica u Hrvatskoj ve\u0107 smo na ovome mjestu povezivali s klimatskim promjenama. Poplave, mrazovi pa su\u0161e, ve\u0107 su ostavile posljedice po gra\u0161ak, mahune, kukuruz i krumpir. Ljetni toplinski udari znatno su smanjili jesenske prinose i pove\u0107ali cijenu uroda. Posljedicu ne\u0107emo osje\u0107ati samo na cijenama i smanjenim koli\u010dinama namirnica u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39374,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1544,727,1541,1542,70,855,1545,1245,1543],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-39372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-agroklub","tag-klimatska-kriza","tag-krumpir","tag-mljekarstvo","tag-poljoprivreda","tag-prehrana","tag-psenica","tag-seljaci","tag-zivotinje","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39372"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39397,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39372\/revisions\/39397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39372"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39372"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39372"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39372"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}