Napuljska tetralogija Elene Ferrante s razlogom konkurira za najva\u017eniji knji\u017eevni doga\u0111aj pro\u0161log desetlje\u0107a. Razgranata pri\u010da o odrastanju i odnosu dvije napuljske djevoj\u010dice\/\u017eene postala je svjetski hit i stekla poklonike u krajnje razli\u010ditim dru\u0161tvenim grupama: u njoj u\u017eivaju i tek povremeni konzumenti “lake” knji\u017eevnosti kao i oni koji se vole di\u010diti intimnim odnosom sa “zahtjevnom” literaturom. Razloga je vi\u0161e, a va\u017enu ulogu zasigurno ima pitko i uvjerljivo oslikavanje dru\u0161tvenog konteksta u kojem glavna junakinja i njena “genijalna prijateljica” nastoje realizirati svoje emocionalne, kulturne, poslovne i politi\u010dke \u017eelje.<\/p>\n\n\n\n
Ferrante je krajnje plasti\u010dno opisala taj kontekst u kojem se rodne i klasne prepreke isprepli\u0107u; u kojem obrazovni sustav filtrira u\u010denice i u\u010denike ovisno o socijalnoj pozadini; u kojem su granice izme\u0111u legalnih i ilegalnih poslovnih modela nevidljive; u kojem se polako stvara jaz izme\u0111u lijevih intelektualaca i organiziranog rada; u kojem moral i infrastruktura funkcioniraju kao za\u0161tita mu\u0161kih privilegija. Kao \u0161to je opisala i brojne metode politi\u010dkog i svakodnevnog snala\u017eenja \u017eena u tom njima prili\u010dno nesklonom svijetu, a koje su mnogim \u010ditateljicama pru\u017eile identifikacijski oslonac. Ta politi\u010dka i kulturna povijest talijanske, a pogotovo napuljske druge polovice 20. stolje\u0107a, i dalje u bitnom odre\u0111uje dru\u0161tvenu dinamiku i stvara sli\u010dne probleme koji tra\u017ee socijalno pravedno rje\u0161enje. A kao nositeljica potencijalnog rje\u0161enja name\u0107e se “genijalna prijateljica”, svojevrsna stvarna nasljednica fikcionalnih likova Elene Ferrante: 34-godi\u0161nja napuljska odvjetnica Alessandra Clemente<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Clemente se kandidira za gradona\u010delnicu Napulja na predstoje\u0107im izborima u listopadu, a podupiru ju male lijeve stranke poput komunista, ali i grupe i pojedinci koji se zala\u017eu za sna\u017enija ulaganja u povijesno zanemareni talijanski jug. Trenutno prema anketama osvaja oko 20% glasova i dr\u017ei tre\u0107e mjesto, ali vrlo lako bi mogla u\u0107i u drugi krug i tamo odmjeriti snage s Gaetanom Manfredijem, politi\u010dkim te\u0161ka\u0161em, biv\u0161im rektorom tamo\u0161njem sveu\u010dili\u0161ta, kojeg podr\u017eavaju Demokrati i Pokret pet zvijezdica. Ankete pak ka\u017eu da bi u slu\u010daju ulaska u drugi krug rezultati bili prili\u010dno neizvjesni, a zasad Manfredi u\u017eiva blagu prednost. No, bez obzira na krajnji ishod, Clemente je ve\u0107 postigla puno (ankete su joj prije tri mjeseca davale oko 7% podr\u0161ke) i ukazala na to da postoji ra\u0161irena \u017eelja za druk\u010dijim politikama.<\/p>\n\n\n\n Njenu politi\u010dku karijeru u bitnom je odredila obiteljska tragedija: majka joj je s 39 godina smrtno stradala kao slu\u010dajna \u017ertva mafija\u0161kog obra\u010duna. U tom je doga\u0111aju prona\u0161la motivaciju za sna\u017eniju politi\u010dku aktivaciju primarno obilje\u017eenu borbom za likvidaciju mafije. Me\u0111utim, ta anti-mafija\u0161ka politika nije limitirana policijsko-pravosudnim taktikama ve\u0107 u sebi nosi ideju \u0161ire dru\u0161tveno-politi\u010dke transformacije grada. Clemente zna da mafija svoju opstojnost duguje nefunkcionalnim kanalima socijalne i ekonomske integracije, pogotovo mladih ljudi. I zato planira prekinuti lance reprodukcije mafija\u0161kih kadrova putem dru\u0161tvene inkluzije: novim radnim mjestima, socijalnim uslugama i dru\u0161tvenim centrima koji ljudima pru\u017eaju socijalnu i egzistencijalnu sigurnost i \u010dine mafija\u0161ka obe\u0107anja manje atraktivnima.<\/p>\n\n\n\n U tome le\u017ei i razlog za\u0161to je kao jednog od najbli\u017eih suradnika odabrala Antonija Piccirilla, sina mafija\u0161kog bossa, koji se odmetnuo od obitelji i postao \u017eestoki protivnik mafije i organiziranog kriminala. No, Clemente nije usredoto\u010dena samo na specifi\u010dne probleme Napulja. Ona sebe vidi i kao alternativu “draghizmu”, tj. politikama Marija Draghija, biv\u0161eg guvernera Europske centralne banke i trenutnog talijanskog premijera, koje se primarno orijentiraju prema o\u010dekivanjima financijskih tr\u017ei\u0161ta. Clemente \u017eeli promijeniti tu perspektivu i politike zasnivati na pravednim razvojnim modelima, investicijama u zapu\u0161tena podru\u010dja i eliminaciji nejednakosti. Borba protiv mafije je prvi i nezaobilazan korak u tom smjeru, a nadamo se da \u0107e joj bira\u010di omogu\u0107iti provedbu tih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Napuljska tetralogija Elene Ferrante s razlogom konkurira za najva\u017eniji knji\u017eevni doga\u0111aj pro\u0161log desetlje\u0107a. Razgranata pri\u010da o odrastanju i odnosu dvije napuljske djevoj\u010dice\/\u017eene postala je svjetski hit i stekla poklonike u krajnje razli\u010ditim dru\u0161tvenim grupama: u njoj u\u017eivaju i tek povremeni konzumenti “lake” knji\u017eevnosti kao i oni koji se vole di\u010diti intimnim odnosom sa “zahtjevnom” literaturom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39365,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[288,12],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-39363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-italija","tag-izbori","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39363"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39371,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39363\/revisions\/39371"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39363"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39363"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39363"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39363"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}