Najava nove zagreba\u010dke administracije o uvo\u0111enju gra\u0111anskog odgoja u \u0161kole ponovno je aktivirala ve\u0107 dobro poznate sukobe sekularnog i klerikalnog dijela civilnog dru\u0161tva oko vrijednosnog utjecaja na procese odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da su potonji u organizacijskoj prednosti, Luka Mati\u0107, na osnovu iskustva predavanja predmeta Politike i gospodarstva, predla\u017ee druk\u010dije ulazne to\u010dke za sekularna nastojanja.<\/p>\n\n\n\n
Kad sam kao maturant, linijom manjeg otpora, za izborni predmet na maturi odabrao Politiku i gospodarstvo (PiG) malo sam mogao znati da \u0107e me upravo dvosat tog predmeta do\u010dekati za dobro jutro prvog dana kada \u0107u po\u010deti predavati u \u0161koli. Malo je, bar nama gimnazijalcima, bilo neva\u017enijih predmeta od tog, koji je u fondu od dva \u0161kolska sata u, skra\u0107enoj, maturantskoj nastavnoj godini imao za zada\u0107u da nam objasni ustavno-pravni, administrativni, ekonomski i dru\u0161tveni sustav u kojem \u017eivimo. Ni\u0161ta popularniji nije bio ni me\u0111u nastavnicima. Kad sam do\u0161ao u \u0161kolu kao nastavnik, zaposlen sam da popunim satnicu kolegice koja je posljednju godinu pred penziju imala pravo predavati samo pola satnice. Prvi predmet kojeg se u tom downsizingu<\/em> rije\u0161ila, bio je PiG. Druga je, naravno, bila logika.<\/p>\n\n\n\n Razlog da spomenem PiG tema je uvo\u0111enja famoznog gra\u0111anskog odgoja<\/em> u Gradu Zagrebu od ove \u0161kolske godine. Eksperimentalna provedba u manjem dijelu \u0161kola, koju je najavio gradona\u010delnik Toma\u0161evi\u0107, postala je problemati\u010dna onog trenutka kad je Dora Kr\u0161ul na Telegramu<\/a><\/dfn> objavila da je kurikulum pisala osoba bliska ekstremnoj desnici. Me\u0111utim, nakon gostovanja dogradona\u010delnice Dolenec u Nedjeljom u 2<\/a><\/dfn> i gradona\u010delnika u To\u010dki na tjedan<\/a><\/dfn>, \u010dini se da ni\u010deg spornog nema – postupak uvo\u0111enja gra\u0111anskog odgoja je zapo\u010det, u drugom polugodi\u0161tu \u0107e se provesti pilot projekt u nekoliko \u0161kola, a puna eksperimentalna provedba \u010dekat \u0107e barem sljede\u0107u \u0161kolsku godinu. Dodatno, od oboje smo doznali da u provedbu ne\u0107e postoje\u0107i kurikulum, nego novi kurikulum koji \u0107e pisati radna grupa sastavljena od stru\u010dnjaka i stru\u010dnjakinja koji se ve\u0107 godinama bave gra\u0111anskim odgojem, pri \u010demu se dalo naslutiti i da \u0107e ih dio biti regrutiran iz redova GOOD inicijative<\/a><\/dfn>.<\/p>\n\n\n\n Iako se ovaj val prigovora zagreba\u010dkom uvo\u0111enju gra\u0111anskog odgoja ispuhao, neminovno je da \u0107e do\u0107i i sljede\u0107i. Ve\u0107 smo zagazili u tre\u0107e desetlje\u0107e kako se razli\u010ditim intenzitetima odvija spor sekularnih i klerikalnih aktera civilnog dru\u0161tva oko uvo\u0111enja dodatnih odgojnih sadr\u017eaja u odgojno-obrazovni sustav – gra\u0111anskog i spolnog odgoja. Osnova spora odgojna je dimenzija, primarno osnovno\u0161kolskog, odgoja i obrazovanja. Sekularni akteri zala\u017eu se za uvo\u0111enje dodatnih odgojnih sadr\u017eaja, \u010demu se klerikalni protive.<\/p>\n\n\n\n Ako znamo da su teme na kojima se spor prelama one seksualnog i reproduktivnog zdravlja te demokratskog gra\u0111anstva i ljudskih, me\u0111u \u010demu posebno manjinskih, prava – nije te\u0161ko zaklju\u010diti da je uzrok spora utjecaj na reprodukciju dru\u0161tvenih vrijednosti kroz sustav odgoja i obrazovanja. Drugim rije\u010dima, poku\u0161aji da se sprije\u010di uvo\u0111enje gra\u0111anskog i seksualnog odgoja u \u0161kole imaju za svrhu zadr\u017eavanje ekskluziviteta “svjetonazorskog odgoja” za konfesionalni vjeronauk.<\/p>\n\n\n\n Na izlazu iz zbornice tog prvog radnog dana, nemali broj kolegica i kolega izrazio mi je, u \u0161ali, sau\u010de\u0161\u0107e. U njihovoj perspektivi, ulaze\u0107i u maturantski razred tehni\u010dke \u0161kole mogao sam do\u017eivjeti samo vatreno kr\u0161tenje u kojem \u0107u sagoriti i izgubiti sve iluzije koje sam mogao gajiti. Glavni razlog tome bio je da idem dr\u017eati dvosat PiG-a, predmeta koji se odra\u0111uje jer se mora, onako kako je generacija mojih starijih kolegica i kolega odra\u0111ivala TIPSS ili marksizam.<\/p>\n\n\n\n Problem s PiG-om je u tome da je bio planiran tako da funkcionira na kognitivnoj razini, odnosno da u\u010denicima prenosi znanja. Na\u0161a metodika dugo je funkcionirala na na\u010din da ciljeve nastavnog sata dijeli na kognitivne, afektivne i psihomotorne. Kognitivni se u praksi odnose na memoriranje informacija, a afektivni na usvajanje vrijednosti i obrazaca pona\u0161anja. U takvoj strukturi, nastava PiG-a – ono razumijevanje ustavno-pravnog, administrativnog, politi\u010dkog i ekonomskog dru\u0161tva u kojemu \u017eivimo – fokusira se na kognitivno. Time se svodi na bubanje<\/em> podataka i definicija koje u\u010denicima fokusiranima na zavr\u0161etak srednjo\u0161kolskog obrazovanja ne nude nikakvu uporabnu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n Razlika u odnosu na PiG, dodana vrijednost koju donosi gra\u0111anski odgoj promjena je fokusa. On nije usmjeren na suhoparna znanja, nego nagla\u0161ava prakse koje se baziraju na usvojenim stavovima i vrijednosti. Davno je bilo, ali jo\u0161 Aristotel u “Nikomahovoj etici” uo\u010dava da se vrlina stje\u010de vje\u017ebom, na sli\u010dan na\u010din kao i vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n Druga dimenzija razlike u tome je da se nastava gra\u0111anskog odgoja ne realizira kroz jedan \u0161kolski predmet u jednoj \u0161kolskoj godini, nego da je rije\u010d o sklopu tema koje se obra\u0111uju me\u0111upredmetno i kroz izvannastavne aktivnosti. Te teme se onda – bivaju\u0107i prisutne kroz vi\u0161e godina \u0161kolovanja – razvijaju u skladu s dobi u\u010denika, \u0161to omogu\u0107uje kontinuiranu nadogradnju i pro\u0161irenje ve\u0107 usvojenih znanja i vje\u0161tina. Da povu\u010dem paralelu, pristup<\/a><\/dfn> pou\u010davanju gra\u0111anskog odgoja sli\u010dan je pou\u010davanju matematike svojom postepeno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Problem gra\u0111anskog odgoja, njegov utopisti\u010dki san, sastoji se u \u010desto slijepoj vjeri dijela njegovih zagovornika u civilizacijsku nu\u017enost prisutnosti takvog sadr\u017eaja u na\u0161em odgojno-obrazovnom sustavu. Pri\u010da je poznata i ve\u0107 nebrojeno puta ispri\u010dana, ali i dekonstruirana, prosvjetiteljska bajka u kojoj je na\u0161e dru\u0161tvo iz razdoblja samoskrivljene balkansko-socijalisti\u010dke [demokratske] nezrelosti, linearnim napredovanjem doseglo prosvijetljenje i zrelost prelaze\u0107i put evroatlantskih integracija na kojemu su na\u0161e, odrasle, generacije usvojile lekcije ljudskih prava, neovisnosti pravosu\u0111a, kapitalisti\u010dke privrede i liberalno-demokratske politike. Sad, kad je taj nu\u017eni stupanj historijskog razvoja dosegnut, treba ga pretvoriti u nastavni sadr\u017eaj kako bi na\u0161e nadolaze\u0107e generacije te vrijednosti usvojile kroz obavezno \u0161kolovanje, zadr\u017eale dostignuti civilizacijski nivo i \u017eivjele happily ever after<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Iz takvog razumijevanja onoga \u0161to je zapravo predmet gra\u0111anskog odgoja proizlaze i zagovara\u010dki problemi pri njegovom uvo\u0111enju. Samorazumljivost civilizacijske superiornosti jednog oblika gra\u0111anstva – bez obzira na njegov ideolo\u0161ki sadr\u017eaj – dovodi do frontalnog sukoba s protivnicima takvog razumijevanja. Posljedica takve konfrontacije je odr\u017eavanje statusa quo, koji se mijenja samo sna\u017enom politi\u010dkom voljom, gdje gra\u0111anski odgoj uvode lokalne vlasti sna\u017eno naklonjene civilnom dru\u0161tvu i njegovom razumijevanju gra\u0111anstva, kao \u0161to je bila administracija biv\u0161eg rije\u010dkog gradona\u010delnika Vojka Obersnela, ili novoizabrana administracija zagreba\u010dkog gradona\u010delnika Tomislava Toma\u0161evi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Dugotrajni spor naro\u010dito iscrpljuje i \u0161teti sekularnom bloku. Svijet ideolo\u0161ki reprezentiran u njihovom poimanju gra\u0111anstva nepovratno se mijenja. Evropski san i njegova obe\u0107anja, pogotovo nakon ekonomske krize 2008-09 i politi\u010dke COVID-19 krize posljednjih godinu i pol, umnogome su izgubili na vrijednosti. Rast desnog ekstremizma i autoritarnog populizma koji erodiraju institucije evropske liberalne demokracije zahtijevaju druge i nove odgovore, a ne ponavljanje starih refrena.<\/p>\n\n\n\n Protivnici uvo\u0111enja gra\u0111anskog odgoja – \u0161to stvarno nije nikakva tajna – bolje su organizirani, brojniji su i imaju odr\u017eivije financiranje. Povrh toga, njihovi su organiziranje i politi\u010dki rad jednostavniji i efikasniji, a naprednijom upotrebom socijalnih medija \u0161ire zahva\u0107aju mladu generaciju koja ulazi u doba politi\u010dke zrelosti. U tome im je, paradoksalno, znatno pomogla ista ona Evropa u koju se kunu zagovornici gra\u0111anskog odgoja – bore\u0107i se za osvajanje “srdaca i umova” stanovni\u0161tva biv\u0161ih socijalisti\u010dkih republika tako \u0161to je financirala i zagovarala napu\u0161tanje tekovina na\u0161eg modernizma<\/a><\/dfn> i njegovog socijalno progresivnog naslje\u0111a.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li uvo\u0111enje gra\u0111anskog odgoja u Zagrebu i\u0161ta realno promijeniti? Dokle god je njegova primjena lokalizirana, jasno je da ne. \u010cak i ako njegovi u\u010dinci budu mjerljivi, oni \u0107e predstavljati samo jo\u0161 jedan proof of concept<\/em> nakon onog rije\u010dkog. Me\u0111utim, u trenutnoj konstelaciji daljnja njegova primjena uvijek \u0107e biti ograni\u010dena ili sprije\u010dena. To ipak ne zna\u010di da promjene u sadr\u017eaju gra\u0111anstva koje se podu\u010dava u na\u0161em odgojno-obrazovnom sustavu nisu mogu\u0107e. No trebalo bi prepoznati da treba barem diskutirati o promjeni kursa, da ustrajnost u uvo\u0111enju gra\u0111anskog odgoja mo\u017ee biti dopunjena oblikovanjem nastavnih sadr\u017eaja i materijala za one \u0161kolske predmete \u010dije uvr\u0161tavanje nije stvar politi\u010dke volje.<\/p>\n\n\n\n Prezreni, podcijenjeni i zaboravljeni PiG mo\u017ee biti ulazna to\u010dka za takav poduhvat. Zagovornici gra\u0111anskog odgoja, koliko god njihov dru\u0161tveni polo\u017eaj mo\u017eda i bio nepovoljan, svakako imaju ili mogu osigurati resurse potrebne za izradu alternativnih nastavnih materijala i metodi\u010dkih priprema te organiziranje edukacija za nastavni kadar. Pitanje je samo ho\u0107e li iskoristiti prostor za inovativno pro\u0161irenje svojeg kreativnog i zagovara\u010dkog rada. Bi li takva inovacija donijela zna\u010dajnije promjene, nemamo kako znati. No ono \u0161to sam iz vlastitog iskustva nau\u010dio je da nastavni sadr\u017eaj mo\u017ee biti u\u010denicima zanimljiv – makoliko predmet bio bezna\u010dajan – dokle god komunicira s njihovim \u017eivljenim iskustvom i egzistencijalnim dilemama. U konkretnom primjeru, dok se odnos politike i gospodarstva ispituje na primjeru reorganizacije i privatizacije \u017eeljeznica, i utjecaja tih procesa na uvjete rada \u017eeljezni\u010dara i kvalitetu usluge. Ili kad se u\u010denje o trodiobi vlasti i administrativnoj podjeli dr\u017eave provu\u010de kroz to kojim institucijama treba obijati vrata da bi se dobili besplatni ud\u017ebenici ili subvencija u\u010deni\u010dkog prijevoza. Kad se stvar postavi tako, dakle, da teorijska znanja zadobiju \u017eivotno zna\u010denje i omogu\u0107e u\u010denicima da se izbore da im u nekom pogledu bude bolje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najava nove zagreba\u010dke administracije o uvo\u0111enju gra\u0111anskog odgoja u \u0161kole ponovno je aktivirala ve\u0107 dobro poznate sukobe sekularnog i klerikalnog dijela civilnog dru\u0161tva oko vrijednosnog utjecaja na procese odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da su potonji u organizacijskoj prednosti, Luka Mati\u0107, na osnovu iskustva predavanja predmeta Politike i gospodarstva, predla\u017ee druk\u010dije ulazne to\u010dke […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39320,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-39318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39318"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39326,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318\/revisions\/39326"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39318"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39318"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39318"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39318"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sekularno-klerikalni sukob<\/h2>\n\n\n\n
Razli\u010dite pedago\u0161ke dimenzije<\/h2>\n\n\n\n
San o civilizacijskoj superiornosti<\/h2>\n\n\n\n
Problem “europske” aure<\/h2>\n\n\n\n