“Senzacionalna” vijest Slobodne Dalmacije o psihologinji uhi\u0107ivanoj zbog prostitucije koja sada radi s djecom, obila se o glavu glavne urednice i postala tema o moralu i medijima. Va\u017enija pri\u010da, ona o tome kako tretiramo seksualni rad, ostala je u sjeni pluralizma vrijednosti rasipanih po dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n
Spektakularno razvaljivanje jedne socijalne radnice pro\u0161li tjedan u Slobodnoj Dalmaciji naoko je dru\u0161tveno procesuirano i sanirano nekakvim prihvatljivim dosada\u0161njim ishodom. Zaista, dojmljiv je intenzitet i raspon kritika \u0161to su se strovalile na medijske i ostale vinovnike te grozni\u010davo isforsirane puritanske hajke. Podsjetimo: splitski dnevnik najprije objavljuje vijest<\/a> o doti\u010dnoj neimenovanoj psihologinji u jednom dalmatinskom Centru za socijalnu skrb, uz nalaz da je nekoliko godina ranije, prije negoli \u0107e diplomirati te se zaposliti u javnom sustavu, dvaput prekr\u0161ajno gonjena zbog prostituiranja.<\/p>\n\n\n\n I ne samo da je gonjena, nego su joj undercover<\/em>-policajci aktivno namje\u0161tali klopku s hinjenim ugovaranjem trgovine seksom, a \u0161to je ina\u010de specijalnost tek ponekih policijskih uprava u RH, npr. one u Splitu, pri \u010demu mu\u0161terije redovno ostaju neka\u017enjene. Drugdje takve metode u pravilu slu\u017ee jedino za hvatanje na djelu narkotrafikanata i sli\u010dnih te\u017eih kriminalaca, nipo\u0161to za prestupnike koji zakonski samo kr\u0161e odre\u0111ene propise o javnom redu i miru.<\/p>\n\n\n\n Uglavnom, slu\u017ebeni podaci o nekada\u0161njim stra\u0161nim zlodjelima psihologinje – koja je u me\u0111uvremenu rehabilitirana, ako to uop\u0107e treba isticati – padaju ekskluzivno u investigativne \u0161ake splitskih \u017eurnalista i dospijevaju u javni prostor kao gotova optu\u017eba na ra\u010dun kompletnog sustava s tako sumnjivim osobljem. Ukupno potenciranje slu\u010daja neodoljivo podsje\u0107a i na dirigiranu ne\u010diju li\u010dnu odmazdu, eventualno s ucjenom nad \u017ertvom jo\u0161 od vremena njezina privo\u0111enja, dok formalno neotkrivanje punog joj identiteta ovdje glumi profesionalnu korektnost. Idu\u0107i dan slijedi drugi \u010dlanak<\/a>, odmah i tre\u0107i<\/a>, a naredni dan \u010detvrti<\/a>; pritom je va\u017eno da se otpo\u010detka u pri\u010du uvode tzv. ekspertni sugovornici u funkciji potvrde startne teze medijskih progonitelja.<\/p>\n\n\n\n To su prvenstveno ugledne psihologinje Mirjana Krizmani\u0107 i Mirjana Nazor, \u010dime Slobodna Dalmacija osigurava \u017eanrovsko upori\u0161te strukovno i rodno, valjda prema uvjerenju da namjerenoj lovini nema spasa ako je uz njih vijaju i dvije \u010duvene njezine kolegice. No zatim reagiraju ostali psiholozi<\/a>, to\u010dnije preko tristo njih, potpisuju\u0107i osvrt sa zahtjevom da se Slobodna Dalmacija javno ispri\u010da zbog ni\u010dim opravdanog progona.<\/p>\n\n\n\n Osudi te medijske gadosti pridru\u017euju se drugi znanstvenici, nekolicina ve\u0107ih glasila kao \u0161to su portali Index<\/a> i Telegram<\/a>, a svakako i Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo<\/a>, te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107<\/a>, ali i Mate Uzini\u0107<\/a>, koadjutor Rije\u010dke nadbiskupije i upravitelj Dubrova\u010dke biskupije. \u0160to je posebno zanimljivo, medijska publika po internetskim forumima \u2013 od raznih portala do same Slobodne Dalmacije \u2013 masovno proziva \u010din tih novina, ve\u0107 i prije glasa psihologijske struke ili Crkve. Tamo iznesena \u010ditateljska argumentacija ostat \u0107e vrijedan prinos dru\u0161tvenoj raspravi o meritumu ove stvari, naro\u010dito u odnosu na moralisti\u010dki pristup nasuprotnih aktera iz establi\u0161menta.<\/p>\n\n\n\n Moral, dakle, bio je glavni ulog Slobodne Dalmacije koja na koncu ostaje sama pod reflektorom, ali neopozivo uprljana onime \u010dim je htjela izmrcvariti i stigmatizirati odabranu metu. Upada u oko da gra\u0111ani u ovome nisu pristali ni na kakvo moraliziranje, nego su u prosjeku uvodno relativizirali navodni grijeh iz pro\u0161losti sada prozvane \u017eene, potom s\u00e2mo pitanje dostojnosti i podobnosti radnika u javnom sektoru stavili u pravi op\u0107epoliti\u010dki kontekst.<\/p>\n\n\n\n Da ne prepri\u010davamo mnogobrojne faze i aspekte ove slo\u017eene afere koju su razni komentatori obradili tako da bi se to moglo po\u017eeljeti u bezbroj drugih, podjednako va\u017enih predmeta, uputit \u0107emo jo\u0161 na uvide pravne stru\u010dnjakinje Ivane Rada\u010di\u0107<\/a>, znanstvene istra\u017eiva\u010dice podru\u010dja seksualnog rada. Ona je naime, uz ispravno lociranje i opis bitnih momenata lova na tobo\u017enju gre\u0161nicu, jasno imenovala pozadinu \u010ditave medijske operacije: patrijarhat. U ime njegova eti\u010dkog sklopa i reprodukcije djeluje Slobodna Dalmacija koja se naposljetku mucavo ispri\u010dava<\/a> javnosti, ali vi\u0161e joj ni to ne\u0107e biti olako dopu\u0161teno<\/a>.<\/p>\n\n\n\n I tek \u0161to bi se pomislilo da je sve upu\u0107eno na pravo mjesto, me\u0111utim, pomalja se iz sjene onaj neugodni nedjeljivi ostatak ra\u010dunice s kojom se uvijek iznova treba suo\u010davati. Kao \u0161to je nazna\u010dila Rada\u010di\u0107, a da nikad nije prispjelo u mejnstrim, ostaje nam i dalje pitanje tretmana prostitucije ili seksualnog rada. S tim da se ba\u0161 u opreci oko posljednjeg veznika krije dosta od sukusa (ne)po\u017eeljnog odnosa prema toj ozlogla\u0161enoj djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n Nije se \u010duditi; u nerijetko se \u017eu\u010dljivim diskusijama oko toga sukobljavaju i feministi\u010dki krugovi, te drugi na\u010delno dobronamjerni subjekti koji u cjelini jo\u0161 nisu na\u010disto s time kako bi se to\u010dno postavili. S rijetkim izuzecima, na\u0161 problem sa socijalnom radnicom koja je neko\u0107 prodavala seksualne usluge, a sad bi trebalo da rje\u0161ava muke nezbrinute djece ili \u2013 nezamislivog li skandala \u2013 aktualnih nekih prostitutki, nastavili smo promatrati isklju\u010divo u zadanom pravnom okviru. Ili pak naprosto pasivno zate\u010denom, ima li se na umu da je prekr\u0161ajni zakon, po kojem se regulira javni mir i red, usvojen jo\u0161 1977. godine.<\/p>\n\n\n\n Doda li se tome da elitu pravosudne struke danas predstavlja sudac Marin Mr\u010dela, glavni kandidat za novog predsjednika Vrhovnog suda RH, ina\u010de tip koji se onomad spram ugro\u017eenih \u017eena pokazao<\/a> empati\u010dnim koliko i guzica prosje\u010dnog makroa, znamo kakva je regulacijska stvarnost i perspektiva posrijedi. Crta koju se ovda\u0161nji sustav ne usu\u0111uje pre\u0107i jest dakako legalizacija i radno-pravna formalizacija seksualno-uslu\u017ene djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dno se u takvim razmatranjima spominje potencijal tzv. \u0161vedskog modela s pripadaju\u0107im fokusom na kriminalizaciju mu\u0161terija-kupaca spram seksualnih radnica ili radnika. No sad ve\u0107 notorna \u010dinjenica kontraproduktivnosti te vrste regulacije u vidu daljnjeg sigurnosnog ugro\u017eavanja seksualnog radni\u0161tva je pouzdano verificirana<\/a> jo\u0161 dok je hrvatsko dru\u0161tvo na ovu tematiku ve\u0107inski reagiralo tek provjerenim jeba\u010dkim dosjetkama. Ako nekome svejedno treba crtati izlaz van labirinta u kojem se s kontradikcijama sustava nastavljamo sudarati iza svakog ugla, evo makar jedan putokaz k rje\u0161enju: druk\u010diji tretman samog rada u seksualno-uslu\u017enom sektoru<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, to \u0161to se neka trgova\u010dka djelatnost odvija u zoni sive ekonomije, nipo\u0161to ne zna\u010di da ona ne sadr\u017ei sve uobi\u010dajene neuralgi\u010dne to\u010dke i kauzalitete prepoznatljive u svakom drugom odnosu rada i kapitala. \u0160tovi\u0161e, brojni povijesni i recentni primjeri ukazuju na evidentnu komercijalnu superiornost tih ekonomskih podru\u010dja u poredbi s onima zakonitim i ovjereno te op\u0107eprihva\u0107eno \u0107udorednim.<\/p>\n\n\n\n Gro seksualno-trgova\u010dke aktivnosti u svijetu zbiva se uslijed nametnutih ekonomskih i socijalnih relacija koje ne\u0107e biti anulirane nikakvim prohibicijskim i penalizacijskim mjerama, ne samo zbog porobljavanja ili obmanjivanja kakva epilog imaju u fakti\u010dnom silovanju. Jednostavno, ako je maltene svaki rad potencijalno ili djelatno roba, \u0161to reproduktivni \u017eenski trud odavno jest, onda je neminovan i proboj seksualnih usluga uz tr\u017ei\u0161no isturene djelatnosti pospremanja ku\u0107a, kuhanja i brige za djecu i starije osobe. Seksualnom radni\u0161tvu ponajprije treba regulacija primjerena tome generalnom stanju, onda i sindikaliziranost te drugi oblici politi\u010dkog organiziranja. U slu\u010daju da ipak \u017eelimo ne\u0161to vi\u0161e, preostaje nam samo potpunija analiza tr\u017ei\u0161ne eksploatacije rada svake vrste, a obavezno i drugih \u017eari\u0161ta rodne opresije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Senzacionalna” vijest Slobodne Dalmacije o psihologinji uhi\u0107ivanoj zbog prostitucije koja sada radi s djecom, obila se o glavu glavne urednice i postala tema o moralu i medijima. Va\u017enija pri\u010da, ona o tome kako tretiramo seksualni rad, ostala je u sjeni pluralizma vrijednosti rasipanih po dru\u0161tvenim mre\u017eama. Spektakularno razvaljivanje jedne socijalne radnice pro\u0161li tjedan u Slobodnoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39306,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1535,1483,1536,668,1534,1096,643],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-39298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hajka","tag-prostitucija","tag-psihologija","tag-radnicka-prava","tag-slobodna-dalmacija","tag-socijalna-iskljucenost","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39298"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39312,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39298\/revisions\/39312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39298"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39298"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39298"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39298"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Moral pod reflektorima<\/h2>\n\n\n\n
Tretman seksualnog rada<\/h2>\n\n\n\n