Dugoo\u010dekivani izvje\u0161taj o stanju klimatskih promjena napokon je objavljen pro\u0161loga mjeseca. Premda nosi cijeli dijapazon lo\u0161ih vijesti, preciznost podataka, paradoksalno nudi odre\u0111eni tip nade i optimizma. Znanost koja stoji iza ovog izvje\u0161taja toliko je \u010dvrsta da mo\u017ee tvoriti politi\u010dku osnovu za promjenu sustava koju ni najve\u0107i negatori ne bi uspjeli pore\u0107i. Ni\u0161ta se kriti\u010dno nije promijenilo u procjenama, osim stupnja sigurnosti podataka, \u0161to to nipo\u0161to ne zna\u010di da ima prostora za opu\u0161tanje.<\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene vi\u0161e nisu ne\u0161to apstraktno \u0161to postoji samo u statisti\u010dkim pokazateljima i umovima znanstvenika, ve\u0107 ne\u0161to prisutno ovdje i sada. U Hrvatskoj smo ljetos po\u0161te\u0111eni razornih po\u017eara kakvi su palili ostatak Mediterana, ali je dugotrajna su\u0161a dovela do zna\u010dajnog pada poljoprivrednih prinosa. Krumpir je dao tek polovicu pro\u0161logodi\u0161njeg uroda, slabo stojimo s mahunama i gra\u0161kom, ali izvrsno s paprikom. \u010cinjenica da se ova zemlja, usprkos dostatnim prirodnim resursima, ne mo\u017ee sama prehranjivati, napokon je zazvonila stru\u010dnjacima u poljoprivredi, pa smo tako u sredi\u0161njem dnevniku HRT-a od 2. septembra imali prilike \u010duti njihove apele da Hrvatska razmisli o tome treba li uop\u0107e izvoziti \u017eitarice, budu\u0107i da ih nemamo dovoljno ni za sebe. Nakon \u0161to se prije kojeg mjeseca povela rasprava o cijeni i uvozu kruha, ideja o zabrani izvoza \u017eitarica, mora se priznati ne zvu\u010di lo\u0161e. Stru\u010dnjake nije uzrujao samo manjak jednog resursa, ve\u0107 mnogo njih. Apostrofirana je tako \u010dinjenica da Hrvatska ne proizvodi dovoljne koli\u010dine mesa za vlastitu potro\u0161nju. U svemu \u010dudi nekriti\u010dko preno\u0161enje statistika o pove\u0107anom izvozu ribe iz Hrvatske za 17 posto. Jer da ribe nema znamo (Europska unija odavno ve\u0107 pla\u0107a ljudima da ne love ribu) a to zna\u010di da \u0107emo sami konzumirati manje, jer riba u izvozu posti\u017ee ve\u0107u neto cijenu nego na lokalnoj razini. No, i to je mogu\u0107e samo zbog toga \u0161to se prilikom izvoza ne ra\u010duna bruto cijena koja uklju\u010duje ekolo\u0161ku cijenu.<\/p>\n\n\n\n
Dok smo po prvi puta na gotovo svakodnevnoj razini osje\u0107ali klimatske promjene, uklju\u010duju\u0107i i globalnu zdravstvenu pandemiju, iza\u0161ao je \u017eeljno \u010dekani izvje\u0161taj Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. \u0160esta procjena o stanju klime<\/a> Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) dokument je na gotovo 4000 stranica na kojem je volonterski radilo 700 autora diljem svijeta. Tisu\u0107e stranica zapravo \u010dine tek prvi od tri sveobuhvatna izvje\u0161taja, a znanstvenici su mu dali ime “znanstveni temelji klimatskih promjena” (The physical science basis<\/em>). Ovaj gigantski izvje\u0161taj ra\u0111en je uz pomo\u0107 najsuvremenije tehnologije klimatskog modeliranja i poziva se na 14.000 znanstvenih radova iz ovog polja. \u010citatelji koje zanimaju samo socioekonomski aspekti klimatskih promjena, vi\u0161e informacija mogu dobiti ovdje<\/a>. <\/p>\n\n\n\n Drugi dio izvje\u0161taja o\u010dekuje se idu\u0107e godine a bavit \u0107e se posljedicama, adaptacijom i ranjivo\u0161\u0107u eko i dru\u0161tvenih sustava na klimatske promjene. Tre\u0107i i posljednji dio \u0160este procjene najavljen je za april 2022. godine a trebao bi biti najzanimljiviji, i prvi koji \u0107e ponuditi neka sistemska rje\u0161enja za sanaciju klimatskih promjena. Bit \u0107e to ujedno i znak da smo analizirali sve \u0161to smo mogli i da je tvrdnja da su klimatske promjene posljedica ljudske djelatnosti dokazana. Tre\u0107i dio izvje\u0161taja, nadamo se, trebao bi donijeti i dozu optimizma jer dekadama samo pri\u010damo o uni\u0161tenju planeta, podi\u017eu\u0107i pritom nenamjerno paniku kako bi ozbiljnost situacije postala \u0161iroko prihva\u0107ena. No, dok je takvo ne\u0161to bilo te\u0161ko ranijih godina, jer ljudi nisu osje\u0107ali promjene “na vlastitoj ko\u017ei”, od pojave korona virusa, sve je, pa i kolaps civilizacije, postalo opipljivijim konceptom.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se analiza i dokazivanja tvrdnji ti\u010de, ovaj izvje\u0161taj razlikuje se od prethodnih upravo u snazi fizikalnih dokaza. Najva\u017eniji doprinos ovog izvje\u0161taja nije stoga u obilju novih informacija, ve\u0107 u \u010dinjenici da su sve znanstvene pretpostavke iznesene u ranijim Procjenama, u najnovijem dokumentu potvr\u0111ene s izrazito visokom kredibilno\u0161\u0107u. To zna\u010di da su prognoze jo\u0161 i pogor\u0161ane, jer je manja razina sigurnosti u podatke u ranijim izvje\u0161tajima makar stvarala prostor za spekulaciju o ispravnosti interpretacije podataka, no sada te sumnje vi\u0161e nema. U pravnom idiolektu, reklo bi se da se radi o dokazu izvan svake sumnje. \u0160esta procjena donosi niz regionalnih pokazatelja preciznijih nego ikada ranije. U biti, svaka teza u izvje\u0161taju dokazana je s ve\u0107im stupnjem sigurnosti nego ranije, a na temelju podataka prikupljanih proteklih desetak godina. Ako se u prethodnim izvje\u0161tajima govorilo o “vjerojatnoj” dezertifikaciji ju\u017enog Balkana i mediteranske regije op\u0107enito, onda se u ovom izvje\u0161taju ka\u017ee da je taj model najvjerojatniji ishod, i da se tome mo\u017ee vjerovati s “vrlo visokom” ili “pouzdanom” vjerojatno\u0161\u0107u. Podatke za svoju regiju svatko mo\u017ee provjeriti u interaktivnom atlasu<\/a> koji sadr\u017ei kompendij globalnih i lokalnih informacija ali nudi i projekcijske modele kako \u0107e klimatske promjene pogoditi va\u0161u regiju.<\/p>\n\n\n\n Kakvo nas vrijeme \u010deka na Balkanu ve\u0107 znamo, ve\u0107 imamo iskustva: obilne poplave u prijelaznim periodima, produljeni periodi su\u0161a u toplim dijelovima godine (koji \u0107e dakako biti jo\u0161 topliji od ove godine, ako ne\u0161to ne poduzmemo). Za sto godina, ili koju godinu vi\u0161e, nova linija Sahare tako bi se protezala preko cijele Gr\u010dke, granicom planina do Velebita, preko ju\u017ene Francuske, gotovo cijele \u0160panjolske i preko Apenina u Italiji. U Bugarskoj i pogotovo Rumunjskoj, na obalama Crnog mora, dezertifikacija je ve\u0107 vidljiva golom oku, a ni Gr\u010dka ne bi tako gorila da je bilo dovoljno ki\u0161a. Problem s ovim klimatskim ekstremima je ba\u0161 promjena poljoprivrednih kultura i manjak prinosa, odnosno mogu\u0107nost manjka hrane. Ideja koja je u Europi toliko nezamisliva, s obzirom na koli\u010dine ba\u010dene hrane, da je rijetko tko uzima ozbiljno. Ako su prethodni izvje\u0161taji govorili npr. o tome da su znanstvenici 95 posto sigurni kako klimatske promjene uzrokuje ljudska djelatnost, sada je ta procjena podignuta na: “bez ikakve sumnje ljudi su uzrok zagrijavanja atmosfere, oceana i kopna”. Za znanstvenike, podaci su jednozna\u010dni, te je antropogeni uzrok klimatskih promjena sada zaista nepobitna \u010dinjenica s kojom se sla\u017eu i predstavnici ve\u0107ine od 120 zemalja koje su nazo\u010dile dvotjednim panel raspravama o rezultatima. Friziranje jezika koji bi ubla\u017eio te tvrdnje tra\u017eili su Saudijska Arabija, Kina i Indija, dok su zemlje Europske unije u pravilu prihvatile svoju odgovornost.<\/p>\n\n\n\n Novosti u \u0160estoj procjeni (AR6) su i preciznije ograni\u010denje prosje\u010dnih porasta temperatura. Dok se 2012.-2013. godine kada je bio objavljen prethodni izvje\u0161taj (AR5) globalno zatopljenje procjenjivalo na raspon od 1,5 stupnjeva do 4,5 stupnjeva, sada znamo da se radi o rasponu od 2,5 do 4 stupnja. Ne treba se ovdje zavesti time \u0161to je gornja granica ni\u017ea nego u prethodnom izvje\u0161\u0107u, ve\u0107 fokus treba staviti na \u010dinjenicu da je donja granica podignuta na 2.5 stupnjeva, \u0161to je dovoljno za katastrofu. Takav prosje\u010dni porast, kao \u0161to nagla\u0161avaju autori izvje\u0161taja “u sebi krije ekstreme”, no ako su ove su\u0161e, ovi po\u017eari i cjeloljetni toplinski udari posljedica trenutnog zagrijavanja koje je tek pre\u0161lo jedan stupanj Celzijusa prosje\u010dno, zamislite \u017eivot na zemlji za sto ili sto pedeset godina, kada bi u slu\u010daju da ni\u0161ta ne poduzmemo ljetne temperature rasle na iznad 50 stupnjeva Celzijusa, ili \u010dak 60 pa i vi\u0161e. Ako vas i nije briga \u0161to \u0107e biti za stolje\u0107e ili dva, onda samo zapamtite da je u novom normalnom i uz “business as usual<\/em>” politiku ovo vjerojatno bilo najhladnije od svih ljeta koja su pred nama. A ako je ve\u0107 ova razina toplotnih udara dovela do zna\u010dajnih smanjenja prinosa hrane, zapitajte se kako \u0107e biti za deset godina, a ne sto pedeset.<\/p>\n\n\n\n Nevjerojatno je jo\u0161 nekoliko informacija koje se vide iz Izvje\u0161taja AR6. Kao prvo, usprkos tome \u0161to se ideja pomaka Sjevernoatlantskih toplih morskih struja<\/a> koje nose ki\u0161e i toplo vrijeme Europi godinama nazivala teorijom urote i nadriznano\u0161\u0107u, Procjena pokazuje da je takvo ne\u0161to ne samo mogu\u0107e nego i vjerojatno u idu\u0107ih sto dvadeset godina. O ovome je u posljednja dva tjedna objavljeno dovoljno \u010dlanaka u mejnstrim medijima, pa se ne\u0107emo detaljnije baviti time, osim \u0161to \u0107emo naglasiti da je slabljenje tih struja najavljeno kao vjerojatno, dok se njihov totalni kolaps smatra “doga\u0111ajem ogromnog utjecaja ali male vjerojatnosti” te kao takav spada u jednu od 9 prekretnica koje bi dovele do kolapsa zemaljskog ekosustava. O drugim prekretnicama Bilten je op\u0161irno pisao, a tekstove mo\u017eete prona\u0107i u rubrici klima, pa \u0107emo ih ovdje samo navesti: otapanje leda s Antarktike \u2013 dovoljno za pove\u0107ati razine mora za 3,3 metra. Otapanje leda na Grenlandu i permafrosta u Sibiru podiglo bi razinu mora jo\u0161 otprilike toliko, te tako dolazimo do o\u010dekivanog rasta razina mora od otprilike 7 metara (nitko ne govori o otapanju ledenjaka koji su u moru, govori se isklju\u010divo o otapanju leda s kopna). Problem s otapanjem leda je koli\u010dina slatkih voda koje utje\u010du u oceane i mijenjaju mu pH vrijednost zbog \u010dega morski \u017eivot po\u010dinje umirati u opeklinama nalik onima koje mi zadobivamo od kiselina. To se ve\u0107 doga\u0111a dupinima i kitovima koji posje\u0107uju Meksi\u010dki zaljev. Tako\u0111er, dotok slatkih voda mo\u017ee u potpunosti blokirati tok morskih struja, \u0161to tek ima katastrofalne posljedice, poput zastoja u kolanju vjetrova i padalina. Ostale prekretnice su vulkanske erupcije, izbjeljivanje i kolaps koralja, pomicanje monsuna sa Zapadne Afrike i Indije, kolaps borealnih \u0161uma, itd. Prekretnice “male vjerojatnosti ali velikog utjecaja” su takvi doga\u0111aji koji se mogu dogoditi u jako kratko vrijeme i izazvati kolosalne posljedice.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici upozoravaju da bi promjene u strujanju i slabljenju atlantskih struja dovele do nezamislivih posljedica po poljoprivredu, energetsku mre\u017eu i potrebe, prirodni \u017eivotinjski i biljni svijet, transport, i drugo, a sve bi rezultiralo ogromnim socioekonomskim posljedicama (npr. smanjenje produktivnosti pa\u0161njaka). Totalna blokada morskih struja predvi\u0111a se samo u modelu business as usual<\/em> i globalnom zatopljenju od 3-4 stupnja Celzijusa godi\u0161nje. Prema Carbon Briefu i Climate Action Trackeru<\/a>, mi smo na putu zagrijavanja do 3 stupnja godi\u0161nje, no o\u010dekuje se da bi do 2050. ta brojka mogla pasti na podno\u0161ljiva 2 stupnja (\u0161to je i dalje 0,9 – 0,7 stupnjeva prosje\u010dno godi\u0161nje vi\u0161e od ovoga \u0161to imamo trenutno), no samo ako sada odmah po\u010dnemo primjenjivati zelene tehnologije i ako odmah prestanemo upumpavati nove koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n Osim \u010ditanja samog izvje\u0161taja prepunog podataka svih mogu\u0107ih profila, zanimljivo je pogledati kako su Procjenu komentirali<\/a> autori i znanstvenici. Profesor Govindasamy Bala iz Bangalorea objasnio je da je “klima po definiciji prosjek vremenskih prognoza, a prosjeci uvijek skrivaju ekstremne vrijednosti” dodav\u0161i da se “svijet ve\u0107 sto godinu zagrijava za jedan stupanj Celzijusa, a nas u idu\u0107ih sto godina, ako odmah ne\u0161to ne poduzmemo \u010deka zagrijavanje za 4-5 stupnjeva”. Profesorica Jessica Tierney sa Sveu\u010dili\u0161ta u Arizoni koja je pisala 8. poglavlje izvje\u0161taja ka\u017ee kako nema sumnje da se razmjeri poplava i su\u0161a u Sjevernoj Americi, na Mediteranu i u Ju\u017enoj Africi mogu pripisati nama i na\u0161em djelovanju. Profesor Richard Allan sa Sveu\u010dili\u0161ta u Readingu nagla\u0161ava da poreme\u0107aji u padalinama, koji uzrokuju produ\u017eene periode su\u0161e i intenzivne ki\u0161e u vla\u017enijim dobima godine, ve\u0107 sada poga\u0111aju sve dijelove svijeta. No, tako\u0111er isti\u010de da bi promptno djelovanje i zaustavljanje emisija stakleni\u010dkih plinova tokom ove dekade vjerojatno zaustavilo i stabiliziralo globalno zatopljenje za 1,5 stupnjeva Celzijusa, ali da se promjene poput otapanja ledenjaka i pove\u0107anja razine mora ne mogu nikako zaustaviti stolje\u0107ima i tisu\u0107lje\u0107ima koja su pred nama.<\/p>\n\n\n\n Na kraju ostaje adresirati pitanje koje svih zanima: ako su podaci toliko precizni, kad \u0107e onda Zemlja pre\u0107i zagrijavanje od 1.5 stupnjeva Celzijusa? Dok je prethodni izvje\u0161taj (AR5) predvi\u0111ao da \u0107e se ta to\u010dka bez povratka dogoditi oko 2050. godine, novi Izvje\u0161taj (AR6) sa ve\u0107om sigurno\u0161\u0107u predvi\u0111a (po razli\u010ditim modelima) taj prelazak izme\u0111u 2027. i 2033. godine. Ako se ni\u0161ta pozitivno politi\u010dki ne dogodi u ovoj dekadi, onda se prelazak praga od 2 stupnja zatopljenja o\u010dekuje ve\u0107 2041.-2046. Sad kad smo u epidemiji svi nau\u010dili \u0161to je eksponencijalna funkcija, dovoljno je re\u0107i da se planet na ovaj stupanj zagrijavanja dizao cijelo stolje\u0107e, da bi cijeli drugi stupanj mogli ostvariti ve\u0107 u nekoliko dekada, ako ni\u0161ta ne poduzmemo. A taj prosjek krije jo\u0161 ve\u0107e ekstreme od ovih koje vidimo danas. Najoptimisti\u010dnija procjena spre\u010davanja klimatskih promjena dakle ka\u017ee da promptnim zaustavljanjem emisija mo\u017eemo o\u010dekivati stabilizaciju na 1,5 stupnjeva (trenutni ili jo\u0161 malo gori dnevni ekstremi) tokom 2030-ih godina<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Ponovimo dakle koje glavne klimatske \u010dinjenice vrijede 2021. godine: na\u0161e djelovanje kontinuirano dovodi do vremenskih ekstrema. Oni su posljedica klimatskih promjena koje \u0107emo do\u017eivljavati kao prolongirane toplinske udare, ogromne pljuskove i poplave te s druge strane dugotrajne i sve ve\u0107e su\u0161e koje \u0107e se kontinuirano pove\u0107avati s na\u0161im nedjelovanjem. No, iako je kasno da odr\u017eimo klimu na koju smo navikli, jo\u0161 nije kasno da o\u010duvamo klimu punu (umjerenih) ekstrema, jer najcrnji scenarij pokazuje da \u0107e za koju generaciju, kad vremenski ekstremi postanu normalni, Zemlja postati nenastanjiva. Vrijeme za djelovanje tako\u0111er nije ne\u0161to \u0161to se ti\u010de budu\u0107ih generacija, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to se mora dogoditi u ovoj dekadi. Nije ovo nova informacija, no je li vrijeme da je napokon \u010dujemo?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dugoo\u010dekivani izvje\u0161taj o stanju klimatskih promjena napokon je objavljen pro\u0161loga mjeseca. Premda nosi cijeli dijapazon lo\u0161ih vijesti, preciznost podataka, paradoksalno nudi odre\u0111eni tip nade i optimizma. Znanost koja stoji iza ovog izvje\u0161taja toliko je \u010dvrsta da mo\u017ee tvoriti politi\u010dku osnovu za promjenu sustava koju ni najve\u0107i negatori ne bi uspjeli pore\u0107i. Ni\u0161ta se kriti\u010dno nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39282,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1532,622,1533,727,357],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-39269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ar6","tag-ipcc","tag-izvjestaj-o-klimatskim-promjenama-2021","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","theme-klima","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39269"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39297,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39269\/revisions\/39297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39269"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39269"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39269"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39269"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Izvan svake sumnje”<\/h2>\n\n\n\n
Doga\u0111aji male vjerojatnosti i ogromnih posljedica<\/h2>\n\n\n\n
Prosjeci skrivaju ekstremne vrijednosti<\/h2>\n\n\n\n