{"id":39240,"date":"2021-09-02T09:00:00","date_gmt":"2021-09-02T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39240"},"modified":"2021-09-01T21:54:22","modified_gmt":"2021-09-01T20:54:22","slug":"bonus-za-oceve-kazna-za-majke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39240","title":{"rendered":"Bonus za o\u010deve, kazna za majke"},"content":{"rendered":"\n

Eurostat je objavio podatke o povezanosti broja djece i zaposlenosti za 2020. godinu koji pokazuju da imanje djece smanjuje stopu zaposlenosti \u017eena, a pove\u0107ava zaposlenost mu\u0161karaca. Dok je 2020. u EU stopa zaposlenosti \u017eena bez djece iznosila 76,8%, stopa zaposlenosti \u017eena s djecom bila je ni\u017ea \u2013 72,2% (podaci se odnose na dobnu skupinu 25-54). Neke dr\u017eave imaju znatno vi\u0161e stope zaposlenosti \u017eena koje imaju djecu (Slovenija 86,2%, \u0160vedska 83,5%, Portugal 83%, Litva 82.6%, Danska (82.2%), dok u nekim dr\u017eavama radi manje od dvije tre\u0107ine \u017eena koje imaju djecu: Italija (57,3%), Gr\u010dka (61,3%) i \u0160panjolska (66,2%).<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, za mu\u0161karce u EU u istoj dobnoj skupini vrijedi obrnuto \u2013 imanje djece na zapo\u0161ljavanje mu\u0161karaca djeluje pozitivno: mu\u0161karci koji imaju djecu imaju vi\u0161u stopu zaposlenosti (90%) od onih koji nemaju djecu (80,9%). Dakle, na razini cijele EU rodna razlika u stopi zaposlenosti za osobe koje imaju djecu je 12,7 postotnih bodova, a za osobe bez djece 4,1 postotni bod. Najve\u0107e rodne razlike u stopi zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena koji imaju djecu zabilje\u017eene su u Italiji (28,9 postotnih bodova) i Gr\u010dkoj (27,2 postotni bod), a najmanje u Litvi (6,8 pb), Sloveniji (8,8 pb) i Portugalu (9,3 pb).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Eurostat<\/a>. <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Tako\u0111er, za \u017eene se \u0161ansa da budu zaposlene dodatno smanjuje ako imaju vi\u0161e djece \u2013 dok \u017eene s jednim ili dvoje djece imaju prosje\u010dnu stopu zaposlenosti od 74%, za \u017eene s troje ili vi\u0161e djece ona je puno ni\u017ea \u2013 59,1%. <\/strong>Za mu\u0161karce je situacija obratna: mu\u0161karci bez djece imaju najni\u017eu stopu zaposlenosti (80,9%), a najvi\u0161u oni s dvoje djece (92,4%). To se odnosi i na prihode koji \u017eenama koje imaju djecu padaju sa svakim djetetom, a mu\u0161karcima rastu. Prema istra\u017eivanju ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta rada izme\u0111u 1979. i 2006., prihodi mu\u0161karaca u prosjeku rastu za 6% i vi\u0161e kada postanu roditelji (ako \u017eive s djecom), dok \u017eenama prihodi padaju za 4% sa svakim djetetom. Na to utje\u010du i radni sati, visina prihoda supruga\/supruge i drugi faktori, ali svi oni zajedno obja\u0161njavaju tek manji dio bonusa za mu\u0161karce i nov\u010dane kazne za \u017eene nakon ro\u0111enja djeteta. Prema autorici<\/a> istra\u017eivanja Michelle Budig, istina je da o\u010devi ponekad rade vi\u0161e nakon \u0161to dobiju dijete, ali to obja\u0161njava najvi\u0161e 16 posto njihovog “o\u010dinskog bonusa”. \u017dene tako\u0111er ponekad prihva\u0107aju manje zahtjevne pozicije ili rade manji broj radnih sati kada postanu majke, ali i to obja\u0161njava samo oko \u010detvrtine smanjenja njihovih prihoda. Drugim rije\u010dima, razlika u prihodima izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca koji imaju djecu tek je djelomi\u010dna posljedica stvarne razlike u produktivnosti \u017eena i mu\u0161karaca nakon ro\u0111enja djeteta. <\/p>\n\n\n\n

Drugi i va\u017eniji razlog su o\u010dekivanja poslodavaca o tome koliko \u0107e radnice i radnici koji imaju djecu biti produktivni: “Poslodavci do\u017eivljavaju o\u010deve kao stabilnije i posve\u0107enije poslu; oni imaju obitelj koju moraju uzdr\u017eavati, pa su manje \u0161anse da \u0107e biti neodgovorni”, obja\u0161njava Budig. “To je suprotno od onoga kako poslodavci do\u017eivljavaju roditeljstvo kod \u017eena. Prema uobi\u010dajenoj predod\u017ebi, one \u0107e raditi manje i biti manje koncentrirane na poslu.”. Da poslodavci doista imaju takve predrasude i da one utje\u010du na odluke o zapo\u0161ljavanju pokazuje istra\u017eivanje provedeno na Sveu\u010dili\u0161tu Cornell u sklopu kojeg su istra\u017eiva\u010di slali la\u017ene \u017eivotopise poslodavcima. Ti su \u017eivotopisi bili isti, ali je na nekima bila stavka o tome da je kandidat\/kinja \u010dlan udruge roditelja i u\u010ditelja, koja je sugerirala da kandidat ima djecu. Dok su “majke” imale dvostruko manju \u0161ansu da budu pozvane na razgovor za posao, “o\u010devi” su imali ne\u0161to ve\u0107e \u0161anse da ih poslodavci pozovu na razgovor od mu\u0161karaca \u010diji CV nije sugerirao da su roditelji. U sli\u010dnom istra\u017eivanju, sociologinja Shelley J. Correll pitala je sudionike koliku bi pla\u0107u dali pojedinim kandidatima kada bi bili poslodavci. Majkama se u prosjeku nudilo 11.000 dolara manje nego \u017eenama bez djece, a 13.000 dolara manje nego o\u010devima. Podatke iz ovih istra\u017eivanja mo\u017eemo sa\u017eeti ovako: najpo\u017eeljniji zaposlenici su o\u010devi, nakon njih slijede \u017eene bez djece, zatim mu\u0161karci bez djece, i na kraju majke kao najmanje po\u017eeljna kategorija radnika. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eurostat je objavio podatke o povezanosti broja djece i zaposlenosti za 2020. godinu koji pokazuju da imanje djece smanjuje stopu zaposlenosti \u017eena, a pove\u0107ava zaposlenost mu\u0161karaca. Dok je 2020. u EU stopa zaposlenosti \u017eena bez djece iznosila 76,8%, stopa zaposlenosti \u017eena s djecom bila je ni\u017ea \u2013 72,2% (podaci se odnose na dobnu skupinu 25-54). […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":39246,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[644,1122,1530],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-39240","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rodna-nejednakost","tag-rodni-jaz-u-placama","tag-zaposlenost","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39240","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39240"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39249,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39240\/revisions\/39249"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39240"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39240"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39240"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39240"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}