{"id":3920,"date":"2014-12-24T08:00:35","date_gmt":"2014-12-24T07:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3920"},"modified":"2014-12-24T10:19:05","modified_gmt":"2014-12-24T09:19:05","slug":"republika-srpska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3920","title":{"rendered":"Republika Srpska: obrisi socijalnog stanja"},"content":{"rendered":"

Iako su podaci o ekonomskoj dinamici i socijalnoj situaciji u Republici Srpskoj prili\u010dno dramati\u010dni, vrlo rijetko zadobivaju status relevantne politi\u010dke teme. A i u takvim slu\u010dajevima su karikaturalno provu\u010deni kroz dominantne etni\u010dke obrasce. Razli\u010diti oblici bunta obespravljenih ne izostaju, ali su stihijske naravi i li\u0161eni zajedni\u010dke artikulacije problema.<\/strong><\/p>\n

Javni istupi politi\u010dkih stranaka tokom jesenske predizborne kampanje u Republici Srpskoj vodili su se prema identi\u010dnom \u0161ablonu kao i prethodnih godina \u2013 preferirane su teme o statusu RS-a kao bh. entiteta, potencijalim ustavnim promjenama kao i mogu\u0107nostima organizovanja referenduma za otcijepljenje. Dominantne rasprave i interpretacije politi\u010dko-ekonomske situacije \u010desto su se svodile na me\u0111ustrana\u010dka prepucavanja i optu\u017ebe za korupciju i kriminal, a kombinatorika iscrpljenih tema \u2013 od uslova za pristupanje EU integracijama do su\u017eavanja javne potro\u0161nje \u2013 nije prevazilazila uske etni\u010dke obrasce. Jasno je kakvu afektivnu ulogu i funkciju nacionalisti\u010dka retorika ima, naro\u010dito u vrijeme izbora kada se politi\u010dkim mahinacijama manipuli\u0161e nad ekonomskom stvarno\u0161\u0107u zemlje. Samim tim, refleksija socijalnog stanja gotovo uvijek izostane, a ukoliko se takva pitanja i otvore, predizborne mantre dobijaju groteskne i nadrealne obrise u izjavama poput: “Dok je Republike Srpske, a ona je vje\u010dna, bi\u0107e i penzija.” Iskazi poput ovog reprezentativan su primjer politi\u010dke prakse kojom su socijalna pitanja ve\u0107 dvije decenije prevode u pri\u010du o nacionalnoj homogenizaciji.<\/p>\n

I dok je u ponudi \u0161iroka lepeza politi\u010dkih stranaka sa razli\u010ditim intonacijama nacionalnog sentimenta, neoliberalni recepti predstavljaju zakonomjerni okvir djelovanja svih postoje\u0107ih politi\u010dkih opcija. Kapitalisti\u010dke dru\u0161tvene odnose nitko ni minimalno ne dovodi u pitanje, a privatizacija, liberalizacija tr\u017ei\u0161ta radne snage i bezrezervno insistiranje na paketima mjera \u0161tednje se primjenjuju kao op\u0161te rje\u0161enje i lijek za sve probleme ekonomskog i socijalnog razvoja.<\/p>\n

Proces privatizacije kao i uni\u0161tenje realnog sektora, onesposobili su bosansko-hercegova\u010dku ekonomiju posljedi\u010dno uslovljavaju\u0107i radikalnu promjenu socijalne strukture. Pri tome, najve\u0107i gubitnik kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj, jeste industrija kojoj danas prijeti potpuno ga\u0161enje. Mnoge grane su drasti\u010dno smanjile proizvodnju, a neki sektori su prakti\u010dno nestali (poput hemijskog, tekstilnog i metalskog). Bilans poku\u0161aja stabilizacije privrede i dvadeset godina nakon rata je pora\u017eavaju\u0107i \u2013 industrijski udio u strukturi bh privrede pao je na mizernih 10% od predratnog nivoa. Industrijski sektor danas uklju\u010duje manje od 10% radne snage, dok je do 1990-ih godina u industrijskoj proizvodnji radilo vi\u0161e od 65% radno aktivne populacije.<\/p>\n

Banjalu\u010dka Fuku\u0161ima<\/strong><\/p>\n

Dinamika kretanja industrijske proizvodnje RS predstavlja negativan trend koji iz godine u godinu bilje\u017ei nisko kori\u0161tenje proizvodnih kapaciteta. Uni\u0161tena privredna infrastruktura velikih dr\u017eavnih preduze\u0107a poput \u010cajaveca, Jel\u0161ingrada, Vrbasa, Unisa, Kosmosa i drugih, rezultovala je ogromnim socijalnim tro\u0161kovima izra\u017eenim u porastu nezaposlenosti a samim tim i velikom porastu siroma\u0161tva. Banja Luka je prije rata va\u017eila za razvijeni industrijski centar koji je brojao 63.000 radnika\/ca od kojih je 54% bilo zaposleno u industriji. Ilustracije radi, \u010cajavec \u2013 nekada\u0161nji gigant u oblasti elektroindrustrije (proizvodnja televizora, tranzistora, auto opreme i visoko sofisticirane vojne opreme) koji je nekada zapo\u0161ljavao 10.500 radnika\/ca \u2013 danas vi\u0161e ne postoji.<\/p>\n

Proizvodni pogoni od 84.000 kvadratnih metara pretvoreni su u svadbene salone, skladi\u0161ta, tr\u017ene centre i prostorije privatnih univerziteta. Kako je to rekao jedan od biv\u0161ih radnika pomenute fabrike: “hiljade radnika koji su nekada dolazili na posao danas mogu gledati samo vlastitu bijedu i puni sjaj kapitalizma.” Nekada\u0161nji industrijski kompleks banjalu\u010dke regije, Incel koji se bavio hemijskom preradom drveta i koji je zapo\u0161ljavao i do 10.000 radnika\/ca, danas popularno nosi naziv Banjalu\u010dka Fuku\u0161ima aludiraju\u0107i time na razorenost ovog privrednog objekta, koji smje\u0161ten na obodu grada \u010deka prenamjenu u trgova\u010dki centar. Mnoga druga preduze\u0107a koja su nekada bila okosnica privrednog razvoja, poput drvne industrije Vrbas, fabrike hladno valjane trake Unis, tvornice alatnih strojeva Jel\u0161ingrad, tvornice obu\u0107e Bosna i mnogih drugih koji su zapo\u0161ljavali izme\u0111u 1.000 do 4.000 radnika\/ca danas su uga\u0161ena ili ukoliko su, kojim slu\u010dajem i pre\u017eivjela privatizaciju, rade sa 10% nekada\u0161njih kapaciteta. S obzirom na to da je industrija nosilac privrednog rasta i pokazatelj realnog stanja u ukupnoj privredi, ovakva slika u protekle dve decenije dovoljna je da se ekonomska situacija okarakteri\u0161e kao iznimno lo\u0161a.<\/p>\n

Te\u0161ko stanje u realnom sektoru se posljedi\u010dno odrazilo i na perspektivu zapo\u0161ljavanja. Prema podacima Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH, stopa nezaposlenosti je 2014. godine iznosila 44,6%. U Republici Srpskoj, ukupna nezaposlenost ove godine iznosi 39,8%, dok je prema podacima iz Ankete o radnoj snazi RS, stopa nezaposlenosti me\u0111u omladinom 15-24 godine starosti 54,3%. Ukoliko se podaci statisti\u010dkih slu\u017ebi prate kontinuirano, o\u010digledan je konstantan rast nezaposlenosti. Ovdje je va\u017eno spomenuti da se za analizu stope nezaposlenosti koriste isklju\u010divo raspolo\u017eivi i dostupni podaci o registrovanoj nezaposlenosti u Zavodu za zapo\u0161ljavanje, pri \u010demu problem stvarne nezaposlenosti ostaje skriven zbog ogromnog broja ljudi \u2013 po nekim procjenama i 200.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini \u2013 koji rade na crno. Pritom, mogu\u0107nost pronala\u017eenja posla u Banjaluci, kao administrativnom centru Republike Srpske, daleko je ve\u0107a nego u ve\u0107ini gradova RS u kojima je ekonomska situacija gotovo beznade\u017ena.<\/p>\n

Socijalna pomo\u0107 na meti MMF-a<\/strong><\/p>\n

Prosje\u010dna plata u Republici Srpskoj iznosi 837 KM (konvertibilnih maraka) a prosje\u010dna penzija 331 KM. Gledano prema sektorima, najvi\u0161a prosje\u010dna plata ispla\u0107uje se u oblasti finansijskog posredovanja u iznosu od 1.284 KM, a najni\u017ea od 414 KM u administrativnim, pomo\u0107nim i uslu\u017enim djelatnostima. Kako statistike pokazuju, najmanje pla\u0107eni radnici\/e u iznosu od 350 KM su u privatnom sektoru, sa zanimanjima kasira\/ke, gra\u0111evinskih radnika\/ca, prodava\u010da\/ica u prodajnim objektima, konobara\/ica i dr. Potro\u0161a\u010dka korpa za \u010detvoro\u010dlanu porodicu u Republici Srpskoj iznosi 1.808 KM, od \u010dega najve\u0107i udio odlazi na nabavku hrane (u prosjeku 690 KM), na tro\u0161kove stanovanja i komunalnih usluga (522 KM), na teku\u0107e odr\u017eavanje doma\u0107instva (104 KM), na odje\u0107u i obu\u0107u (135 KM), na higijenu i njegu zdravlja (79 KM), na prevoz (195 KM), te na obrazovanje i kulturu (81 KM). Dakle, stanovnik\/ca RS sa prosje\u010dnom netom platom mo\u017ee da priu\u0161ti sebi samo 44% sadr\u017eaja koju potro\u0161a\u010dka korpa obuhvata.<\/p>\n

Ali uzev\u0161i u obzir ogromnu nezaposlenost, pove\u0107an broj jednoroditeljskih doma\u0107instava (koja naj\u010de\u0161\u0107e \u010dine samohrane majke sa djecom sa minimalnim mjese\u010dnim naknadama), kao i podatak da je 35.796 (od 239.986) zaposlenih prijavljeno na najni\u017eu zagarantovanu platu a da oko 40.000 radnika\/ca na kraju mjeseca ne dobija svoju platu, i da od 247.081 korisnika\/ca penzionog prava veliki broj jedva pre\u017eivljava sa prosje\u010dnom penzijom, dobija se cjelovitija slika \u017eivotnog standarda. Beznade\u017enu situaciju ilustruju i podaci (Agencije za statistiku BiH) o udjelu siroma\u0161nih lica u ukupnom stanovni\u0161tvu, pri \u010demu navedena stopa relativnog siroma\u0161tva u RS-u (osobe koje tro\u0161e do 416,40 KM) iznosi 19,6%, dok je stopa apsolutnog siroma\u0161tva u ukupnoj populaciji 27,2% (osobe koje tro\u0161e do 238,11 KM ili manje).<\/p>\n

Tako\u0111e, istra\u017eivanje koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja i socijalne za\u0161tite RS, pokazalo je da sistem socijalne za\u0161tite u Republici Srpskoj (sa bijednih 80 KM pomo\u0107i mjese\u010dno) obuhvata 5 do 7% stanovnika koji spadaju u grupu najugro\u017eenijih lica. Ovdje treba spomenuti da su dr\u017eavni i op\u0161tinski bud\u017eeti za socijalnu pomo\u0107 neprestano meta napada MMF-a (u okviru “Stand-by<\/em> aran\u017emana”) i Svjetske banke. Iako su socijalna davanja me\u0111u najni\u017eima u\u00a0 Evropi, Svjetska banka insistira na stavu da je potro\u0161nja BiH na socijalnu pomo\u0107 “fiskalno neodr\u017eiva, ekonomski neefikasna i socijalno nepravedna”.<\/p>\n

Pored toga \u0161to socijalna pomo\u0107 uop\u0161te ne treba da se vodi idejom ekonomske efikasnosti ve\u0107 potrebama stanovni\u0161tva, tvrdnja da je socijalna pomo\u0107 nepravedna \u010dini se, u najmanju ruku, suludom kada se uzme u obzir da zapravo vrlo mali broj ljudi prima socijalnu pomo\u0107 u odnosu na broj lica kojima je pomo\u0107 potrebna. Pritom, broj korisnika\/ca prava na pomo\u0107 se konstantno smanjuje a brojni su primjeri ugro\u017eenih kategorija stanovni\u0161tva koji nisu ni obuhva\u0107eni socijalnom pomo\u0107i, \u0161to zbog komplikovanog sistema za prijavu na socijani program, \u0161to zbog drugih nedostataka u zakonskom i regulatornom okviru. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Iskre socijalnog bunta<\/strong><\/p>\n

Pored ovoga, u skladu sa dogovorima Vlade RS-a i MMF-a, namjera je i pro\u0161irenje baze za naplatu doprinosa za zdravstvo kao i ubrzanje naplata dugovanja. Ovdje treba uzeti u obzir da zna\u010dajan procenat stanovni\u0161tva (15%) u RS nije obuhva\u0107en zdravstvenim osiguranjem. Me\u0111u onima koji nisu zdravstveno osigurani su lica koja rade u neformalnoj ekonomiji, poljoprivrednici\/e, kao i radnici\/e \u010diji poslodavci ne upla\u0107uju redovno doprinose za zdravstveno osiguranje. Odlu\u010deno je i da se potro\u0161nja na zdravstvenu za\u0161titu “obuzda” racionalizacijom tro\u0161kova kao i “optimalizacijom” broja zaposlenih u sektoru zdravstvene za\u0161tite, pri \u010demu je Vlada RS u ovoj godini obavezala sve javne zdravstvene ustanove da izmijene Pravilnik o unutra\u0161njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, broja de\u017eurstava, no\u0107nog rada i rada na dan dr\u017eavnih praznika. Planirano je preispitivanje (\u010ditaj otpu\u0161tanje) broja zaposlenih lica, o\u010dekuju\u0107i smanjenje broja nemedicinskog osoblja kao i limitirano kori\u0161tenje bolni\u010dkih kapaciteta (skra\u0107enjem trajanja lije\u010denja bolesnika). Jasno je da ovakvi paketi mjera koje je Vlada RS donijela, rezultuju pogor\u0161anju javnih usluga kao i polarizaciji njihovog pru\u017eanja.<\/p>\n

U skladu sa ovim aran\u017emanima, u najavi je i dono\u0161enje novog Zakona o radu, koji (kao i u zemljama regiona) predvi\u0111a drasti\u010dno smanjenje radni\u010dkih prava i pogor\u0161anje radnih uslova.<\/p>\n

Vlada Republike Srpske je jo\u0161 u 2013. godini otpo\u010dela sa sprovedbom mjera \u0161tednji, pri \u010demu su plate i primanja svih bud\u017eetskih korisnika\/ca, javne uprave, policije i prosvjete smanjene za 10%. Plate su ponovo pove\u0107ane za 5%, par mjeseci prije op\u0161tih izbora. <\/b>Ovaj potez je eufori\u010dno istican u toku predizborne kampanje kao i izjave da plate i penzije ne\u0107e biti smanjivane u naredne \u010detiri godine. Tako se krajnji domet predizbornih obe\u0107anja svodi na o\u010duvanje ve\u0107 postoje\u0107eg stanja, gdje se glasovi vi\u0161e ne kupuju izjavama da \u0107e biti bolje, ve\u0107 da ne\u0107e biti gore. Kao da pove\u0107anje plata i otvaranje radnih mjesta ne spadaju vi\u0161e u standardni asortiman politi\u010dkih iluzija i la\u017ei, ve\u0107 nepovratno odlaze u \u017eanr nau\u010dne fantastike.<\/p>\n

Ovakav bilans stanja nu\u017eno name\u0107e pitanje potencijala politi\u010dke promjene. <\/b>Pored toga \u0161to nacionalizam predstavlja dominantni integrativni faktor zajednice \u2013 pa se sa socijalnog pitanja vrlo lako sklizne na nacionalno \u2013 prisutna je i \u0161iroko rasprostranjena poslijeratna <\/b>apatija \u2013 “nek je \u017eiva glava na ramenima” \u2013 kao i strah od “destabilizacija Republike Srpske” i\u00a0strah od gubitka posla zbog \u010dinjenice da ogroman broj ljudi radi u javnom sektoru. Ipak, va\u017eno je spomenuti da iskre socijalnog bunta u RS postoje ve\u0107 godinama. On je, za sada, stihijski, segmentiran i nepovezan \u2013 od \u0161trajka radnika\/ca i protesta drugih socijalno ugro\u017eenih kategorija do blokada puteva. Sa druge strane, o\u010digledno je i nepostojanje aktera koji bi iz lijeve perspektive bili u stanju artikulisati alternativnu politiku i nositi se sa scenarijem rastu\u0107e nejednakosti, nacionalizma i ekonomske depresije. <\/b><\/p>\n

Kako dalje, Dodiku je jasno: “U narednom periodu nastavljamo u tom pravcu.” Dakle, u pravcu nacionalnog jedinstva, socijalne bijede i jo\u0161 ve\u0107eg siroma\u0161tva.<\/p>\n

  1. Vi\u0161e informacija mo\u017ee se saznati u sljede\u0107im studijama: Analiza nedostataka u oblasti politika socijalne za\u0161tite i inkluzije u BiH, Unicef, 2013.;\u00a0Socijalna za\u0161tita 2006-2011, Prvo izdanje, TB 07, Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, BHas, 2012.;\u00a0Finansijska analiza zakona o socijalnoj za\u0161titi u Republici Srpskoj, Banja Luka: Ekonomski Institut, 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Javni istupi politi\u010dkih stranaka tokom jesenske predizborne kampanje u Republici Srpskoj vodili su se prema identi\u010dnom \u0161ablonu kao i prethodnih godina \u2013 preferirane su teme o statusu RS-a kao bh. entiteta…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3943,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[196],"class_list":["post-3920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3920"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3954,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920\/revisions\/3954"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3920"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3920"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3920"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3920"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}