{"id":39108,"date":"2021-08-16T10:19:35","date_gmt":"2021-08-16T09:19:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39108"},"modified":"2021-08-18T09:59:38","modified_gmt":"2021-08-18T08:59:38","slug":"przenje-u-europskim-poljima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39108","title":{"rendered":"Pr\u017eenje u europskim poljima"},"content":{"rendered":"\n

Posljednji tematski blok s temom ljeta otvaramo tekstom Ivane Peri\u0107 o uvjetima rada migrantskih poljoprivrednih radnika. Tijekom pandemije pove\u0107ao se broj eksploatiranih radnika u poljoprivredi, onih koji rade predugo radno vrijeme za premalu naknadu i imaju lo\u0161e radne uvjete \u2013 rad na vru\u0107inama, zabrana pauze, manjak vode i hrane. U Italiji tisu\u0107e privremenih poljoprivrednih radnika i radnica iz Afrike i isto\u010dne Europe svake sezone rade<\/a> na poljima kao bera\u010di vo\u0107a i povr\u0107a. Tek je smrt jednog od radnika, nakon provedenog radnog dana na vru\u0107ini od 40 stupnjeva, dovela do toga da se uvede zabrana rada tijekom najtoplijih sati. <\/p>\n\n\n\n

Nakon smrti <\/a>mladog migrantskog radnika Camare Fantamadija u Brindisiju ovog lipnja, talijanska regija Apulija zabranila je<\/a> poljoprivredne radove tijekom najtoplijih sati dana. Dvadesetsedmogodi\u0161nji Fantamadi sru\u0161io se i umro voze\u0107i bicikl s posla nakon rada na otvorenom na vru\u0107ini od 40 stupnjeva. Na sezonski rad u Italiju do\u0161ao je iz Malija.<\/p>\n\n\n\n

Zabrana rada uvedena u lipnju na snazi je do 31. kolovoza, a lokalne vlasti otvorile su istragu o Fantamadijevoj smrti. Gradona\u010delnik Brindisija Riccardo Rossi upozorio<\/a> je da na polju na kojem je Fantamadi radio nije bilo prve pomo\u0107i, i poru\u010dio da rad po najja\u010dem suncu nije prihvatljiv i treba biti reguliran.<\/p>\n\n\n\n

Italija puna privremenih poljoprivrednih radnika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tisu\u0107e privremenih poljoprivrednih radnika i radnica iz Afrike i isto\u010dne Europe svake sezone rade<\/a> na talijanskim poljima kao bera\u010di vo\u0107a i povr\u0107a. Uglavnom primaju minimalne pla\u0107e, \u017eive u lo\u0161em smje\u0161taju i rade i do 14 sati dnevno. Fantamadi je navodno bio pla\u0107en \u0161est eura po satu (u ve\u0107ini sektora u Italiji minimalna ugovorena pla\u0107a <\/a>je sedam eura po satu). Mnogi migranti i migrantkinje rade bez ugovora u sustavu poznatom kao “caporalato”<\/a>. Radnici i radnice su prisiljeni pla\u0107ati stanarinu takozvanim “kaporalima” ili posrednicima (ponekad lokalnim mafijozima) koji dogovaraju poslove i prijevoz radnika na polja. U Italiji je po\u010detkom ovoga ljeta velika policijska istraga dovela do uhi\u0107enja sedmero ljudi<\/a> optu\u017eenih za iskori\u0161tavanje migrantskih radnika, uklju\u010duju\u0107i “prisilne smjene, \u010dak i tijekom najtoplijih sati dana”. Istraga je pokrenuta zbog \u017ealbe koju je pokrenulo dvoje radnika iz afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Talijanska poljoprivredna organizacija Coldiretti priop\u0107ila je<\/a> ove godine da je za regiju Apulija pove\u0107ana kvota radnika koji nisu iz EU za poljoprivredne radove, zbog \u201cozbiljnih pote\u0161ko\u0107a zbog pandemije koronavirusa\u201d.  Vi\u0161e od 38 tisu\u0107a stranih radnika i radnica pokriva 22,4 posto ukupnih radnih dana u poljoprivrednom sektoru u Apuliji. Regija je, poput ve\u0107ine ju\u017ene Italije, posebno poznata po proizvodnji maslinovog ulja, gro\u017e\u0111u i raj\u010dicama. Izvje\u0161\u0107e <\/a>objavljeno krajem pro\u0161le godine otkriva da je pandemija pogor\u0161ala situaciju za migrantske radnike u Italiji. Izvje\u0161\u0107e se poziva na procjene Istra\u017eiva\u010dkog centra Tempi Moderni, koji je otkrio da se tijekom pandemije pove\u0107ao broj eksploatiranih poljoprivrednih radnika – onih koji rade predugo radno vrijeme za premalu naknadu i\/ili imaju lo\u0161e uvjete na samom radnom mjestu (rad na suncu, zabrana pauze, manjak vode i hrane za okrjepu).  <\/p>\n\n\n\n

Na sezonski rad odlaze i Europljani<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Izme\u0111u 650 i 850 tisu\u0107a gra\u0111ana i gra\u0111anki Europske unije obavlja sezonski rad u nekoj drugoj dr\u017eavi EU, pokazuje istra\u017eivanje <\/a>Europske komisije. Motivi za ovu vrstu radnih migracija su nezaposlenost i niske pla\u0107e u zemljama porijekla te razlika u standardu izme\u0111u pojedinih \u010dlanica EU. Manjak informiranosti sezonskih radnika o vlastitim radni\u010dkim pravima posljedica je njihove geografske raspr\u0161enosti, \u0161to je posebno izra\u017eeno kod poljoprivrednih radnika, o \u010demu smo na Biltenu ve\u0107 pisali<\/a>. Rad na crno posebno je izra\u017een u Italiji i \u0160panjolskoj, i generalno u poljoprivrednom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

Ivana Vran\u010di\u0107 jedna je od onih koji iz Hrvatske odlaze vani na sezonski poljoprivredni rad. Zadnja dva ljeta radila je u vinogradima u Ju\u017enoj Francuskoj, blizu Perpignana.<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017ee nam da su u njenom slu\u010daju uvjeti bili zadovoljavaju\u0107i. \u201cRadili smo sedam sati dnevno, od 6 ujutro. Pauzu smo imali prvu oko 9 ujutro, 15 minuta. U 12 sati smo imali pauzu za ru\u010dak, pola sata. Pauza nije pla\u0107ena. Vodu smo mogli piti kad smo htjeli, i\u0107i na wc tako\u0111er. Gazde uglavnom nisu bile s nama u polju. Ako bi nam bilo prevru\u0107e mogli smo oti\u0107i i ranije s posla\u201d, pri\u010da nam Vran\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Navodi kako je u francuskim poljima gotovo bez iznimke radila samo sa sezoncima strancima. U regiji u kojoj je ona radila mnogo je ljudi koji na sezonski rad dolaze iz \u0160panjolske. \u201cPla\u0107a se po satu neto oko 8.5 eura (minimalna pla\u0107a), obavezno uz prijavu na sezonski ugovor. Samo \u0161to, nema tu pravila. Moji poslodavci su bili korektni, manji proizvo\u0111a\u010di, i nas mali broj radnika, pa je nekako ispalo na obostrano zadovoljstvo. Ali isto tako sam \u010dula razne pri\u010de o drugim radnicima i radnicama, gdje ljudi ne smiju ni vode popiti van pauze. Svake godine u Francuskoj bude po koji slu\u010daj da netko umre u polju. To bih znala pro\u010ditati u njihovim novinama\u201d, ka\u017ee Vran\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Sunce sve ja\u010de, sve ja\u010da i kr\u0161enja radni\u010dkih prava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Europska polja nisu naravno jedina na kojima usred ekstremnih vru\u0107ina umiru radnici. Lani je u Jordanu toplinski val ukazao na surove radne uvjete u poljoprivrednom sektoru, kada su dva radnika migranta umrla<\/a> zbog izlaganja suncu tijekom rada u jordanskoj dolini. Slijedom toga, jordansko Ministarstvo rada nalo\u017eilo je poslodavcima da radnici ne smiju raditi na suncu izme\u0111u 11 i 17 sati te da trebaju imati uvijek osiguranu hladnu vodu za pi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Iz ljeta u ljeto, dok temperature ru\u0161e rekorde u Kaliforniji (a \u010desto i bukte po\u017eari), stotine tisu\u0107a poljoprivrednih radnika beru jagode i dinje, obrezuju vinograde i sl., kako bi se odr\u017eala svakodnevna proizvodnja koja hrani zapadnu ameri\u010dku obalu. Kada su u pitanju opasni uvjeti rada na ameri\u010dkim poljima, od 1960-ih je kao glavni razlog ugro\u017eenosti spominjana izlo\u017eenost pesticidima, ali s vremenom je toplinski stres nadma\u0161io pesticide<\/a> kao najneposrednija smrtonosna opasnost na poljima. Pristup pitkoj vodi i hladovini, kao i pauza tijekom najtoplijih sati dana, mogli bi biti od pomo\u0107i radnicima, ali samo dvije ameri\u010dke dr\u017eave, Kalifornija i Washington, imaju zakone koji zahtijevaju da u blizini mjesta rada bude dovoljno sjene i pitka voda.<\/p>\n\n\n\n

U lipnju je iz SAD-a stigla jo\u0161 jedna pora\u017eavaju\u0107a vijest. Naime, ameri\u010dki Vrhovni sud donio je odluku <\/a>da kalifornijski zakon o radu kr\u0161i ustavna prava vlasnika imovine omogu\u0107avaju\u0107i sindikatima pristup radnicima na privatnim farmama tijekom njihovih radnih pauza. Presuda tako poni\u0161tava klju\u010dni dio zakona o radu iz 1975. godine koji je prvi u zemlji priznao prava poljoprivrednih radnika i radnica na kolektivno pregovaranje, a izrastao je iz napora Ujedinjenih poljoprivrednih radnika da zahtijevaju bolje pla\u0107e i uvjete rada za radnike na kalifornijskim poljima.<\/p>\n\n\n\n

Eksploatacija radnika po najve\u0107em suncu ekstremne je razmjere posljednjih godina poprimila i u Kataru, gdje je najmanje 6.500 migrantskih radnika umrlo<\/a> otkad je Katar osvojio prava doma\u0107ina Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine. Mnogi su umrli upravo zbog toplotnog stresa – nepalski radnici tek u dvadesetim i tridesetim godinama \u017eivota pretrpjeli su alarmantan porast smrti od sr\u010danog udara. Nakon vi\u0161e od desetlje\u0107a umiranja radnika, katarske vlasti kona\u010dno su donijele zakon<\/a> o toplinskom stresu koji je usvojen ove godine u svibnju. Njime je zabranjen rad u periodu izme\u0111u 10 i 15:30 sati, od lipnja do rujna. Tako\u0111er, neovisno o satu u danu, radnici moraju obustaviti rad ako temperature na radnom mjestu prema\u0161uju 32,1 stupanj.<\/p>\n\n\n\n

Produktivnost vs. kvaliteta \u017eivota<\/h2>\n\n\n\n

Radnici s niskim primanjima zaposleni u poljoprivredi ili gra\u0111evinarstvu koji prvenstveno rade na otvorenom posebno su osjetljivi na toplinski stres. Kako se na ovaj problem primarno upozorava samo kroz prizmu isplativosti za kompanije, istra\u017eiva\u010di sve vi\u0161e prate vezu izme\u0111u toplinskog stresa i pada produktivnosti, \u0161to se podastire kao ekonomski motivator za bolje radni\u010dke i klimatske prakse. Globalna studija koju je 2019. godine objavila Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO), agencija UN-a koja za radne standarde, procijenila je <\/a>da bi pove\u0107anje toplinskog stresa moglo sru\u0161iti globalnu razinu produktivnosti za ekvivalent od 80 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n

Treba re\u0107i i kako mnogi radnici koji se pr\u017ee na europskim poljima za minimalne pla\u0107e bje\u017ee upravo iz zemalja koje su nastradale uslijed ekstremnih vremenskih prilika i ekonomskog kolapsa. Ve\u0107ina migracija iz afri\u010dkih zemalja i dalje ostaje unutar Afrike<\/a>, posebno u zapadnoj i ju\u017enoj Africi, i samo oko 25 posto afri\u010dkih migranata odlazi u Europu, ali s vremenom bi taj postotak mogao rasti. Svjetska banka predvi\u0111a <\/a>do 86 milijuna interno raseljenih klimatskih migranata u subsaharskoj Africi do 2050. godine. Jo\u0161 su velike su\u0161e 1968. \u2013 1973. i 1982. \u2013 1985. uni\u0161tile tlo i odnijele milijune \u017eivota i \u010ditavu regiju bacile u te\u0161ku poljoprivrednu krizu, koja je samo produbljena katastrofama novijeg datuma. Kao \u0161to \u0107e rekordno vru\u0107i dani i dulja ljeta utjecati na kvalitetu usjeva, tako \u0107e utjecati i na kvalitetu \u017eivota ljudi koji ih obra\u0111uju i beru (ali i onih koji \u201csamo\u201d jedu). Posebno ako zemlje prepuste proizvoljnosti poslodavaca da onima koji nas doslovno hrane svojim rukama osiguraju osnovnu za\u0161titu i sigurnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednji tematski blok s temom ljeta otvaramo tekstom Ivane Peri\u0107 o uvjetima rada migrantskih poljoprivrednih radnika. Tijekom pandemije pove\u0107ao se broj eksploatiranih radnika u poljoprivredi, onih koji rade predugo radno vrijeme za premalu naknadu i imaju lo\u0161e radne uvjete \u2013 rad na vru\u0107inama, zabrana pauze, manjak vode i hrane. U Italiji tisu\u0107e privremenih poljoprivrednih radnika […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":39114,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[868,70,1336,668],"theme":[455],"country":[495,38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-39108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migrantski-rad","tag-poljoprivreda","tag-radni-uvjeti","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39108"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39116,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39108\/revisions\/39116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39108"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39108"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39108"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39108"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}