U posljednjem tekstu dvotjednog temata bavimo se zanimljivim slu\u010dajem Bugarske u kojoj je ideja o\u010duvanja \u0161uma tradicionalno bila sastavni dio ideje izgradnje nacije, \u0161to ipak ne zna\u010di da o njima vode brigu adekvatnu ideji nacionalnog ponosa. Na prirodno \u0161umskom podru\u010dju, ignoriranje \u0161uma mo\u017ee dovesti do njihove regeneracije, no nebriga ih isto tako mo\u017ee izlo\u017eiti drugim problemima.<\/p>\n\n\n\n
Usprkos brojkama koje pokazuju da se \u0161umska pordu\u010dja u Bugarskoj neprestano \u0161ire<\/a>, zabrinutosti oko njihovih odr\u017eavanja \u0161iroko su rasprostranjene. Nejasni \u0161umski zakoni i propisi, nedopu\u0161tena sje\u010da \u0161ume, nedostatak proaktivnog masovnog po\u0161umljavanja, u kombinaciji s klimatskim promjenama postavljaju pred \u0161ume ozbiljne prepreke. Izazovi u \u0161umarstvu ne mogu se promatrati odvojeno od \u010dinjenice da je Bugarska preplavljena ekstremnim nejednakostima izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih. Visoki stupanj energetskog siroma\u0161tva i niska kvaliteta stanovanja zna\u010de da se veliki dio stanovni\u0161tva grije na drva, na \u0161to odlazi ve\u0107ina posje\u010denih \u0161uma. Nedovoljno financirana \u0161umarska inspekcija ne kontrolira interese velikih poduze\u0107a za sje\u010du i preradu, a kroz prste gleda i oligarsima koji su u posjedu koncesija na lova\u010dka podru\u010dja, pa se sje\u010da \u0161uma na lovi\u0161tima slabo nadgleda. No, postoje naznake da bi se ne\u0161to u politici uskoro moglo promijeniti te bi gospodarenje \u0161umama moglo dobiti ve\u0107i stupanj prioriteta. Svakako, rast \u0161umskih podru\u010dja sa 30 posto na 35 u posljednjih 30ak godina, rezultat je spontanog \u0161irenja \u0161uma na neobra\u0111ivana polja.<\/p>\n\n\n\n Povijesno gledano, teritorij dana\u0161nje Bugarske, sli\u010dno kao i ostatak regije, bio je prekriven \u0161umama. Ogromna i nepristupa\u010dna Silva Bulgarorum ili Velika bugarska \u0161uma opisana je u ljetopisima jo\u0161 u 11. stolje\u0107u. Situacija se dramati\u010dno promijenila krajem 19. stolje\u0107a kada je teritorij bio drasti\u010dno iskr\u010den. Ubrzo nakon \u0161to je osnovana moderna dr\u017eava, zapo\u010dele su inicijative za novo po\u0161umljavanje. Prva vladina uredba o za\u0161titi \u0161uma od neselektivne sje\u010de izdana je samo nekoliko mjeseci nakon \u0161to je 1878. godine osnovana bugarska monarhija, a nekoliko godina kasnije zabranjen je izvoz drva. Glavni cilj bio je sprije\u010diti eroziju tla i poplave. Ipak, sna\u017ena podr\u0161ka o\u010duvanju \u0161uma dolazila je od tada mo\u0107nih cehova, poput udru\u017eenja lovaca, ali i iz \u010dinjenice da je proces stvaranja dr\u017eave u Bugarskoj bio povezan s nacionalisti\u010dkom sakralizacijom \u0161uma. To je bila inicijativa dobrovoljnog dru\u0161tva \u0161umara koja je dovela do osnivanja prvih prirodnih rezervata 1930-ih godina. \u0160umarstvo koje podr\u017eavaju dr\u017eava i elite nije bilo u skladu s interesima malih poljoprivrednika i sto\u010dara, kojima je zemlja trebala za \u017eivot. Sve se to promijenilo nakon prisilne kolektivizacije zemlji\u0161ta nakon Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina prirodnih rezervata uspostavljena je ipak tijekom socijalizma<\/a>, a proces je bio popra\u0107en kampanjama za masovno po\u0161umljavanje, dosegnuv\u0161i vrhunac 1960-ih kada se godi\u0161nje znalo posaditi i vi\u0161e od 55.000 hektara \u0161uma. Brojke su prema\u0161ivale one u Francuskoj u to vrijeme. Masovna sadnja drve\u0107a po\u010dela je usporavati do 1980-ih, dijelom i zbog zabrinutosti zbog uno\u0161enja stranih vrsta \u010detinja\u010da u niske nadmorske visine. Po\u0161umljavanje se u osnovi zaustavilo nakon 1989. godine, a stope po\u0161umljavanja pale su s 28.000 ha godi\u0161nje 1990. na manje od 2000 ha godi\u0161nje idu\u0107ih godina.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tome, od 1990-ih \u0161umsko podru\u010dje Bugarske znatno raste, uglavnom kao u\u010dinak auto-po\u0161umljavanja na napu\u0161tenim podru\u010djima. To odra\u017eava op\u0107enitiji pomak prema laissez-faire stavu u gospodarenju \u0161umama. Postoji korelacija<\/a> izme\u0111u smanjenja obradivog poljoprivrednog zemlji\u0161ta, koje je palo s 55 posto ukupnog zemlji\u0161ta devedesetih na 46 posto 2018. godine, i identi\u010dnog \u0161irenja \u0161umskog podru\u010dja. Danas se 10 posto \u0161uma nalazi na nekada poljoprivrednim zemlji\u0161tima, \u0161to olak\u0161ava dobivanje dozvola za sje\u010du jer ih izdaju lokalne vlasti bez procjene rizika za okoli\u0161. \u010cuvari \u0161uma ovu praksu \u017eele regulirati promjenom statusa zemlji\u0161ta i na taj na\u010din sprije\u010diti neselektivno kr\u010denje \u0161uma. To je komplicirano jer se sukobljava s pravom privatnog vlasni\u0161tva nad zemlji\u0161tem. Vlasnici se protive stro\u017eim propisima jer sada mogu koristiti poljoprivredne subvencije za travnjake, bez da nu\u017eno koriste ili iznajmljuju potonje.<\/p>\n\n\n\n Ni dr\u017eavne ni javne \u0161ume nisu li\u0161ene problema ilegalnog kr\u010denja, premda se manje od 12 posto \u0161uma nalazi u privatnom vlasni\u0161tvu, dok oko 75 posto drvne gra\u0111e dolazi iz dr\u017eavnih \u0161uma. Pritom su prinosi iz dr\u017eavne \u0161ume porasli za 20 posto od 2006. do 2016. godine, unato\u010d tome \u0161to su ukupni prinosi u istom razdoblju opali. WWF Bugarska procjenjuje da su izme\u0111u \u010detvrtina i tre\u0107ina ukupnih prinosa drva, uklju\u010duju\u0107i i one iz javnih \u0161uma, rezultati ilegalno posje\u010denih stabala<\/a>. Nezakonito posje\u010deno drvo se skriva u prijevozu la\u017eiranjem dokumenata i friziranjem izra\u010duna prinosa. Vlasti, uklju\u010duju\u0107i gradona\u010delnike, svjesne su toga, ali nikad ni\u0161ta ne poduzimaju, i nikad ne budu zbog toga sankcionirani. Krivu preuzimaju siroma\u0161ni \u0161umski radnici, iako mo\u017eda nisu ni svjesni da postoji nezakonita radnja. \u0160tovi\u0161e, zapravo se naplati samo 15 posto nov\u010danih kazni. Privatne tvrtke za sje\u010du zloupotrebljavaju zakonske rupe i evidencije \u0161uma koje ne odra\u017eavaju stvarni \u0161umski fond. Kao \u0161to pokazuju studije WWF-a u Bugarskoj, \u0161uma mo\u017ee sadr\u017eavati i do 30 posto vi\u0161e stabala u odnosu na ono navedeno u slu\u017ebenim dokumentima.<\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u 2013. i 2017. veliki industrijski potro\u0161a\u010di drva koristili su cca. 1.7 milijuna metara kubnih krute drvne gra\u0111e godi\u0161nje za proizvodnju celuloze, iverice i \u0161perplo\u010de. Prema studiji WWF-a<\/a> iz 2018. godine, o\u010dekuje se da \u0107e brojka porasti za vi\u0161e od 60 posto zbog velikog pro\u0161irenja proizvodnih kapaciteta tvrtki u sektoru. Milijun i tristo tisu\u0107a metara kubnih krute drvne gra\u0111e koristi se za namje\u0161taj i gradnju, a manje od milijun metara kubnih izvozi se kao sirovina. Daleko najve\u0107i udio drva, gotovo 6 milijuna metara kubnih, koristi se kao ogrjevno drvo, \u0161to je trend pogor\u0161an porastom razine siroma\u0161tva i nekvalitetnim stanovanjem.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 spomenuti problem koncesija jo\u0161 je jedan na\u010din zlouporabe javnih \u0161uma zbog privatnih interesa. Koncesije su \u010desto u rukama elita koje na dr\u017eavnom zemlji\u0161tu osnivaju lovi\u0161ta i grade objekte za osobna prebivali\u0161ta ili odmor. U posljednja dva desetlje\u0107a<\/a> nekoliko je najbogatijih Bugara putem koncesija zauzelo 700.000 ha lovi\u0161ta koja se prostiru na 6.4 posto teritorija Bugarske. Takav je nedavni zloglasni slu\u010daj<\/a> s Roumenom Gaitanskim, utjecajnim poduzetnikom u sektoru prikupljanja otpada, poznatim po tome \u0161to cijeni izuzetno skupe automobile. Otkriveno je kako je koristio lova\u010dku farmu nedaleko od Sofije za ilegalnu izgradnju privatne luksuzne vile. Farma je formalno u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, ali javnosti je pristup podru\u010dju zabranjen, a provedbu zabrane osiguravaju privatne za\u0161titarske tvrtke. Poduze\u0107a Gaitanskog istodobno su dobivala desetke milijuna dr\u017eavnih sredstava od jedine javne banke koja bi trebala podr\u017eavati malo poduzetni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n Novi jedan problem koji ote\u017eava o\u010duvanje \u0161uma su klimatske promjene. Su\u0161a izazvana klimatskim promjenama \u010desto prerasta \u0161umske po\u017eare. Na primjer, izme\u0111u 2009. i 2018. godine izgorjelo je oko 50.000 ha \u0161uma. Drugi je razlog taj \u0161to su masovna po\u0161umljavanja tijekom socijalizma koristila \u010detinarsko drve\u0107e koje zahtijeva vi\u0161e vode. Ideja je bila brzo se suprotstaviti eroziji tla, no nakon \u0161to je to postignuto, bilo ih je te\u0161ko zamijeniti tradicionalnijim listopadnim vrstama koje su tolerantnije na su\u0161u klimu. Ipak, nakon pada socijalizma sistemsko po\u0161umljavanje nije nikad ponovno poku\u0161ano, \u0161to zna\u010di da su \u0161ume stare 40-50 godina, ali nisu u najboljem stanju, \u0161to ih \u010dini dodatno privla\u010dnima nametnicima, poput na primjer potkornjaka koji postaje sve ve\u0107i problem.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, kad se govori o stanju \u0161uma, pa\u017enja javnosti \u010desto se usmjerava na drvosje\u010de koji su obi\u010dno Romi. Dok se njih apostrofira kao ilegalne drvosje\u010de, lo\u0161e pla\u0107enoj i potkapacitiranoj \u0161umskoj inspekciji s manjkom zaposlenika zamjera se nedovoljna kontrola. Jo\u0161 je \u017ealosnija \u010dinjenica da je do\u0161lo do nasilnih sukoba izme\u0111u \u0161umskih radnika i javnih vlasti, uklju\u010duju\u0107i po nekoliko Roma smrtonosne incidente<\/a> koje su vlasti ubile u \u0161umama. Doista, zbog ra\u0161irenog energetskog siroma\u0161tva, osobito me\u0111u Romima, ljudi su prisiljeni skupljati drva za grijanje bez dozvole. Ipak, oni \u010dine bezna\u010dajan dio ilegalne sje\u010de, ali krajnje desni politi\u010dari i rasisti\u010dke medijske kampanje ne priznaju tu \u010dinjenicu.<\/p>\n\n\n\n Krajnje desni VMRO, koji je do po\u010detka ove godine bio na vlasti kao manji partner stranke desnog centra GERB, poku\u0161ao je lokalnim gradona\u010delnicima dati pravo izdavanja neograni\u010denih dozvola za sje\u010du. Prema mi\u0161ljenju ekologa<\/a>, takva neizbirljiva sje\u010da vjerojatno bi ugrozila stotine tisu\u0107a hektara \u0161uma. Nakon nedavnih parlamentarnih izbora krajnja desnica nije pre\u0161la prag od \u010detiri posto. Novi kabinet mogao bi naslijediti GERB koji je na vlasti vi\u0161e od 10 godina i postao je poznat po ekstremnoj zlouporabi javnih institucija i financiranja. Nova vlada vjerojatno ne\u0107e dovesti u pitanje<\/a> \u0161tednju i neoliberalni re\u017eim GERB-a. U za\u0161titi \u0161uma, me\u0111utim, trenutna prelazna vlada postavila je temelj za istinsku promjenu politike. Primjer za to je imenovanje Aleksandra Doun\u010deva, vrhunskog stru\u010dnjaka za \u0161umarstvo i utjecajnog ekologa, na mjesto ravnatelja Agencije za \u0161ume.<\/p>\n\n\n\nProblemi sa svim oblicima vlasni\u0161tva<\/h2>\n\n\n\n
Gledaj tu, ne tamo<\/h2>\n\n\n\n