{"id":39038,"date":"2021-07-28T06:00:00","date_gmt":"2021-07-28T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39038"},"modified":"2021-07-30T06:37:17","modified_gmt":"2021-07-30T05:37:17","slug":"raj-za-hidroelektrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=39038","title":{"rendered":"Raj za hidroelektrane"},"content":{"rendered":"\n

Kr\u010denje \u0161uma u Albaniji odvija se toliko dugo da je postalo normalnim stanjem politi\u010dke svijesti. Umjesto pove\u0107anja napora za o\u010duvanje i sanaciju preostalog fonda, pad \u0161umske pokrivenosti prati i prekomjerno, ponekad i potpuno dokidanje sredstava.<\/p>\n\n\n\n

Dugo razdoblje tranzicije u Albaniji iz centraliziranog u tr\u017ei\u0161no gospodarstvo stvorilo je mno\u0161tvo izazova za \u0161umarski sektor. Jedan od glavnih problema albanske \u0161umarske slu\u017ebe je spre\u010davanje i smanjenje ilegalne sje\u010de \u0161uma, stoji u izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE). Uni\u0161tavanje \u0161uma, ilegalnim kr\u010denjem i po\u017earima, neometano se nastavlja iako se trenutna vlada sastavljena od Socijalisti\u010dke Partije jo\u0161 2013. godine obvezala smanjiti \u0161tetu za 30 posto. Tvrtke koje se bave iskori\u0161tavanjem \u0161ume po zakonu moraju svako drvo posje\u010deno zamijeniti mladicom, no, provjera na licu mjesta pokazuje da to ne vrijedi \u010dak ni u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. Ve\u0107 spomenute 2013. godine, Socijalisti\u010dka partija u utrci za premijerski mandat u svom je programu<\/a> posebnu je pozornost posvetila okoli\u0161u, a kao prioritet je isticala smanjenje ilegalnog kr\u010denja \u0161uma za 30 posto:<\/p>\n\n\n\n

“Da bi promijenila situaciju, vlada \u0107e u po\u010detku zabraniti izvoz sirove gra\u0111e, ogrjevnog drveta i drvenog ugljena na odre\u0111eno vrijeme, s ciljem smanjenja sje\u010de drve\u0107a u \u0161umama za 30 posto. Bit \u0107e izra\u0111ena i odobrena nacionalna strategija odr\u017eivog gospodarenja \u0161umskim resursima. Tvrtke koje dobiju dozvole za kori\u0161tenje \u0161uma ujedno \u0107e biti odgovorne za njihovo odr\u017eavanje, sadnju mladica za svako posje\u010deno drvo. Ponovit \u0107e se nacionalni popis \u0161uma, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti stvaranje novog katastra \u0161uma.”<\/p>\n\n\n\n

Iako je 2013. obe\u0107ano da \u0107e se kr\u010denje \u0161uma dovesti pod kontrolu, izvje\u0161\u0107a pokazuju suprotno. Najnoviji podaci agencije Global Forest Watch, ameri\u010dke slu\u017ebe koja prati \u0161ume u cijelom svijetu, pokazuju da je od 2012. do 2013. povr\u0161ina \u0161uma koje pokrivaju na\u0161u zemlju pala za vi\u0161e od 0.40 posto. U 2012. godini, prema njihovoj bazi podataka, postotak povr\u0161ine pokrivene \u0161umama iznosio je 0.83 posto, dok je godinu dana kasnije pao na 0.40 posto. Trend drasti\u010dnog pada opstao je do 2015. godine kada je do\u0161lo do obrata, no jo\u0161 nije dostiglo pokrivenost iz 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Arlis Alikaj<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ne tako ekolo\u0161ko rje\u0161enje<\/h2>\n\n\n\n

Stanovnici periferije grada i op\u0107ine Librazhda, podru\u010dja najbli\u017eem Nacionalnom parku Shebenik Jabllanice na granici sa Sjevernom Makedonijom, u posljednje 3 godine trpe posljedice izgradnje hidroelektrana na rijeci na \u010dijoj su trasi izgra\u0111ena njihova sela. Trenutno, prema podacima lokalnih institucija i gra\u0111ana na podru\u010dju na ulazu u Nacionalni park, ve\u0107 su funkcionalne 4 hidroelektrane, dok je 5 novih u izgradnji i ve\u0107 su po\u010dele s kopanjem. Hidroelektrane Rapuni 1 i 2 na ulazu u za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje utje\u010du na park Shebenik-Jabllanic\u00eb, ali i na park Kuturman koji se nalazi na zapadnoj obali rijeke Shkumbini, \u010diji su jedan pritok ve\u0107 isu\u0161ile te neometano nastavljaju uni\u0161tavati ekosustav. Stru\u010dnjaci upozoravaju na \u0161tetu, a \u010duju ih stanovnici koji su odlu\u010dni u tome da zaustave izgradnju novih predvi\u0111enih elektrana. Ka\u017eu da ih hidroelektrane ostavljaju bez osnovnog resursa potrebnog za \u017eivot \u2013 vode.<\/p>\n\n\n\n

Hidroelektri\u010dna energija trebala bi biti dio rje\u0161enja za klimatske probleme, ali je umjesto toga postala dijelom problema. Hidroelektrane se grade bez odgovaraju\u0107ih studija za\u0161tite okoli\u0161a i u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. \u010cesto su u privatnom vlasni\u0161tvu skrivenih interesa i dobro povezanih pojedinaca koji od njih ostvaruju veliku dobit. Izgradnjom hidroelektrana na podru\u010dju Librazhd ekosustavu Nacionalnog parka Shebenik-Jabllanice prijeti katastrofa. Uz to, biljke su isu\u0161ile ogranak rijeke Shkumbini, a stanovnici obli\u017enjih sela nisu imali izvor \u010diste vode, ka\u017ee Ahmet Mehmeti, izvr\u0161ni direktor Elbasan Ecological Cluba.<\/p>\n\n\n\n

Shebenik-Jabllanice je najve\u0107i albanski nacionalni park, kojim upravlja grad Librazhd. U Libra\u017edu postoji ukupno 130 ugovora za izgradnju HE. Ako bi se ugovori trebali provoditi, onako kako su napisani, dvije bi stvari bile sigurne: prvo, o\u010duvao bi se okoli\u0161, a drugo, stanovnici ne bi \u017eeljeli napustiti grad. Togez je jedno od sela u kojem je izgra\u0111ena prva hidroelektrana u Libra\u017edu. Smje\u0161tene izme\u0111u 2 HE, Rrapun 1 (pritoka rijeke Shkumbin) i Rrapun 2 (ugra\u0111eni Kuturman, selo), posljedice unosa vode stvorile su “pustinju”. Stabla su uvenula ostavljaju\u0107i poljoprivrednike bez perspektive za svoje biljke i budu\u0107nost. Ve\u0107ina hidroelektrana nalazi se u visokim \u0161umovitim dijelovima planina, a za izgradnju ovih brana \u017ertvuje se puno drve\u0107a, ka\u017ee Enxhi Albrahimi, in\u017eenjer za\u0161tite okoli\u0161a u nevladinoj organizaciji koja se nalazi u Libra\u017edu, u Centru za za\u0161titu okoli\u0161a. HE su transformirale \u017eivot stanovnika kao i uni\u0161tile ruralni razvoj. Izgradnja hidroelektrana na podru\u010dju Librazhd uni\u0161tava ekosustav nacionalnog parka Shebenik-Jabllanice. Nadalje, presu\u0161ili su pritok rijeke Shkumbin, ostavljaju\u0107i stanovnike okolnih sela bez ikakvog izvora \u010diste vode.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Arlis Alikaj<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Uni\u0161teni krajolici: sje\u010da, dugovi i tu\u017ebe<\/h2>\n\n\n\n

Tim od 20 stru\u010dnjaka koji djeluju pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) primijetila je u svom terenskom istra\u017eivanju alarmantnost situacije koja ne funkcionira ni u kojem dijelu procesa: od planiranja, preko izdavanja dozvola, do izgradnje. Iako se velik broj hidroelektrana nalazi daleko od stambenih podru\u010dja, one kumulativno imaju toliko velik utjecaj da rapidno mijenjaju krajolik.<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja pristupnih cesta uzrokuje degradaciju okoli\u0161nih obilje\u017eja na vi\u0161e razina. Izravni utjecaj je uklanjanje prirodne vegetacije nakon \u010dega slijedi kopanje na strmim padinama te posljedi\u010dno njihov odron, koji je bez ikakve sumnje izravna posljedica radova na izgradnji hidroelektrana. Stru\u010dnjaci smatraju da se krajobrazne zna\u010dajke s vremenom mogu smanjivati. Od 71 izgra\u0111ene hidroelektrane, 44 su uzrokovale eroziju tla. Nepravilno gospodarenje gra\u0111evinskim otpadom, poput materijala za iskop, tako\u0111er je imalo negativne posljedice na krajolik. Od 43 pregledane elektrane, samo 16.3 posto njih pravilno je rukovalo materijalom za iskop. U drugim je primjerima talo\u017eenje materijala evidentno i \u010desto na obalama rijeka ili u koritu. Stru\u010dnjaci su primijetili da 65 posto projekata ima planove sanacije terena, ali nijedna od izgra\u0111enih nije dovr\u0161ila sanaciju. Mi\u0161ljenja su podijeljena oko dugoro\u010dnog utjecaja elektrana, dok jedni isti\u010du kako to onemogu\u0107ava turizam, drugi isti\u010du dugoro\u010dne prednosti obnovljive energije.<\/p>\n\n\n\n

Radovi na izgradnji hidroelektrane koje je opskrbila skupina jezera izme\u0111u Valikardhe i Martanesha, uklju\u010duju\u0107i spomenik prirode Crno jezero, stvorili su niz sukoba i tu\u017ebi izme\u0111u privatne tvrtke, albanskih vlasti i stanovnika. U prosincu 2018. godine, op\u0107ina Bulqiza tu\u017eila je tvrtku Teodori 2003 tvrde\u0107i da joj duguje 34.5 milijuna svih nepla\u0107enih najamnina i zaka\u0161njelih kamata. Prema tu\u017ebi, tvrtka koja ima ugovor za izgradnju elektrane dobila je od vlade koncesiju za iskori\u0161tavanje vode obli\u017enjih ledenja\u010dkih jezera, a morala je op\u0107ini pla\u0107ati jo\u0161 i najamninu za kori\u0161tenje \u0161umskog fonda koje je tvrtka sklopila s prethodnom upravom za \u0161umarske usluge Bulqiza. Op\u0107ina tvrdi da najamnina nije pla\u0107ena te odbija sklopiti novi ugovor s tvrtkom za ostale dijelove \u0161ume, na koje se firma \u017eeli pro\u0161iriti. U izjavi za medije, predstavnici op\u0107ine Bulqiza kazali su kako “razvoj ovih djela utje\u010de na podru\u010dje Martanesha i posljedi\u010dno donosi negativan socijalni utjecaj u ovoj provinciji”, dodaju\u0107i da drugi ugovor ne mo\u017ee biti potpisan bez podmirivanja obaveza prethodnoga.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Arlis Alikaj<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Moratorija kao da nema<\/h2>\n\n\n\n

Dok op\u0107ini nije problem uni\u0161tavanje \u0161uma, nego samo nepla\u0107ena renta, nedavni podaci Instituta za javnu statistiku sugeriraju da je sli\u010dno postupanje diljem zemlje tijekom posljednjih pet godina rezultiralo nestankom najmanje 410 hektara \u0161ume. Prema njima, fond \u0161uma i pa\u0161njaka u 2019. godini sastojao se od ukupne povr\u0161ine 1.7 hektara ili 60.5 posto ukupne povr\u0161ine zemlje. Me\u0111utim, 590 hektara \u0161uma i pa\u0161njaka izgubljeno je od 2015. do 2019. Kao i drugdje u svijetu, trgovina i poljoprivreda glavni su uzroci gubitka \u0161uma. Ilegalna sje\u010da \u0161uma i \u0161umski po\u017eari, uglavnom namjerni, najve\u0107i su uzroci smanjenju \u0161umskih povr\u0161ina. Iako postoji zabrana sje\u010de stabala, malo je uspjeha u borbi protiv ilegalnog kr\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Iako ka\u017enjivo po zakonu, namjerno izazivanje po\u017eara veliki je problem zbog toga \u0161to lako izmaknu kontroli. \u0160umskim po\u017earima se ne upravlja, putevi se ne odr\u017eavaju zbog \u010dega predstavljaju ozbiljnu prijetnju za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima i stani\u0161tima divljih \u017eivotinja. Tijekom posljednjih godina albanske su vlasti pokrenule razne kampanje za rehabilitaciju \u0161uma i nacionalnih parkova, ali \u010dini se da se mora u\u010diniti mnogo na podizanju svijesti i promicanju \u0161umarskih aktivnosti koje ubla\u017eavaju klimatske promjene. Unato\u010d moratoriju na kr\u010denje \u0161uma iz 2016. godine, Albanija je nakon njegovog uvo\u0111enja uspjela izgubiti oko 378 hektara \u0161ume.<\/p>\n\n\n\n

Kako se povr\u0161ina pod \u0161umama smanjuje, tako se smanjuju i sredstva izdvajana za njihovo odr\u017eavanje. Godine 2016. Albanija je imala 1.052.237 hektara \u0161ume, \u0161to se do 2018. smanjilo na 1.051.859. hektara. Razlog za ovo smanjenje pripisuje se eksploataciji i po\u017earima. Prema Institutu za javnu statistiku u \u0161umarstvo je 2014. ulo\u017eeno 2,8 milijuna eura, no u 2016. i 2017. ta je brojka bila nula. U 2018. godini za obnavljanje \u0161uma dodijeljeno je samo 220.000 eura.<\/p>\n\n\n\n

Moratorij na \u0161ume donesen je zakonom 2016. godine i ograni\u010davao je njihovo iscrpljivanje na razdoblje od 10 godina. Smatralo se potrebnim zbog velike \u0161tete u albanskim \u0161umama zbog preko 25 godina ilegalne sje\u010de. Ona se \u010desto provodi u suradnji s du\u017enosnicima kojima je povjereno briga o \u0161umama. Ako su \u0161ume plu\u0107a zemlje, ako pro\u010di\u0161\u0107avaju zrak i omogu\u0107avaju ljudima da di\u0161u, \u0161to da mislimo o vladi koja jo\u0161 malo pa deset godina le\u017ei na obe\u0107anjima dok posljednji besplatni resursi \u2013 voda i \u010dist zrak \u0161uma \u2013 nestaju pod bagerom privatnog kapitala?<\/p>\n\n\n\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kr\u010denje \u0161uma u Albaniji odvija se toliko dugo da je postalo normalnim stanjem politi\u010dke svijesti. Umjesto pove\u0107anja napora za o\u010duvanje i sanaciju preostalog fonda, pad \u0161umske pokrivenosti prati i prekomjerno, ponekad i potpuno dokidanje sredstava. Dugo razdoblje tranzicije u Albaniji iz centraliziranog u tr\u017ei\u0161no gospodarstvo stvorilo je mno\u0161tvo izazova za \u0161umarski sektor. Jedan od glavnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":39045,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,128,898,727,1499,1193,1506],"theme":[457],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[1505],"class_list":["post-39038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-energetika","tag-hidroelektrane","tag-klimatska-kriza","tag-ljetni-temat-sume","tag-nacionalni-park","tag-shebenik-jabllanice","theme-klima","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39038"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39047,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39038\/revisions\/39047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39038"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=39038"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=39038"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=39038"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=39038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}