{"id":390,"date":"2014-04-10T07:00:41","date_gmt":"2014-04-10T06:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=390"},"modified":"2021-02-25T11:06:59","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:59","slug":"neoliberalizacija-albanskog-visokog-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=390","title":{"rendered":"Neoliberalizacija albanskog visokog obrazovanja"},"content":{"rendered":"

Albanija je u periodu tranzicije postala jedan od prostora eksperimentiranja neoliberalnim reformama. Posljednja me\u0111u njima je poku\u0161aj postupne privatizacije visokog obrazovanja kroz dr\u017eavno poticanje privatnih sveu\u010dili\u0161ta i uvo\u0111enje sustava \u201cvau\u010dera\u201d za naplatu \u0161kolarina. Taj model reforme ne samo da ugro\u017eava dostupnost obrazovanja i poti\u010de dru\u0161tvene nejednakosti, ve\u0107 dovodi u pitanje i ulogu visokog obrazovanja op\u0107enito.<\/strong><\/p>\n

Visoko obrazovanje jedno je od posljednjih upori\u0161ta javnog sektora u Albaniji, no i ono se uskoro planira preobraziti u skladu s neoliberalnim imperativima. Reformom obrazovanja, kakva je prvo uvedena u \u010cileu, a zatim i u drugim zemljama Latinske Amerike, sada \u0107e se eksperimentirati i u Albaniji. Ranih devedesetih ova je zemlja staljinisti\u010dke socijalisti\u010dke pro\u0161losti 1<\/a><\/sup> postala prostor za testiranje neoliberalnih reformi, a MMF je u prvoj polovici devedesetih godina Albaniju hvalio kao jedan od modela kojeg bi druge tranzicijske zemlje trebale slijediti. \u010cinjenica da je taj model 1997. godine doveo do kraha financijskog mjehura temeljenog na piramidalnoj shemi 2<\/a><\/sup> nije promijenila stav MMF-a, ve\u0107 je samo dodatno potaknula albanske vlasti, i \u201clijeve\u201d i desne, na dodatno neoliberalno restrukturiranje ekonomije pri \u010demu je visoko obrazovanje ostalo jednim od posljednjih neprivatiziranih sektora.<\/p>\n

Me\u0111utim, u Albaniji je u posljednjih nekoliko godina do\u0161lo do ekspanzije privatnih sveu\u010dili\u0161ta koju su pratili poku\u0161aji sukcesivnih vlada ne samo da izgrade infrastrukturu za njih, nego i da preoblikuju politiku financiranja sustava visokog obrazovanja u korist privatnih sveu\u010dili\u0161ta. Ove je reforme 2010. godine zapo\u010dela desni\u010darska vlada, a sada ih preuzima i produbljuje novoizabrana socijalisti\u010dka vlada \u201ctre\u0107eg puta\u201d 3<\/a><\/sup>. \u010cinjenica da su se socijalisti ranije suprotstavljali ovim reformama nije utjecala na njihovu odluku da, po dolasku na vlast, te reforme i sami provedu. Unato\u010d retori\u010dkim trikovima, poput onog koji koristi sada\u0161nji premijer Edi Rama kada ka\u017ee da znanje nije roba i da sveu\u010dili\u0161ta nisu komercijalne jedinice, u njegovom poimanju to samo zna\u010di da sveu\u010dili\u0161ta, posebno ona privatna, trebaju prestati s \u201cprodajom\u201d diploma bez pokri\u0107a. Aktualni poku\u0161aj Socijalista da definitivno neoliberaliziraju visoko obrazovanje ne razlikuje se u bitnim to\u010dkama od ranijih poku\u0161aja desni\u010darskih Demokrata.<\/p>\n

Privatna sveu\u010dili\u0161ta pojavila su se prije vi\u0161e od deset godina kako bi ispunila prazninu koju su ostavila dr\u017eavna sveu\u010dili\u0161ta \u2013 ponudila su priliku stjecanja formalnog obrazovanja onima koji nisu pro\u0161li prijemne ispite na dr\u017eavnim sveu\u010dili\u0161tima, posebice u Tirani. Formalno visoko obrazovanje ostalo je va\u017eno za mnoge mlade iz ideolo\u0161kih i prakti\u010dnih razloga \u2013 jedan od njih je mogu\u0107nost jednog manjeg dijela mladih da se zaposle u izrazito klijentelisti\u010dkoj javnoj upravi. Privatna su sveu\u010dili\u0161ta uspjela pre\u017eivjeti nekoliko godina u ovom nesre\u0111enom sustavu. No, posljednjih godina, zbog ekonomske krize i povratka iseljenika, ve\u0107inom bankrotiranih i prvenstveno iz Gr\u010dke, te zbog pada doznaka koje su ti iseljenici bili slali svojim obiteljima, sveu\u010dili\u0161ta se suo\u010davaju s financijskim problemima. To je razlog za\u0161to neka od njih, osobito ona bolje organizirana i s politi\u010dkim vezama, koja posjeduju\u00a0vlastite utjecajne\u00a0medije, zagovaraju reformu financiranja uvo\u0111enjem sustava vau\u010dera.<\/p>\n

Prvi poku\u0161aji\u00a0u ovom smjeru\u00a0zapo\u010deli su 2010. godine, a desni\u010darska je vlada do 2013. godine kontinuirano razmatrala ovaj model financiranja sveu\u010dili\u0161ta. Ti poku\u0161aji nisu uspjeli zbog dvaju vrlo\u00a0suprotstavljenih\u00a0faktora: s jedne je strane bio pritisak novoosnovanog studentskog pokreta, a s druge, ve\u0107ina se privatnih sveu\u010dili\u0161ta bojala da je namjera ove reforme\u00a0omogu\u0107iti samo jednom dijelu njih uspostavu oligopola, pa su zbog toga ometale\u00a0uvo\u0111enje vau\u010dera. No \u010dini se da je sada\u0161nja vlada odlu\u010dna\u00a0ostvariti\u00a0ovu\u00a0neoliberalnu agendu, pa\u00a0se o\u010dekuje da \u0107e zakon biti izglasan u parlamentu u narednih nekoliko tjedana. Vlada kao da poku\u0161ava dokazati da su ljevi\u010dari \u201ctre\u0107eg puta\u201d najbolji u\u010denici neoliberalizma.<\/p>\n

Ovo restrukturiranje visokog obrazovanja\u00a0opravdava se tvrdnjom da sveu\u010dili\u0161ta trebaju slu\u017eiti tr\u017ei\u0161tu i postati komercijalne agencije kako bi se mogla nositi s ekonomskim problemima poput rastu\u0107e nezaposlenosti, koja je nedavno slu\u017ebeno prema\u0161ila stopu od 20%, iako se smatra da je zapravo znatno\u00a0ve\u0107a. Od sveu\u010dili\u0161ta se tako\u0111er o\u010dekuje da samostalno prikupljaju sredstva, da sura\u0111uju s korporacijama i da se otvore svakoj vrsti poslovnog utjecaja da bi mogla pre\u017eivjeti na novom kompetitivnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Sustav vau\u010dera u osnovi zna\u010di da \u0107e se javna sredstva, do sada namijenjena financiranju javnih sveu\u010dili\u0161ta, po\u010deti distribuirati i na privatna sveu\u010dili\u0161ta prema konkurentskoj shemi. Za razliku od \u010cilea, \u010dija financijska shema omogu\u0107uje privatnim profitnim sveu\u010dili\u0161tima da se natje\u010du za javna sredstva, u Albaniji \u0107e predlo\u017eene reforme privatnim sveu\u010dili\u0161tima nametnuti uvjet za dobivanje javnih sredstava: moraju se pravno registrirati kao neprofitne privatne organizacije.<\/p>\n

No, Albaniju se \u010desto smatra jednom od najkorumpiranijih zemalja Europe \u010diju je politi\u010dku elitu, pravosudni sustav i javnu upravu lako podmititi. Dakle, bilo koje privatno sveu\u010dili\u0161te bi moglo bez puno problema svoj karakter pravno odrediti kao neprofitan i nastaviti poslovati po starom. Ova pretpostavka postaje jo\u0161 vjerojatnija ako uzmemo u obzir da za ove reforme javno lobiraju neka od najva\u017enijih privatnih sveu\u010dili\u0161ta, koriste\u0107i svoju medijsku mo\u0107 s ciljem hegemoniziranja polja politi\u010dke rasprave. Malo je vjerojatno da profitna privatna sveu\u010dili\u0161ta, koja javno brane na\u010dela neoliberalizma, priti\u0161\u0107u vladu da ih pretvori u neprofitne institucije kako bi bolje slu\u017eila javnim potrebama.<\/p>\n

Sustav vau\u010dera \u0107e \u201cpratiti studente\u201d, barem one koji postignu odre\u0111eni rang na dr\u017eavnoj maturi, \u0161to zna\u010di da \u0107e dio vau\u010dera pratiti studente koji se odlu\u010duju za privatna sveu\u010dili\u0161ta. Suo\u010dena s ovakvim natjecanjem za \u201cdu\u0161e\u201d, javna \u0107e sveu\u010dili\u0161ta biti prisiljena mijenjati svoju unutarnju strukturu,\u00a0prilago\u0111avati\u00a0se tr\u017ei\u0161noj logici, osnivati vlastite marketin\u0161ke\u00a0odjele\u00a0kako bi regrutirala studente itd.\u00a0Tako\u0111er, s obzirom na to da \u0107e i dio studenata na privatnim fakultetima biti\u00a0subvencioniran, javna \u0107e sveu\u010dili\u0161ta\u00a0morati razmotriti\u00a0podizanje \u0161kolarina\u00a0kako bi\u00a0pokrila\u00a0svoje tro\u0161kove. To \u0107e, u osnovi, voditi preobrazbi sveu\u010dili\u0161ta iz javno orijentirane kriti\u010dke sfere u polje otvorenog tr\u017ei\u0161ta na kojem se\u00a0osnovna\u00a0instrumentalna znanja prodaju onima koji si ih mogu priu\u0161titi.<\/p>\n

Ova\u00a0promjena\u00a0ima jo\u0161 dublje posljedice.\u00a0Pod utjecajem \u201cpreporuka\u201d me\u0111unarodnih financijskih institucija, visoko se obrazovanje sve manje\u00a0percipira kao osnovno pravo, kao najbr\u017ei na\u010din da se prevladaju te\u0161ki socioekonomskim uvjeti ili kao sredstvo omogu\u0107avanja klasne mobilnosti, a sve vi\u0161e kao usluga za koju se mora platiti gotovo puni iznos.\u00a0Postoji ra\u0161ireno uvjerenje da je visoko obrazovanje privilegija, a vlade diljem svijeta se, pod utjecajem me\u0111unarodnih financijskih institucija, fokusiraju isklju\u010divo na primarnu i sekundarnu razinu obrazovanja. Tretiraju\u0107i visoko obrazovanje kao\u00a0kakvu\u00a0privilegiju\u00a0srednje i vi\u0161e klase, albanske su vlade u fokus gurale osnovno, a ponajvi\u0161e profesionalno srednjo\u0161kolsko obrazovanje u nadi\u00a0da \u0107e tako potaknuti zapo\u0161ljavanje. Dakle, ne uzimaju\u0107i u obzir\u00a0da\u00a0trenutni ekonomski sustav u sve ve\u0107oj mjeri istiskuje manje imu\u0107ne iz visokog obrazovanja,\u00a0vlade\u00a0su \u010dinjenicu da siroma\u0161ni sve manje studiraju prihvatili kao neizbje\u017enu pojavu\u00a0i sada\u00a0im\u00a0i formalno zatvaraju vrata sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

Reforme\u00a0koje slijede neoliberalnu logiku, te posebice njezine aspekte financijalizacije, \u201colak\u0161avaju\u201d financijski teret budu\u0107ih studenata time \u0161to poti\u010du njihovo zadu\u017eivanje kod banaka. Po tom modelu\u00a0studenti ne moraju odmah platiti puni iznos, ve\u0107 uzimaju kredit u privatnim bankama, a dug vra\u0107aju nakon zavr\u0161etka studija ili naj\u010de\u0161\u0107e nakon \u0161to prona\u0111u posao. Koriste\u0107i orvelijanski novogovor<\/i>, u jednom\u00a0od nacrta reformi to\u00a0je\u00a0\u010dak nazvano \u201cbesplatnim obrazovanjem u\u00a0ulaznoj to\u010dki\u201d. To je kao da vam u\u00a0kafi\u0107u\u00a0netko ka\u017ee da \u0107e kava biti besplatna dok je pijete jer \u0107ete ju morati platiti tek pri izlasku.<\/p>\n

No koje su dubinske implikacije ove financijske zadu\u017eenosti? Ona s jedne strane olak\u0161ava naplatu \u0161kolarina privatnim sveu\u010dili\u0161tima, omogu\u0107avaju\u0107i dr\u017eavno subvencionirane kredite za studente. S druge strane, privatne banke profitiraju od novog vala du\u017enika, a dr\u017eava postaje jamac za vra\u0107anje duga. I posljednje, ali najva\u017enije, studenti postaju zadu\u017eeni subjekti. Bit \u0107e disciplinirani ne samo za vrijeme trajanja studija, ve\u0107 \u0107e biti pretvoreni u pokorne subjekte koji \u0107e morati poslu\u0161no raditi kako bi mogli otplatiti svoje dugove. To posljedi\u010dno tako\u0111er vodi i depolitizaciji studenata, \u010dija \u0107e jedina perspektiva biti da poha\u0111aju nastavu, poslu\u0161no u\u010de o utr\u017eivim temama, ne brinu o dru\u0161tvenim pitanjima, a kada do\u0111e vrijeme da prona\u0111u posao postat \u0107e, ako budu imali sre\u0107e, dijelom zadu\u017eenog i servilnog kvalificiranog radnog sloja.<\/p>\n

Kao i\u00a0prilikom\u00a0drugih\u00a0neoliberalnih\u00a0restrukturiranja, albanske vlade prisiljavaju javna sveu\u010dili\u0161ta na\u00a0razvoj\u00a0takozvanih javno-privatnih partnerstava s privatnim tvrtkama. Bez obzira na mogu\u0107e posljedice tih reformi u visoko razvijenim i industrijaliziranim zemljama, to bi za Albaniju, \u010dija je\u00a0industrija gotovo nepostoje\u0107a, zna\u010dilo da \u0107e poslovni \u0161pekulanti koristiti prostore javnih sveu\u010dili\u0161ta za reklamu. Ako danas posjetite neko privatno sveu\u010dili\u0161te u Albaniji, na\u0107i \u0107ete goleme reklamne plakate na samom glavnom ulazu. Rastu\u0107i antagonizam izme\u0111u nastavnika i studenata posljednja je izravna posljedica koju \u0107e ova reforma imati za javna sveu\u010dili\u0161ta. Kada se studente smatra pukim klijentima od \u010dijih se \u0161kolarina izravno financiraju pla\u0107e nastavnika, nestaje svaka emancipacijska nada u zajedni\u010dku izgradnju solidarne borbe tih dviju skupina.<\/p>\n

Ipak, ostaje tra\u010dak nade. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Tirani, najve\u0107em javnom sveu\u010dili\u0161tu, studenti se organiziraju. Okupljaju se na plenumima, obja\u0161njavaju posljedice reforme i poku\u0161avaju izgraditi progresivne saveze s dijelom nastavnog osoblja\u00a0kako bi stvorili \u0161iroki pokret protiv ovog\u00a0posljednjeg\u00a0neoliberalnog udarca.\u00a0Najavljuju da se borba nastavlja.<\/p>\n

Preveo Damjan Raja\u010di\u0107<\/p>\n

  1. Albanija je me\u0111u socijalisti\u010dkim zemljama imala specifi\u010dan povijesni put koji se, suprotno razvoju u ve\u0107ini drugih zemalja, temeljio na odbijanju \u201cdestaljinizacije\u201d i tr\u017ei\u0161nih reformi od kasnih 1950-ih.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Nakon \u0161to je 1997. godine gotovo dvije tre\u0107ine stanovnika Albanije prevareno kroz razli\u010dite piramidalne sheme koje su vodili ljudi bliski vlastima, izbila je op\u0107a pobuna koja je u nekim krajevima imala i oru\u017eani karakter. Pobuna koja je trajala mjesec dana i u kojoj je poginulo vi\u0161e od dvije tisu\u0107e ljudi ugu\u0161ena je vojnom intervencijom pod vodstvom talijanske vojske.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Termin \u201ctre\u0107i put\u201d ozna\u010dava neoliberalni zaokret europske socijaldemokracije 1980-ih i 1990-ih godina.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Visoko obrazovanje jedno je od posljednjih upori\u0161ta javnog sektora u Albaniji, no i ono se uskoro planira preobraziti u skladu s neoliberalnim…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":392,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63,51],"theme":[458,455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-privatizacija","theme-drustvo","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=390"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/390\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":418,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/390\/revisions\/418"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=390"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=390"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=390"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=390"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}