{"id":3899,"date":"2014-12-22T08:00:03","date_gmt":"2014-12-22T07:00:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3899"},"modified":"2014-12-22T07:30:49","modified_gmt":"2014-12-22T06:30:49","slug":"3899","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3899","title":{"rendered":"Zenica na pragu ekolo\u0161ke katastrofe"},"content":{"rendered":"

Nepobitno je da industrijsko zaga\u0111enje na podru\u010dju Zenice sve izra\u017eenije negativno utje\u010de na zdravlje tamo\u0161njeg stanovni\u0161tva. Iako se aktivisti i gra\u0111ani bune ve\u0107 niz godina, do vidljivih rezultata ne dolazi. Glavni zaga\u0111iva\u010d, Arcelor Mittal, negira svoju o\u010ditu ulogu u tom procesu, a dr\u017eava mu izostankom efektivne kontrole i nadzora dopu\u0161ta “slobodno” poslovanje.<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom ovog mjeseca, iz Ljekarske komore Federacije BiH poru\u010dili<\/a> su kako se zdravlje gra\u0111ana Zenice pod hitno mora za\u0161titi \u201cili se mora razmi\u0161ljati o njihovom iseljenju\u201d. Prije dvije godine, ministrica zdravlja Zeni\u010dko-dobojskog kantona Senka Balorda upozoravala je kako je krajnje vrijeme da se prizna da su maligna oboljenja u porastu u ovom dijelu BiH, tvrde\u0107i da su u Zenici i Kaknju, oba industrijska grada, vode\u0107a oboljenja rak plu\u0107a, traheje i bronha<\/a>.<\/p>\n

Na isti problem ekolozi upozoravaju ve\u0107 godinama. Prema nezvani\u010dnim podacima, 2002. registrovano je 892 oboljelih od malignih oboljenja, a 2011. \u010dak 1774. Ve\u0107ina se sla\u017ee da broj oboljelih raste od 2007. godine kada je obnovljena proizvodnja \u010delika u ovom podru\u010dju gdje je smje\u0161tena i \u017eeljezara Zenica koja je u vlasni\u0161tvu kompanije Arcelor Mittal.<\/p>\n

\u201cTa\u010dnih podataka o oboljelima nema jer Kantonalni zavod za javno zdravstvo ne \u017eeli ili ne smije objaviti podatke o zdravlju stanovni\u0161tva. I bez njihovog izvje\u0161taja mi znamo koliko ima novih malignih oboljenja, posebno u naseljima oko \u017deljezare, koliko djece ima respiratorne probleme, koliko ima oboljenja krvnih sudova i probavnog trakta, a sve to zbog zaga\u0111enja. Tlo je zatrovano te\u0161kim metalima, poljoprivreda je uni\u0161tena, a doma\u0107ice u Zenici pra\u0161inu ne bri\u0161u krpom nego magnetom,\u201d ogor\u010den je Samir Leme\u0161, predsjednik Udru\u017eenja Eko forum Zenica.<\/p>\n

Gra\u0111ani najavljuju tu\u017ebe<\/strong><\/p>\n

Arcelor Mittal uglavnom negira svoju ulogu. Nadle\u017ene vlasti tek povremeno i mlako reaguju. Gra\u0111ani Zenice najavljuju tu\u017ebu, dok ostatak zemlje kao da ne primje\u0107uje ovu katastrofu. No, aktivisti ne odustaju. \u201cNajavljujemo tu\u017ebu protiv svih koji su odgovorni za ovakvo stanje: federalna inspekcija, federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma, op\u0107ina (grad) Zenica, firme koje vr\u0161e mjerenja zaga\u0111enja i la\u017eiraju podatke, autori la\u017eiranih studija i izvje\u0161taja o zaga\u0111enju, i tek na kraju Arcelor Mittal. Ali, lista odgovornih nije kona\u010dna. Za\u0161to? Zato \u0161to nisu uradili ono na \u0161ta su se obavezali i \u0161to su bili du\u017eni uraditi. Vrijeme je da u ovoj napa\u0107enoj zemlji neko kona\u010dno odgovara za nerad i za \u0161tetu u\u010dinjenu gra\u0111anima, njihovoj imovini i zdravlju\u201d, upozorava Leme\u0161 i najavljuje protestni skup odr\u017ean<\/a> u nedjelju, 21. prosinca.<\/p>\n

Eco forum je pozvao gra\u0111ane na proteste i prije dvije godine kada se na njih odazvalo oko tri hiljade ljudi. Te godine, i Mittal je potvrdio kako je u junu \u201cdo\u0161lo do pojave \u017eutog dima iznad fabri\u010dkog kruga u trajanju od po pet minuta\u201d. Navodni uzrok je bio kvar na trafostanici, a u \u017eeljezari su rekli da rade na popravku. No, Zeni\u010dani i danas di\u0161u \u017euti zrak. Godinu dana ranije, u nekoliko navrata, gradske vlasti su upozoravale gra\u0111ane da ostanu u ku\u0107ama jer je zaga\u0111enost sumpor-dioksidom dostigla razinu opasnu po zdravlje. Takva upozorenja ponavljala su se i narednih godina, naro\u010dito u zimskom periodu.<\/p>\n

Najkonkretniji potez vlasti do sada je bilo je montiraje mjerne stanice za mjerenje zagadjenja 2012. godine. Oprema je ko\u0161tala vi\u0161e od pola miliona eura. Leme\u0161 ka\u017ee da Zeni\u010dani ne mogu biti zadovoljni odgovorom ni sa jednog nivoa vlasti BiH na ovu ekolo\u0161ku katastrofu. \u201cOdgovor koji od njih dobijamo je uvijek isti \u2013 mi smo SVE uradili, nije do nas. To naravno nije istina, jer to \u0161to mo\u017eda i jeste ura\u0111eno nije dalo rezultate.\u201d<\/p>\n

Uloga Arcelor Mittala<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom ovog mjeseca, u Zenici je odr\u017ean sastanak o zaga\u0111enju. Na tom sastanku je prezentovan i izvje\u0161taj o koli\u010dini sumpor-dioksida u zraku koji je uradila privatna firma iz Sarajeva. Firmu je anga\u017eovao Arcelor Mittal. Prema tim podacima, prijavljena emisija sumpor dioksida u 2012. bila je 2842 tone, a u 2013. godini 557 tona. Arcelor Mittal nije dostavio podatke o obimu proizvodnje po pogonima, podatak bitan za izra\u010dunavanje emisije \u0161tetnih \u010destica, kao ni listu projekata za smanjenje zaga\u0111enosti. Na osnovu ovih podataka, odre\u0111uje se i koliku kaznu mora platiti zaga\u0111iva\u010d<\/a>.<\/p>\n

Izvje\u0161taj nije prihva\u0107en. Arcelor Mittal grupa je reagovala stavom da je monitoring proveden u skladu sa propisima, te da su anga\u017eovali akreditovanu firmu<\/a>.<\/p>\n

Narednih mjeseci u Mittalu su isticali neke od okoli\u0161nih dozvola koje su dobili 2009. godine. Nove dozvole ovisit \u0107e o podacima o zaga\u0111enju u Zenici. U proteklim godinama, Federalna uprava za inspekcijske poslove u vi\u0161e navrata kaznila je Arcelor Mittal te su, pored ostalog, izrekli 8 zabrana rada i izdali 126 prekr\u0161ajnih naloga<\/a>.<\/p>\n

Balvani, \u010delik i struja<\/strong><\/p>\n

Zaga\u0111enje koje uzrokuje Arcelor Mittal nije jedini problem u ovoj \u017eeljezari koja je nekada zapo\u0161ljavala 25.000 ljudi, a danas oko 3.000. Ve\u0107ina radnika ostala je bez posla kroz privatizacije. Dva puta je kompanija prodavana – prvo 50 posto 1998. godine Kuvajtskoj investicionoj agenciji, i to za jedan dolar. Oni su svoj dio prodali LNM Mittal grupi koja je kasnije preuzela ve\u0107insko vlasni\u0161tvo nad \u017eeljezarom uz obavezu ulaganja od 80 miliona dolara. No, ugovor ne predvi\u0111a obavezu ulaganja u za\u0161titu okoli\u0161a. Prema medijskim izvje\u0161tajima, radnici su u vi\u0161e navrata poku\u0161avali \u0161trajkovati, ali su ti poku\u0161aju ugu\u0161eni pritiscima. “Indikativno je da od po\u010detka marta svakodnevno dobijamo pritu\u017ebe na\u0161ih \u010dlanova zbog pritiska ili mobinga koji prema njima vr\u0161e pojedini rukovodioci tra\u017ee\u0107i odricanje od tu\u017ebi za no\u0107ni, prekovremeni i minuli rad. Radnicima se prijeti slanjem na \u010dekanje, premje\u0161tajima, pa \u010dak i otkazima”, rekao je pro\u0161le godine Zuhdija Kapetanovi\u0107, predsjednik Sindikata Arcelor Mittala Zenica<\/a>.<\/p>\n

Aktivisti poru\u010duju da ne tra\u017ee ni\u0161ta vi\u0161e nego da svi koji su dio ovog problema po\u0161tuju zakone i rade svoj posao. Na odgovore iz Arcelor Mittala da nema njihove krivice, Leme\u0161 ka\u017ee da su ve\u0107 navikli na takav stav. \u201cOni tvrde da su za sve kriva ku\u0107na lo\u017ei\u0161ta, a da oni doprinose samo 10-20%. To naravno nije istina. Tako\u0111er ka\u017eu da kod njih nije bilo incidenata, da se proizvodnja odvija uobi\u010dajeno. I to je ta\u010dno, jer ono \u0161to je u Zenici uobi\u010dajeno, to je u drugim dr\u017eavama ka\u017enjivo.\u201d Ipak, Leme\u0161 insistira da zaista nije kriv Mittal nego lokalne vlasti. \u201cInspekcija ih ne ka\u017enjava, ministarstvo ne haje \u0161to su istekle okolinske dozvole, federalna vlada ne provjerava da li se po\u0161tuje ugovor o dokapitalizaciji u smislu investicija i za\u0161tite okoli\u0161a,\u00a0op\u0107ina prikriva podatke o kvalitetu zraka… Mittal bi radio\u00a0sasvim druga\u010dije da ga na\u0161a vlast pritisne. Kad nema pritiska, nema ni investicija u okoli\u0161ne projekte\u201d, zaklju\u010duje u razgovoru za Bilten. On ka\u017ee i da bi se situacija znatno popravila ulaganjima u za\u0161titu okoli\u0161a, te dodaje: \u201c\u017dalosno je da su nam glavni izvozni ‘proizvodi’ balvani, \u010delik i struja, umjesto da tu struju, proizvedenu spaljivanjem uglja i dodatnim zaga\u0111enjem,\u00a0potro\u0161imo da od balvana i \u010delika napravimo namje\u0161taj ili druge, skuplje proizvode, pa da to izvozimo. To smo ve\u0107 radili dok smo bili SFRJ, ali to danas izgleda vi\u0161e ne znamo.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detkom ovog mjeseca, iz Ljekarske komore Federacije BiH poru\u010dili su kako se zdravlje gra\u0111ana Zenice pod hitno mora za\u0161titi \u201cili se mora razmi\u0161ljati o njihovom iseljenju\u201d…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3906,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-3899","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3899","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3899"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3899\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3918,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3899\/revisions\/3918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3899"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3899"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3899"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3899"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3899"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3899"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3899"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}