{"id":38939,"date":"2021-07-16T11:50:22","date_gmt":"2021-07-16T10:50:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38939"},"modified":"2021-07-16T12:57:46","modified_gmt":"2021-07-16T11:57:46","slug":"amazona-twist-izgubljeni-saveznici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38939","title":{"rendered":"Amazona twist: izgubljeni saveznici"},"content":{"rendered":"\n

U ovoj klimatskoj krizi postoji svega desetak objektivnih (ne psiholo\u0161kih) to\u010daka koje mo\u017eemo pre\u0107i, a nakon kojih nema povratka ka sanaciji klime. Najva\u017enije me\u0111u njima su otapanje ledenjaka na Sjevernom polu, Grenlandu i Antartici, zatim sibirski permafrost, monsunski periodi u Ju\u017enoj Aziji, koraljni grebeni, “vje\u010dni vjetar”, odnosno mlazna struja vjetra na cca 8000 km nadmorske visine koja uvjetuje tokove morskih struja i u kona\u010dnici Amazonska pra\u0161uma, o kojoj smo pisali prije tek dva mjeseca<\/a>, po\u010detkom mjeseca maja. Prije dva dana, objavljena je u \u010dasopisu Nature nova studija<\/a> na istu temu s jo\u0161 gorim rezultatima. U prvoj studiji koju smo obra\u0111ivali znanstvenici su koristili satelitske podatke kako bi izmjerili koliko CO2 “plu\u0107a svijeta” apsorbiraju, a koliko emitiraju. No, sateliti zbog naoblake nisu uvijek mogli biti dovoljno precizni. Stoga se u periodu od 2010. do 2018. provodila sli\u010dna studija ali s avionima koji su na razli\u010ditim podru\u010djima i visinama uzimali na stotine uzoraka CO2 ne bi li izmjerili omjer apsorpcije i emisije.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati<\/a> su jo\u0161 gori od ranije obra\u0111ene studije i pokazuju da Amazona, tj. njeni posebno devastirani dijelovi, ve\u0107 dugo nisu “sifoni” ve\u0107 izvori emisija CO2. To zna\u010di da su klimatske promjene do\u0161le do one to\u010dke na koju smo obi\u010dno gledali kao na ne\u0161to \u0161to se sprema u dalekoj budu\u0107nosti. Amazonski bazen je, upozoravaju znanstvenici, postao izvor emisije CO2 doprinose\u0107i time daljnjem zagrijavanju planete. To zna\u010di da smo u borbi protiv globalnog zatopljenja izgubili va\u017enog saveznika i dobili umjesto toga jo\u0161 jedan krucijalan problem.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2019. emisije stakleni\u010dkih plinova na Zemlji dosegle su 40 milijardi tona. \u010cetvrtinu tih plinova proteklih pola stolje\u0107a apsorbirala je priroda: oceani, biljke i tlo. Priroda je to radila i kad su se u istom periodu antropogene emisije udvostru\u010dile, a temperature u su\u0161nom razdoblju porasle za gotovo 3 Celzijeva stupnja, u usporedbi s predindustrijskom razinom. Sada je povijesnoj simbiozi biljaka i \u017eivotinja do\u0161ao kraj. Amazonski sliv sadr\u017ei oko polovice svjetskih tropskih ki\u0161nih \u0161uma koje su bile u\u010dinkovitije u upijanju i skladi\u0161tenju ugljika od druge vegetacije, no njihove mogu\u0107nosti su iscrpljene. Tim vi\u0161e \u0161to je u istom periodu nestalo \u010dak 17 posto ukupne vegetacije. Ve\u0107ina toga se kr\u010dila za poljoprivredne potrebe, \u010desto i paljenjem “plu\u0107a svijeta”. No, za aktualni problem nije odgovorno samo paljenje i kr\u010denje \u0161uma, nego i op\u0107a devastacija sustava neposredno vezanih uz topske \u0161ume. Znanstvenici su otkrili da su degradacijom Amazone nastradali i susjedni ekosustavi te \u0161ume koje nisu tropske, \u0161to samo pokazuje da je cijeli planet jedan delikatni ekosustav.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, proteklih godina svjedo\u010dili smo povijesnim razmjerima po\u017eara na svim kontinentima, od onih u samoj Amazoni i Australiji koji su slamali srca diljem planete, do pro\u0161logodi\u0161njih Afri\u010dkih i Sibirskih, pa do ovogodi\u0161njih, diljem Sjeverne Amerike. Temperature u najhladnijim dijelovima svijeta bilje\u017ee nezamislive visine, a Europa se upravo davi u vodi. Korporacije Europe i Sjeverne Amerike najzaslu\u017enije su za kr\u010denje \u0161uma diljem planete, stoga je prikladno da ti dijelovi svijeta snose najve\u0107e posljedice klimatskih promjena. No, da oni snose posljedice je tek dojam stvoren medijskom pokriveno\u0161\u0107u. Pro\u0161logodi\u0161nje najezde skakavaca na afri\u010dke usjeve nisu dobile istu medijsku pa\u017enju kao po\u017eari u nama zapravo nezanimljivoj Americi, niti je \u0161irenje pustinje u Rumunjskoj i Bugarskoj dobilo pa\u017enju koju zaslu\u017euje, s obzirom na to da nama prijeti ista sudbina, budu\u0107i se Sahara, pokazuju klimatski modeli, do kraja stolje\u0107a mo\u017ee pro\u0161iriti do granice Dolomita, Velebita i Biokova, a preko cijele Gr\u010dke i \u0160panjolske. Zato poplave u Njema\u010dkoj dobivaju mnogo medijskog prostora, ali su te vijesti oblikovane na razini crne kronike \u2013 kao iznenadna, izvan kontekstualna, nepredvidiva sila koja se doga\u0111a potpuno nepravedno. Otprilike tako zami\u0161ljam da su drevni narodi gledali nebo i umjesto astronomije razvijali astrologiju, dok su neobja\u0161njivi fenomeni letjeli nebesima oko njih. No, sve neobja\u0161njivo mo\u017ee se objasniti ako se pogleda iz neke druge perspektive. Tako poplave u Njema\u010dkoj treba promatrati u kontekstu ekstremnih ulaganja njema\u010dkih mirovinskih fondova i drugih “zapadnih” firmi u kr\u010denje amazonskih, afri\u010dkih, pa i balkanskih \u0161uma. Ne na razini karme, ili izravne kauzalne veze. Ve\u0107 s obzirom na to da kr\u010denje \u0161uma izaziva zatopljenje koje mijenja tok mlazne struje vjetra koja pak mijenja tok morskih struja, \u0161to onda dovodi do promjene podru\u010dja visokih i niskih tlakova zraka sa mora na kopno, pa onda i pomicanje ki\u0161nih zona vi\u0161e na europsko kopno. Stvar je jednostavna, znanost je postojana, a sada i politika i dru\u0161tvo trebaju tome dorasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ovoj klimatskoj krizi postoji svega desetak objektivnih (ne psiholo\u0161kih) to\u010daka koje mo\u017eemo pre\u0107i, a nakon kojih nema povratka ka sanaciji klime. Najva\u017enije me\u0111u njima su otapanje ledenjaka na Sjevernom polu, Grenlandu i Antartici, zatim sibirski permafrost, monsunski periodi u Ju\u017enoj Aziji, koraljni grebeni, “vje\u010dni vjetar”, odnosno mlazna struja vjetra na cca 8000 km nadmorske […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38942,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1385,1340,727,761],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-amazona","tag-deforestacija","tag-klimatska-kriza","tag-znanost","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38939"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38950,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38939\/revisions\/38950"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38939"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38939"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38939"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38939"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}