{"id":38914,"date":"2021-07-14T12:31:29","date_gmt":"2021-07-14T11:31:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38914"},"modified":"2021-07-14T12:31:54","modified_gmt":"2021-07-14T11:31:54","slug":"napredak-domace-poljoprivrede-od-pridruzivanja-hrvatske-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38914","title":{"rendered":"Napredak doma\u0107e poljoprivrede od pridru\u017eivanja Hrvatske EU"},"content":{"rendered":"\n

Prilikom procesa primanja Hrvatske u Europsku uniju sva obe\u0107anja vrtjela su se oko otvaranja novih tr\u017ei\u0161ta, i to bogatih tr\u017ei\u0161ta te oko slobodnog kretanja ljudi, ukratko na slobodan protok roba, kapitala i usluga. Povodom osam godina od pridru\u017eivanja, doma\u0107a konzultantska firma Smarter analizirala<\/a> je stanje doma\u0107e poljoprivrede predstaviv\u0161i rezultate novinarima u Zagrebu. Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da je Hrvatska od ulaska u EU poljoprivrednicima isplatila “ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unato\u010d vrlo visokim subvencijama nije uspjela dosti\u0107i vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja”. Analiti\u010dari isti\u010du: “vrijednost doma\u0107e proizvodnje je u 2012. iznosila 20.9 milijardi kuna, dok je lani dosegnula 19.24 milijarde kuna”.<\/p>\n\n\n\n

Smarterov sa\u017eetak isti\u010de kako je “ulaskom u EU poljoprivreda do\u017eivjela kumulativni \u0161ok sna\u017ene konkurencije otvorenog tr\u017ei\u0161ta, novih pravila poljoprivredne politike te gubitka tradicionalnog CEFTA tr\u017ei\u0161ta. Godinama nerje\u0161avana strukturna pitanja dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti ove proizvodnje”. Posebno je zanimljivo da je kritika pridru\u017eivanja EU upravo isticala probleme s ideologijom slobodnog tr\u017ei\u0161ta u poljoprivredi za Hrvatsku. Kritike su to koje se ni tada kao ni danas ne uzimaju za ozbiljno. Rezultat je uni\u0161tavanje male poljoprivrede koja se sada poku\u0161ava oporaviti OPG-ovima. Problemati\u010dna je dakako bila i neslu\u017ebena agrarna reforma koja je i\u0161la u obrnutom smjeru od historijske, pa su se zemlji\u0161ta okrupnjivala u rukama velikih firmi, poput nekad nedodirljivog, danas posrnulog Agrokora, prepu\u0161tenoga stranim vlasnicima. Takva politika dovela je do dana\u0161njeg stanja, i tome treba tako pristupiti.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 je banalno, ali \u010dini se, ipak nu\u017eno, isticati da su problemi koje danas imamo u poljoprivredi rezultat 30 godina dosljedno provo\u0111ene, neukro\u0107ene i divlje tr\u017ei\u0161no-poljoprivredne politike. Sada kada je pod teretom dru\u0161tvenih i klimatskih kriza treba mijenjati (a kako bi se osigurala prehrambena budu\u0107nost u narednim katastrofama i krizama), postoje\u0107i politi\u010dki kadar koji je godinama zatirao netr\u017ei\u0161ne pristupe poljoprivredi, sada nema ni znanja ni vje\u0161tina da popravi ono \u0161to je uni\u0161tio. Ako su za ovu tvrdnju potrebni dokazi, dovoljno je oti\u0107i na stranice ministarstva poljoprivrede, pogledati linkove na javne rasprave, ili jo\u0161 bolje, na prioritete doma\u0107e poljoprivrede<\/a>. Oni su izrazito razo\u010daravaju\u0107i, jer pomla\u0111ivanje sela mladim ljudima, ne zna\u010di ni\u0161ta. Ideja da \u0107e mladi ljudi donijeti nove ideje i nove vje\u0161tine na selo, zajedno sa svojim tehnolo\u0161kim znanjem je smije\u0161na, ako osim tog ridikuloznog prioriteta sustav nije ni najmanje prilago\u0111en da ono \u0161to se donosioci politika nadaju da \u0107e ti mladi donijeti selu. Nije dovoljno re\u0107i selo izumire, nastaviti provoditi politike koje 30 godina ne ra\u0111aju dru\u0161tvenim plodom i onda tra\u017eiti od mladih da se bore protiv sustava prilago\u0111enog posrnulim tajkunima.<\/p>\n\n\n\n

Prioriteti o\u010dajnika<\/h2>\n\n\n\n

Da hrvatska poljoprivredna politika, pa i filozofija, nisu ni blizu u skladu s vremenima u kojima \u017eivimo, vidimo i po oblikovanju tekstova na najva\u017enijem resornom mediju: Agroklubu<\/a>. Tamo se i dalje prenose izjave poput ” Zeleni plan: Za investicije manje od 20 posto, a za okoli\u0161 35 posto” pri \u010demu boja teksta svjedo\u010di \u010du\u0111enju da se za okoli\u0161 daje vi\u0161e nego za investicije. Uop\u0107e sama argumentacija je potpuno pogre\u0161no postavljena budu\u0107i da se u odnos suprotnosti stavljaju investicije i okoli\u0161. Sve investicije danas trebale bi biti zelene, tako da je svejedno koliko se daje za \u0161to, odnosno s obzirom na stanje i neposrednu budu\u0107nost koja prijeti hrvatskoj poljoprivredi, uop\u0107e ne bi trebalo biti razlike izme\u0111u zelenih i drugih investicija. Izme\u0111u subvencija koje unapre\u0111uju okoli\u0161 i “drugih”.<\/p>\n\n\n\n

Ovakvo frejmanje<\/em> poljoprivrede u poodmaklom 21. stolje\u0107u sugerira kroni\u010dni nedostatak rje\u0161enja za klimatske promjene koje itekako prijete ne samo Hrvatskoj, ve\u0107 cijelome Balkanu. Ve\u0107 smo vi\u0161e puta isticali kako klimatski modeli pokazuju da Ju\u017enoj Europi sve do talijanskih Dolomita i ovda\u0161njeg Velebita, pa do Rumunjske i Bugarske prijeti dezertifikacija, odnosno pretvaranje plodnih tala u pustinju koja ne\u0107e mo\u0107i uzgajati ba\u0161 nikakve poljoprivredne vrste. Vi\u0161e smo puta spominjali da smo na Biltenu tra\u017eili stru\u010dnjake koje smo htjeli pitati \u0161to da se uzgaja u budu\u0107nosti a s obzirom na prijete\u0107u dezertifikaciju. Isto tako smo ve\u0107 vi\u0161e puta istaknuli da nema odgovora nikakvoga na to. Za\u010du\u0111uje nas to, budu\u0107i da se neki odgovori ipak znaju. Na primjer, sve suvremene prakse poput uzgoja multikultura, umjesto monokultura, svjedo\u010de da se mo\u017ee uzgajati i dobivati bogatije prinose bez pesticida. Problem je \u0161to je prinose te\u017ee ubirati u multikulturama, \u0161to zna\u010di da bi cijena hrane dugoro\u010dno i\u0161la gore. No, umjesto tog frejma<\/em> poljoprivredne politike za 21. stolje\u0107e, u Hrvatskoj imamo kontinuirani otpor prema zelenim tehnologijama. I to ne samo od strane radnika u agraru, ve\u0107 primarno imamo slijepu to\u010dku doma\u0107e politike na \u010dinjenicu da je ono \u0161to oni zami\u0161ljaju kao poljoprivrednu politiku ne\u0161to \u0161to je zaostalo u vremenu i ne ispunjava ni potrebe ni funkcije vremena u kojem \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, suvremena istra\u017eivanja, poput onoga nedavno provedenoga na \u0161vicarskom ETH<\/a> pokazalo je da sadnja multikultura u kome se sade kombinacije poput p\u0161enice, zobi, kvinoje, le\u0107e, lupine, lana i uljanog lana te korijandera izrazito uspje\u0161no rastu i u vla\u017enim i su\u0161nim podru\u010djima Europe. Testovi su ra\u0111eni u \u0160vicarskoj i \u0160panjolskoj. Biljke su posijane na razmak od 12 cm u redove i to naizmjeni\u010dno. “Nakon toga istra\u017eiva\u010di su uspore\u0111ivali masu sjemena mje\u0161ovitih s onima koje su rasle kao monokultura, a mjerili su i biomasu na temelju njihovog rasta. U usporedbi s uzgojem monokulture, \u010dak i mje\u0161avina dviju vrsta pove\u0107ala je prinos za tri posto u \u0160panjolskoj i \u010dak 21 posto u \u0160vicarskoj. Tamo gdje su sijane \u010detiri vrste jedna uz drugu, porast prinosa iznosio je \u010dak 13 posto u \u0160panjolskoj, odnosno 44 posto u \u0160vicarskoj”, prenosi Agroklub. Rezultati su izvrsni: ovakva sadnja doprinosi biolo\u0161koj raznolikosti, efikasnijoj upotrebi raspolo\u017eivih resursa i u\u010dinkovitijom prirodnom kontrolom \u0161tetnika, “a valja naglasiti da su svi eksperimenti provedeni bez pesticida”. Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111er primijetili da su “biljke na parcelama u mje\u0161ovitom uzgoju razvile vi\u0161e li\u0161\u0107a i stabljika. Drugim rije\u010dima, ulo\u017eile su vi\u0161e energije i tvari u proizvodnju vegetativne biomase, a proporcionalno manje u prorast za sjeme”.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to nam to govori? Da hrvatsku poljoprivrednu strategiju treba prilagoditi dosezima suvremene znanosti, i poticati suvremene poljoprivredne tehnike, pa ako su mladi prioritet sela, onda \u0107e oni do\u0107i prate\u0107i znanost i tehnologiju, a ne obratno. Manjak razvijenosti hrvatske poljoprivredne politike tako\u0111er nam sugerira da bi mo\u017eda postoje\u0107i kadar trebalo zamijeniti mla\u0111im, kad ve\u0107 inzistiraju na prioritetima mladosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prilikom procesa primanja Hrvatske u Europsku uniju sva obe\u0107anja vrtjela su se oko otvaranja novih tr\u017ei\u0161ta, i to bogatih tr\u017ei\u0161ta te oko slobodnog kretanja ljudi, ukratko na slobodan protok roba, kapitala i usluga. Povodom osam godina od pridru\u017eivanja, doma\u0107a konzultantska firma Smarter analizirala je stanje doma\u0107e poljoprivrede predstaviv\u0161i rezultate novinarima u Zagrebu. Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38918,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1487,727,70,1115,819],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-dezertifikacija","tag-klimatska-kriza","tag-poljoprivreda","tag-zajednicka-poljoprivredna-politika","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38914"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38919,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914\/revisions\/38919"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38914"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38914"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38914"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38914"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}