U fokusu regionalnih radikalno-feministi\u010dkih pravaca koji ni\u010du posljednjih godina je suzbijanje prostitucije koju smatraju popri\u0161tem mu\u0161kog nasilja nad \u017eenama i gotovo da je izjedna\u010davaju sa silovanjem. Me\u0111utim, lo\u0161e radne uvjete i nasilje povezane sa seksualnom industrijom mo\u017eemo promatrati i kao rezultat ilegalnog statusa seksualnog rada i dru\u0161tvene stigme. O implikacijama razli\u010ditih modela regulacije seksualnog rada i korijenima stigme koja ga prati pi\u0161e Petra Karmeli\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Seksualni rad ili prostitucija je fenomen u kojem se presijecaju razli\u010diti dru\u0161tveni problemi, od nejednakosti i siroma\u0161tva do prava \u017eena i raznih oblika nasilja. Valja na po\u010detku naglasiti nekoliko stvari. Prvo, pod seksualnim radom podrazumijevamo seksualni odnos uz pristanak izme\u0111u odraslih osoba i razmjenu novca. Dakle, seksualni rad nije isto \u0161to i trgovanje ljudima, eksploatacija maloljetnih osoba, seksualno nasilje i druge kriminalne aktivnosti koje uvijek treba zakonski sankcionirati i suzbiti. Drugo, kada govorimo o seksualnom radu, treba imati na umu da su iskustva seksualnih radnica razli\u010dita, pa se tako primjerice iskustva uli\u010dnih seksualnih radnica koje ilegalno borave u zemlji u kojoj rade drasti\u010dno razlikuju od iskustava seksualnih radnica u zemljama gdje one rade zajedno u bordelima. Neupitno je i da je seksualni rad povezan sa strukturnim nejednakostima, tj. nejednakim \u0161ansama na tr\u017ei\u0161tu rada i \u010desto se njime bave osobe koje su isklju\u010dene iz svih drugih aspekata rada, pa je uz borbu za pobolj\u0161anje uvjeta seksualnih radnica nu\u017eno govoriti i o dru\u0161tvenim ure\u0111enjima koja proizvode te nejednakosti. Tako\u0111er, iako \u0107emo u tekstu govoriti o seksualnim radnicama u \u017eenskom rodu \u2013 i to zato jer su one unutar seksualne industrije najzastupljenije i naj\u010de\u0161\u0107i su subjekt organiziranja za bolje uvjete rada \u2013 ovdje bih voljela naglasiti da je va\u017eno u borbu za prava seksualnih radnica uklju\u010diti sve spolne i rodne identitete.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na kompleksnost teme, jasno je za\u0161to su i ideje o pobolj\u0161anju uvjeta rada seksualnih radnica toliko razli\u010dite, nekad i opre\u010dne. Zakonske regulative povezane sa seksualnim radom variraju u praksi od dr\u017eave do dr\u017eave, ali ugrubo mo\u017eemo govoriti o tri zakonska modela regulacije 1<\/a><\/sup>, tj. dr\u017eavne kontrole nad seksualnim radom.<\/p>\n\n\n\n Reglementacija je model unutar kojeg dr\u017eava stavlja pod svoj nadzor seksualni rad i njime se mogu baviti isklju\u010divo one koje dobiju dozvolu vlasti, a naj\u010de\u0161\u0107e postoji i registar radnica. Ovaj model seksualni rad shva\u0107a kao nu\u017eno zlo koje, iako ne mo\u017ee nestati, dr\u017eava ipak treba nadzirati kako bi se \u0161teta po dru\u0161tvo umanjila. Unutar ovog modela postoje zakoni o tome gdje se smije baviti seksualnim radom pa se tako u ve\u0107ini gradova zna gdje su \u010detvrti crvenih svjetiljki i bordeli. Tako\u0111er, obavezni su lije\u010dni\u010dki pregledi. Dakle, dr\u017eava ovdje ne brine o seksualnim radnicama, nego brine isklju\u010divo o javnom moralu i zdravlju. Dodatni problem je \u0161to se na ovaj na\u010din razdvaja seksualne radnice s dozvolom vlasti i one ilegalne koje se uop\u0107e ne mogu registrirati jer npr. nisu legalno u zemlji ili jer to ne \u017eele zbog stigme koju registracija nosi sa sobom.<\/p>\n\n\n\n Kako je rasla svjesnost o uvjetima u kojima su radile seksualne radnice i kako se \u010desto radilo o iskori\u0161tavanju siroma\u0161nih \u017eena, abolicionistkinje o seksualnom radu po\u010dinju govoriti kao o seksualnoj eksploataciji \u017eena i kr\u0161enju \u017eenskih prava. Stava su da seksualni rad \u2013 koji niti ne smatraju radom \u2013 poni\u0161tava ljudsko dostojanstvo i pretpostavljaju da se nijedna normalna osoba ne bi svojevoljno bavila istim. Budu\u0107i da one seksualni rad vide kao mu\u0161ko nasilje prema \u017eenama, seksualne radnice izjedna\u010davaju sa \u017ertvama i kao takve ih ne \u017eele kazneno goniti, ali \u017eele ka\u017enjavati sve uklju\u010dene u prodaju i kupovinu. Ovaj model, tzv. abolicionisti\u010dki ili nordijski model, danas zastupa<\/a> i Hrvatski radikalno-feministi\u010dki pokret, uz argument da je seksualni rad inherentno nasilan i da se zapravo radi o “komercijalnom silovanju\u201c. Problemati\u010dno kod ovog pristupa jest to \u0161to zbog uskih moralisti\u010dkih stavova abolicionistkinje ne \u010duju same seksualne radnice koje upozoravaju da im kriminalizacija onih koji kupuju seksualne usluge onemogu\u0107ava glavni, a za mnoge i jedini, izvor prihoda. \u00a0<\/p>\n\n\n\n Prohibicijski model je najrestriktivniji i inkriminira sve uklju\u010dene, pa i same seksualne radnice, a seksualni rad se do\u017eivljava devijantnim i kriminalnim. Prohibicionistkinje su se uspjele uo\u010di Drugog svjetskog rata izboriti za potpunu zabranu prostitucije i na primjeru tih zemalja danas mo\u017eemo zaklju\u010diti da takav model ne posti\u017ee skoro nikakve pozitivne rezultate. Tako je i u Jugoslaviji 1934. godine prostitucija zakonom zabranjena, ali je nastavila \u017eivjeti u ilegali i brojke nisu padale. Za same radnice ovaj model se pokazao najgorim jer nemaju nikakvu pravnu za\u0161titu i ne mogu potra\u017eiti pomo\u0107 od policije kada im se kr\u0161e prava, jer \u0107e se i njih kazneno goniti. Tako\u0111er, unutar ovog modela \u010desto koruptivna policija i sudovi zlostavljaju i zara\u0111uju na tome da provire kroz prste seksualnim radnicama koji rade u ilegali.<\/p>\n\n\n\n Problem je \u0161to nijedan od navedena tri modela ne brine o radni\u010dkim pravima jer odbija prostituciju nazvati radom, dok istovremeno ne eliminira seksualni rad koji smatra problemati\u010dnim, nego ga gura na sivo tr\u017ei\u0161te gdje su radnice ostavljene u groznoj poziciji bez ikakve podr\u0161ke, sigurnosti i uvjeta za dostojanstven \u017eivot. Abolicionisti\u010dki ili nordijski model \u010dini se na prvu kao dobar kompromis, me\u0111utim same seksualne radnice, kao i istra\u017eivanja<\/a> provedena u Irskoj, Francuskoj i Kanadi gdje je nordijski model na snazi, upozoravaju da ovo nije dobro rje\u0161enje jer dodatno ote\u017eava \u017eivot seksualnim radnicama koje su ve\u0107 u dovoljno lo\u0161oj poziciji u dru\u0161tvenoj hijerarhiji te \u010desto na razli\u010dite na\u010dine deprivilegirane i diskriminirane. Dok god se seksualni rad potpuno ne legalizira, a o seksualnom radu ne krene govoriti kao o radu koji treba regulirati kao i svaki drugi rad pod radnim a ne kriminalnim zakonom, nije jasno kako \u0107e se popraviti radni i \u017eivotni uvjeti seksualnih radnica.<\/p>\n\n\n\n Priznavanje seksualnog rada kao rada nu\u017ean je korak ka ostvarivanju uvjeta u kojima same seksualne radnice mogu ne\u0161to re\u0107i o tim istim uvjetima te nisu izlo\u017eene tolikoj dru\u0161tvenoj stigmi. I zato se same seksualne radnice, ali i organizacije poput Human Rights Watcha<\/a> i Amnesty Internationala<\/a> zala\u017eu za potpunu dekriminalizaciju svih aspekata seksa me\u0111u odraslim ljudima uz pristanak bez iznu\u0111ivanja, eksploatacije i nasilja. Seksualne radnice trebaju imati pravo slobodno izabirati zanimanje, sigurne radne uvjete, za\u0161titu od nasilja i eksploatacije te pravo da se organiziraju. Zakoni i policija trebaju se baviti eksploatacijom unutar industrije, nasiljem (naj\u010de\u0161\u0107e nad \u017eenama i djecom) te trgovanjem ljudima, a ne dodatno ote\u017eavati egzistenciju seksualnim radnicama. Pitanja zdravlja, sigurnosti i jednakosti ljudi unutar seksualne industrije trebala bi biti va\u017enija od moraliziranja oko toga smiju li se ljudi seksati za novac.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da je te\u0161ko o seksualnom radu govoriti van diskursa optere\u0107enog moraliziranjem i negativnosti prema seksualnom radu i seksualnosti, kao i \u010dinjenica da ve\u0107ina nas oko seksa osje\u0107a dozu nelagode, tjeskobe i srama, \u010desto se velikim dijelom pripisuju kr\u0161\u0107anskom nauku, barem na ovim prostorima. Me\u0111utim, konzervativni seksualni stavovi temelje se na jo\u0161 ranijim poganskim uvjerenjima Grka i Rimljana koji su shva\u0107ali svijet kao popri\u0161te dviju suprotnih sila: duhovne i materijalne, tj. du\u0161e i tijela. Seksualnost je svakako tjelesna, dakle spada u ni\u017eu silu, pa je tako i sam Pitagora u\u010dio kako se za spasenje na\u0161e du\u0161e mora izbjegavati robovanje tijelu te je razlikovao svetu ljubav od profane, tjelesne ljubavi. Ovdje je svakako va\u017eno imati na umu da se filozofska misao drasti\u010dno razlikovala od seksualnih obi\u010daja Rimljana i Grka koji su ipak \u017eivjeli slobodnije, sli\u010dno kako dana\u0161nji Katolici \u017eive slobodnije nego \u0161to Crkveni nauk nala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ipak, filozofska promi\u0161ljanja oblikovala su religijska u\u010denja koja su bila i jo\u0161 uvijek jesu sna\u017ena kulturna sila koja oblikuje na\u0161e \u017eivote, pa tako i na\u0161e seksualnosti. Npr. Filon je smatrao da je najvi\u0161a \u010dovjekova priroda aseksualna i opona\u0161a Boga te da treba osuditi mu\u0161karce koji imaju odnose sa neplodnim \u017eenama jer tu nema \u0161anse za prokreaciju. U tom kontekstu nastaje kr\u0161\u0107anstvo koje je crpilo i od ovih poganskih filozofa i od gnostika koji su se paralelno razvijali. Justin Mu\u010denik propovijedao je kako je spolne odnose izmislio vrag te postavio kao stvar izbora s jedne strane seks i vraga, a s druge strane Boga. Zanimljiv je i primjer Augustina \u010diji su stavovi postali temelj stavova kr\u0161\u0107anske Crkve o seksu. Sam Augustin u ranoj dobi bio je pripadnih maniheizma, a pravi manihejci morali su suzdr\u017eavati svoje tijelo od jedenja mesa i spolnih odnosa. Augustin je napustio manihejce kako bi \u017eivio s ljubavnicom, pa je kasnije iz svog iskustva zaklju\u010dio da je spolni odnos najve\u0107a prijetnja duhovnosti i svojim sljedbenicima seksualne odnose dopu\u0161tao isklju\u010divo na jedan vrlo specifi\u010dan na\u010din: u misionarskom polo\u017eaju jedino s idejom prokreacije, dakle penetracija penisa u vaginu, a sve druge vrste seksualnog odnosa ili predigre smatrao je nedopustivim. Ovo su dakle temeljne ideje koje su oblikovale stavove o seksualnosti i seksualnom radu \u2013 ideje koje se bave isklju\u010divo discipliniranjem tijela i prokreacijom te uop\u0107e ne spominju pitanje u\u017eitka. <\/p>\n\n\n\n U 6. stolje\u0107u car Justinijan dao je sastaviti Corpus juris civiliis koji je kasnije poslu\u017eio kao osnova europskog gra\u0111anskog i kanonskog prava. U njemu je prostitucija priznata kao slobodno zanimanje i takvom je ostala sve do 16. stolje\u0107a kada protestanti po\u010dinju tra\u017eiti od vlasti da zatvore javne ku\u0107e (\u0161to im u ve\u0107ini europskih gradova nije uspjelo) i ka\u017enjavati prostitutke izop\u0107enjem. Zanimljivo je da su se prostitutke bunile kada su se zatvorile javne ku\u0107e u Strasbourgu, i tra\u017eile od vlasti da ih ponovno otvore ili im daju po\u0161teni posao jer je prostitucija bila jedan od rijetkih poslova kojima se \u017eena mogla baviti i biti neovisna o mu\u0161karcu.<\/p>\n\n\n\n Tek krajem 19. stolje\u0107a, kada zbog industrijalizacije i urbanizacije po\u010dinje zna\u010dajno rasti broj seksualnih radnica u gradovima i kada medicina kre\u0107e imati bolje razumijevanje spolno prenosivih bolesti, po\u010dinje se govoriti o reguliranju i nadziranju prostitucije. Nedugo zatim, 1960-ih i 70-ih seksualna revolucija razdrmala je kr\u0161\u0107anske\/zapadnja\u010dke ideje o seksualnosti \u2013 nova generacija baby boomera \u017eeljela je biti slobodna od tradicionalnih dru\u0161tvenih normi svojih roditelja. Me\u0111utim, drugi feministi\u010dki val, koji je u fokus svoje borbe stavio mu\u0161ko nasilje prema \u017eenama, nije se jednozna\u010dno postavio prema ovim promjenama te su se unutar feministi\u010dkog pokreta oformile dvije struje. S jedne strane nalazile su se tzv. anti-porn feministkinje koje su 1978. osnovale udrugu Women Against Pornography kako bi poku\u0161ale promijeniti zakone vezane za pornografiju. One su smatrale da pornografska industrija promi\u010de mizoginiju i intenzivira sve oblike nasilja prema \u017eenama te da se \u017eene bave seksualnim radom isklju\u010divo prisiljene, bilo nekom tre\u0107om osobom ili \u017eivotnim okolnostima. Potporu su im pru\u017eili akademici iz podru\u010dja psihologije koji su istra\u017eivali utjecaj pornografije na partnerske odnose, religijske skupine i konzervativne politi\u010dke stranke. S druge strane na\u0161le su se pro-sex feministkinje koje seksualne slobode vide neodvojivima od \u017eenskih prava i prozivaju anti-porn feministkinje za zagovaranje konzervativnog seksualnog morala i represije nad seksualnim slobodama.<\/p>\n\n\n\n Ove feministi\u010dke rasprave otvorile su put progovaranju o polo\u017eaju \u017eena unutar suvremene seksualne industrije, ali i stvorile jedan vrlo specifi\u010dan okvir unutar kojeg se raspravljalo o seksualnom radu u okvirima pitanja morala. Ostaje za vidjeti ho\u0107e li na\u0161e dru\u0161tvo uz katoli\u010dku Crkvu, konzervativne dru\u0161tvene pokrete i radikalni feminizam izna\u0107i na\u010dina da seksualnost koncipira oko u\u017eitka i slobode ili \u0107emo nastaviti o seksu i seksualnom radu raspravljati u okvirima moralnog. U svakom slu\u010daju zanimljivo je promatrati nominalno feministi\u010dke udruge kako te\u017ee, na sli\u010dan na\u010din kao desni pokreti, uz potporu dr\u017eavnih institucija viriti ljudima u ga\u0107e i govoriti im s kime i kako se smiju seksati. Sre\u0107om, paralelno s takvim konzervativnim moraliziranjem oko seksa, rastu i pokreti koji \u017eele oja\u010dati seksualne radnice i \u0161iriti prostore seksualne slobode za sve. <\/p>\n U fokusu regionalnih radikalno-feministi\u010dkih pravaca koji ni\u010du posljednjih godina je suzbijanje prostitucije koju smatraju popri\u0161tem mu\u0161kog nasilja nad \u017eenama i gotovo da je izjedna\u010davaju sa silovanjem. Me\u0111utim, lo\u0161e radne uvjete i nasilje povezane sa seksualnom industrijom mo\u017eemo promatrati i kao rezultat ilegalnog statusa seksualnog rada i dru\u0161tvene stigme. O implikacijama razli\u010ditih modela regulacije seksualnog rada […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":38893,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1486,1484,1483,1485,668,866],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1440],"class_list":["post-38890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hrvatski-radikalno-feministicki-pokret","tag-konzervativizam","tag-prostitucija","tag-radikalni-feminizam","tag-radnicka-prava","tag-seksualni-rad","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38890"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38913,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38890\/revisions\/38913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38893"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38890"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38890"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38890"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38890"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Za dekriminalizaciju seksualnog rada<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Korijeni konzervativnosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
U okvirima morala<\/strong><\/h2>\n\n\n\n