{"id":38832,"date":"2021-07-08T12:49:34","date_gmt":"2021-07-08T11:49:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38832"},"modified":"2021-07-08T13:23:40","modified_gmt":"2021-07-08T12:23:40","slug":"narod-ne-treba-ni-patronizirati-ni-romantizirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38832","title":{"rendered":"&#8220;Narod&#8221; ne treba ni patronizirati ni romantizirati"},"content":{"rendered":"\n<p>Premda dr\u017eava osigurava dovoljan broj cjepiva da se postigne zadovoljavaju\u0107a procijepljenost, skepsa prema trenutno jedino dostupnom rje\u0161enju epidemije ne jenjava. Usprkos tome \u0161to je cjepivom tretirano 35 posto ukupne populacije u Hrvatskoj, i \u0161to zna\u010dajnijih nuspojava \u010dini se nema, antivakserski argumenti ne prestaju stizati. Tome vjerojatno doprinosi \u010dinjenica da Sars (Covid-19) stalno evoluira i da cjepivo spre\u010dava bolest, ali ne i zarazu \u2013 \u0161to se u javnosti koristi kao argument protiv cijepljenja. I dok desnica nudi u javni prostor standardne antivakserske neistine (&#8220;Sars je malo ja\u010da gripa.&#8221; \u2013 Nije, nego malo slabiji HIV. \u0160tovi\u0161e, Sars i HIV su genetski sli\u010dniji nego gripa i Sars), ljevica politi\u010dki luta. \u010cini se, izme\u0111u obaveznog i neobaveznog cijepljenja, pitanja tereta neke krize (op\u0107e je prihva\u0107eno na ljevici da radnici snose teret ekonomskih kriza, poznato &#8220;stezanje remena&#8221;) i povjerenja u sustav kojeg prepoznaje kao temeljni uzrok problema. I tu \u0107e se naj\u010de\u0161\u0107e lomiti ljevi\u010darska politi\u010dka koplja.<\/p>\n\n\n\n<p>Generalno prihva\u0107eni zaklju\u010dci lijeve misli po pitanju epidemije ka\u017eu da se povjerenje u institucije mora graditi politi\u010dkim kredibilitetom kojeg HDZ nema, jer je njihov odnos prema zatvaranju dru\u0161tva bio, te je i dalje, zapravo licemjeran. Dok epidemiolo\u0161ke mjere ni u jednom trenu nisu bile bez iznimaka za desno izborno tijelo (mise, sprovodi, politi\u010dke kampanje, ministarska ljubljenja estradnih zvijezda itd.. ), s druge strane, ljevica je ostala bez javnokulturnih punktova: kazali\u0161ta, koncerata, izlo\u017ebi itd\u2026 \u0160tovi\u0161e, posebno se u medijima zgra\u017ealo nad mladima (svih politi\u010dkih boja) koji kr\u0161e mjere i okupljaju se na javnim mjestima. No, mladi samo nemaju po\u0161tovanja prema autoritetima, \u0161to je sastavni dio odrastanja i sazrijevanja. &#8220;Mladi&#8221;, ta popularna umjetna kategorija, ne nalaze nikakvu politi\u010dku konzistentnost vlade te vide kroz ideologiju i demagogiju, stoga ne pristaju na nametnuta pravila koja elite same ne po\u0161tuju. \u0160tovi\u0161e, politi\u010dke kontradikcije svih prethodnih generacija neovisno o politi\u010dkoj pripadnosti pokazuju im zorno na primjeru promjene klime samo to da one koji upravljaju dru\u0161tvom nije briga za to dru\u0161tvo, a kamoli za njihovu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Narod je proizvod<\/h2>\n\n\n\n<p>&#8220;Narod&#8221; takvo portretiranje dru\u0161tva prati putem medija koji blagonaklono patroniziraju anonimno stanovni\u0161tvo, tretiraju\u0107i ih kao nepismene s razinom op\u0107e kulture od prije par stolje\u0107a. Jer realno, novinarstvo je na tako niskim granama da je jedina skupina koju medijski radnici mogu patronizirati ona anonimna, s obi\u010dnim poslovima, koja je iznijela ovu krizu na svojim le\u0111ima, a sada su optu\u017eeni za nisku dru\u0161tvenu procijepljenost. Istina je da se narod informira preko medija, i da je narod onakav kakvi su mediji, a ne obratno. No, problem epidemije nije samo nepovjerenje u politi\u010dki sustav i zga\u0111enost sadr\u017eajem kojim se puni medijski prostor. Problem nije niti gotovo potpuni manjak nepovjerenja u medije koji su tokom epidemije vi\u0161e ra\u010duna vodili o tome kako da sami pre\u017eive krizu, kako da naplate klikove, i kako da zadr\u017ee glavu iznad vode, nego o posljedicama toga kako oblikuju argumente i opremaju tekstove i priloge.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem je \u0161to povjerenja nema ni u znanstveni ni zdravstveni sustav, jer oba su u svojoj osnovi tr\u017ei\u0161na. A narod jako dobro zna po kojim zakonitostima tr\u017ei\u0161te funkcionira, osje\u0107aju svaku krizu na vlastitoj ko\u017ei. Prvo najava jedne od najunosnijih industrija na planeti \u2013 farmaceutske \u2013 da \u0107e do cjepiva pro\u0107i godine, pa onda pro\u0111e \u0161est mjeseci, &#8220;narod&#8221; je pro\u010ditao kao da se eksperimentira na ljudima. I tko bi im zamjerio: dr\u017eavni sustavi nikad nisu bili naklonjeni anonimnim pojedincima koji se osje\u0107aju neza\u0161ti\u0107eno, koji osje\u0107aju da dr\u017eava nije na njihovoj strani. Sjetite se sami brojnih historijskih i aktualnih slu\u010dajeva kada su dr\u017eave i znanstvenici eksperimentirali na obi\u010dnim ljudima uvijek u korist nekih dostignu\u0107a koja su obi\u010dno nastajala s ciljem stvaranja profita. Manipulacije diljem planete oko broja oboljelih, krahirani zdravstveni sustav u svim ne-covid zdravstvenim potrebama, prijepori, povr\u0161ne informacije, kakofonija suprotnih informacija, itd.. sve to potpuno je uni\u0161tilo povjerenje naroda u sustav. Povjerenje u institucije erodirano je i politikantstvom oko cjepiva (rusko i kinesko cjepivo &#8220;ne valjaju&#8221;, a ona iz zapadnih zemalja valjaju) Svi uzroci manipulacije javno\u0161\u0107u i svi uzroci nepovjerenja naroda u politiku, znanost i medicinu imaju zajedni\u010dki minimalni nazivnik, a to su komercijalizacija i komodifikacija. Pretvaranje prava i potreba u robu i usluge. Budu\u0107i da je farmaceutska industrija jedna od najkomercijalnijih i najlicemjernijih, ako industrije kao dru\u0161tveni odnosi uop\u0107e mogu biti takve, ne mo\u017ee se optu\u017eivati narod za manjak povjerenja u sustav. Jer ovakav narod je samo posljedica trenda komodificiranja svega \u0161to se komercijalizirati mo\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><em>Trickle-down<\/em> skepsa<\/h2>\n\n\n\n<p>Procijepljenost me\u0111u medicinskim osobljem je visoka me\u0111u lije\u010dnicima, ali ne i me\u0111u ostalim osobljem. Na primjer, u Zadru, neprocijepljenost zdravstvenih radnika iznosi<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/zamjenik-sefa-oba-zadar-do-danas-je-cijepljeno-71-posto-lijecnika-nase-bolnice\/2289116.aspx\" target=\"_blank\"> \u010dak 40 posto<\/a>. To svjedo\u010di o nepovjerenju prema sustavu unutar samog sustava. Govorimo o skupini ljudi koja se prva imala cijepiti. Dakle, skepsa prema cijepljenju <em>kapala<\/em> je odozgo prema dolje &#8211; od medicinskog osoblja prema nemedicinskome, a \u010desto i od visokoobrazovanih ljudi prema drugima. Kad se govori o &#8220;narodu&#8221; u pravilu se misli na radni\u010dku klasu. Iako je u kontekstu antivakserstva, barem u Hrvatskoj, za to, osim desnice, primarno odgovorno visokoobrazovano stanovni\u0161tvo. I oni \u0161ire skepsu. Tko \u0107e vjerovati jednome politi\u010daru, kad lije\u010dnik koji je godinama radio u Imunolo\u0161kom zavodu javno putem mejnstrim medija (koji su narkomani za skandalima, &#8220;prijelomnim vijestima&#8221; i &#8220;senzacionalnim otkri\u0107ima&#8221;) upozorava ljude na zavjeru sa cjepivima. To je mo\u017eda la\u017ena informacija, no izvor je itekako legitiman, stoga se mo\u017ee objaviti. I tu ponovno le\u017ei problem ne samo medijske nepismenosti, nego uredni\u010dke politi\u010dke nepismenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Krug je sada skoro pa zatvoren, jer su svi ovi uvidi jasni politi\u010darima, a u cijeloj toj kakofoniji potrebno je prona\u0107i vlastitu politi\u010dku poziciju koja \u0107e bira\u010dima jasno poru\u010diti da sve stranke vode svoju politiku. Tako se i odnos prema obaveznom cijepljenju izvitoperio. Dok bi se ina\u010de o\u010dekivalo od ljevice da promovira obavezno cijepljenje, jer je to zdravstveno, dru\u0161tveno i ekonomski najbolje rje\u0161enje, politi\u010dka glupost uvjetuje da pozicija i opozicija ne mogu imati isto mi\u0161ljenje. Jer ne mo\u017ee postojati tako va\u017eno dru\u0161tveno pitanje da se oko njega mo\u017ee stvoriti dru\u0161tveni konsenzus. Radikalna ljevica koja dr\u017ei mejnstrim ljevicu (u na\u0161em slu\u010daju: Mo\u017eemo! i SDP) koliko toliko dalje od centra, napala bi svoje zastupnike za slaganje s vladom, stoga ovi pak nemaju izbora nego utopiti se u cirkularnim argumentima: ne smije se uvesti <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38781\" target=\"_blank\">obavezno cijepljenje<\/a>; ne mo\u017ee se teret cjepiva prebacivati na privatne subjekte; dr\u017eava toliko lo\u0161e upravlja krizom da je sama kriva za neprocijepljenost; ne smije se ka\u017enjavati one koji se ne\u0107e cijepe; ne smije se nagra\u0111ivati one koji se ne\u0107e cijepe. ALI! Mora se mijenjati sustav i graditi povjerenje u institucije. <\/p>\n\n\n\n<p>Klasi\u010dna ljevi\u010darska intelektualno-moralna zamka, a upadanje u nju svjedo\u010di politi\u010dkoj adolescenciji. Ne znamo \u0161to ho\u0107emo, ali znamo \u0161to ne\u0107emo: ne\u0107emo sve \u0161to vlada predlo\u017ei, jer to je na\u0161a politi\u010dka pozicija \u2013 mi smo protiv pozicije. Nema veze \u0161to nitko u opoziciji nije ponudio nikakvo konkretno rje\u0161enje za cijepljenje (osim izgradnje povjerenja u institucije, \u0161to mo\u017ee biti i vi\u0161estoljetni posao). Umjesto toga, oni i dalje podsje\u0107aju na to tko se (u saboru) cijepio preko reda, a tko je kao svaki dobar \u0111ak, \u010dekao svoj red. Umjesto rje\u0161enja, mi dobivamo cijeli niz moralnih zamki i politi\u010dkih pat-pozicija u koje se ljevica sama uvla\u010di, a te\u0161ko izvla\u010di. Djelovati politi\u010dki, ljevi\u010darski i progresivno, mora podrazumijevati mi\u0161ljenje izvan zadanih okvira. To zna\u010di da premijera treba podr\u017eati onda kada boljeg rje\u0161enja nema. Je li obavezno cijepljenje ili premetanje krize na le\u0111a &#8220;privatnih subjekata&#8221; idealno rje\u0161enje? Daleko od toga. Imamo li bolje? Koliko vidim nemamo. Ako ljevica ne mo\u017ee na\u0107i efikasnije rje\u0161enje, onda je ponekad bolje prihvatiti ponu\u0111eno. Ako ljevica nije u stanju artikulirati rje\u0161enje, ve\u0107 se povoditi za nametnutim kategorijama, onda ne radi svoj posao kako treba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Premda dr\u017eava osigurava dovoljan broj cjepiva da se postigne zadovoljavaju\u0107a procijepljenost, skepsa prema trenutno jedino dostupnom rje\u0161enju epidemije ne jenjava. Usprkos tome \u0161to je cjepivom tretirano 35 posto ukupne populacije u Hrvatskoj, i \u0161to zna\u010dajnijih nuspojava \u010dini se nema, antivakserski argumenti ne prestaju stizati. Tome vjerojatno doprinosi \u010dinjenica da Sars (Covid-19) stalno evoluira i da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38852,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1080,859,883],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cjepivo","tag-covid-19","tag-epidemija","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38832"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38862,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38832\/revisions\/38862"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38832"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38832"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38832"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38832"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}