{"id":38814,"date":"2021-07-08T06:00:00","date_gmt":"2021-07-08T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38814"},"modified":"2021-07-09T10:51:26","modified_gmt":"2021-07-09T09:51:26","slug":"lovacke-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38814","title":{"rendered":"Lova\u010dke pri\u010de"},"content":{"rendered":"\n

U mainstream medijima i objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama u posljednjih par godina migranti su postali d\u017eoker \u017ertveni jarac za svaku \u0161tetu na vikendicama i planinarskim objektima u Gorskom kotaru i drugim predjelima kojima prolaze. Zbog serviranja pri\u010da o navalama naoru\u017eanih i zlonamjernih migranata ne \u010dudi da je lokalno stanovni\u0161tvo u strahu od susreta s njima. U stvarnosti najve\u0107i broj slu\u010dajeva “navala”, kao i provala u planinarske domove i vikendice, jasno rasvjetljava migrantske puteve kao puteve o\u010dajnika.<\/p>\n\n\n\n

Dok se penjem prema Petehovcu, jedini \u010dovjek kojeg sre\u0107em na putu prema vrhu stari je planinar iz Rijeke, Josip. Pozdravimo se kako se ve\u0107 ljudi u planinama pozdravljaju, kao da \u017eivimo u istom malom mistu. Sunce nas oboje ni\u0161ani svojim neumornim ciljanikom. Jo\u0161 parsto metara i bit \u0107emo u planinarskom centru, opru\u017eiti noge i popiti ne\u0161to hladno. Pitam ga dolazi li ovdje \u010desto. \u201cGodinama\u201d, ka\u017ee. Ima i prijatelje u delni\u010dkom kraju, ali oni danas planduju ispred televizora, gledaju nogomet. Pita me \u0161to radim. Novinarka, uglavnom. O \u010demu pi\u0161em. O svemu. O izbjeglicama i migrantima \u010desto.<\/p>\n\n\n\n

\u201cProlaze i ovim krajevima, al\u2019 to vjerojatno ve\u0107 znate\u201d, ka\u017ee. Pitam \u0161to ka\u017eu ljudi na to, kako reagiraju. \u201cKako ‘ko. Puno ih se boji da \u0107e ih sresti u \u0161umi. Bilo je ne\u0161to upadanja u vikendice, o tome se pri\u010dalo. Tra\u017eili su ljudi valjda skloni\u0161te. Ja to nisam do\u017eivio, nikad nikoga od njih nisam u planini sreo. Ne znam bi li se bojao. \u010covjek je \u010dovjek, i druge ljude sre\u0107em u planini. Al\u2019 o migrantima se pri\u010da druga\u010dije. Kao da \u0107e\u0161 sresti medvjeda ili zmiju. A ni medvjeda ni zmije se ne trebate bojati, znate. Ne\u0107e vam ni\u0161ta ako ih ne dirate”, govori mi Josip. Ka\u017ee i da nitko od njegovih prijatelja iz delni\u010dkog kraja nije imao neugodna iskustva s migrantima (a ni migranti s njima).<\/p>\n\n\n\n

Tko to tamo hu\u0161ka?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prema objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama posljednjih par godina dalo bi se izvesti posve druga\u010diji zaklju\u010dak – ispada da gotovo ne postoji vikendica, planinarski dom ili \u0161umarska ku\u0107a u Gorskom kotaru koja nije provaljena ili oplja\u010dkana.  O toj se temi mnogo pisalo i u mainstream medijima (Novi list<\/a>, Ve\u010dernji list<\/a>, Jutarnji list<\/a>, Slobodna Dalmacij<\/a>a, Narod.hr<\/a>, itd.). Kao najaktivniji \u201cizvor\u201d s terena posljednjih se godina profilirao Tomislav Majnari\u0107, planinar i vodi\u010d iz Delnica, koji na svom Facebook profilu u\u010destalo objavljuje razli\u010dite dojave, snimke \u0161umskih puteva i grupa migranata kako se njima kre\u0107u. Majnari\u0107 je 2018. s Hrvatskom strankom prava organizirao prosvjed <\/a>protiv migranata, na kojem se tra\u017eilo da vojska za\u0161titi lokalce, a u intervjuima za medije predstavljao se kao samoorganizirani borac za pravdu, koji \u201credovito osje\u0107a ugrozu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Lani je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju<\/a> (koji su prenijeli brojni drugi mediji) tako tvrdio: \u201cTe grupe ljudi plja\u010dkaju planinare, slu\u010dajne prolaznike\u2026 I svi su naoru\u017eani, hladnim ili vatrenim oru\u017ejem. Provaljuju u vikendice, a kako u ovom kraju ima lovaca, u njima prona\u0111u pu\u0161ke, pa i njih, izme\u0111u ostalog, uzmu sa sobom. Poznajem planinare koje su oplja\u010dkali. Stavljali su im no\u017eeve pod vrat\u2026 I sad ti budi faca i usprotivi im se, reci im da im ne da\u0161 svoju jaknu i mobitel. \u0160to uzimaju?! Mobitel, odje\u0107u i novac. Hranu samo ako su gladni. Neki jedu sve, neki ne jedu svinjetinu, pa hranu tra\u017ee vi\u0161e ili manje. (…) Mali milijun puta sam susreo \u017eivotinje u \u0161umi i nikada nisam imao problema, ali s ovima je bolje ne imati posla.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Majnari\u0107 u intervju spominje i kra\u0111e i provale za koje pretpostavlja da su ih \u201cvjerojatno\u201d izveli migranti, koji sad ve\u0107 do\u0111u kao d\u017eoker \u017ertveni jarac za sve lo\u0161e \u0161to se dogodi u Gorskom kotaru. Ovakvo \u201csvjedo\u010danstvo\u201d podsje\u0107a na pri\u010du T. J. iz Oto\u010dca<\/a> koji je policiju nazvao kako bi prijavio migrante koje je zatekao u \u0161umi. Migrante je snimio mobitelom kako prolaze \u0161umom. Policija je brzo reagirala, do\u0161la i odvela migrante. Nekoliko dana kasnije, T. J. je jednoj televizijskoj ku\u0107i, svojem poslodavcu, te na svom Facebook profilu, ispri\u010dao da su ga migranti koje je snimao i prijavio fizi\u010dki napali i udarali kolcem po tijelu. Taj napad nije prijavio policiji kada je prijavio migrante, a naknadna policijska istraga pokazala je da je napad izmi\u0161ljen. U PU Li\u010dko-senjskoj na kraju su objasnili<\/a> da se mu\u0161karac napio i nije do\u0161ao na vrijeme na posao, pa je izmislio napad migranata, iako nije imao nikakvih ozljeda na tijelu, niti medicinsku dokumentaciju koja bi to potvrdila. PU Li\u010dko-senjska tada je podignula prekr\u0161ajnu prijavu protiv T. J. zbog \u201cizmi\u0161ljanja ili \u0161irenja la\u017enih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo gra\u0111ana\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ume ne diskriminiraju, diskriminiraju ljudi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Medijske izvje\u0161taje o Gorskom kotaru, kao i objave na dru\u0161tvenim mre\u017eama, intenzivno su pratile i istra\u017eiva\u010dice Iva Ple\u0161e i Sarah Czerny, koje su zajedno s Marijanom Hamer\u0161ak i Sanjom Bojani\u0107 autorice rada Can the Forests be Xenophobic? Migrant Pathways through Croatia and the Forests as Cover,<\/em> koji je nastao kao dio istra\u017eiva\u010dke suradnje izme\u0111u Rijeke i Zagreba. Rad bi trebao biti objavljen u zborniku posve\u0107enom temi ksenofobnih krajolika, kod izdava\u010da Berghahn Books. Cilj zbornika je razmotriti krajolike kao ksenofobne s obzirom na to da ve\u0107ina znanstvene literature naginje romantiziranju koncepta krajolika. Ubrzo nakon prvih susreta i terenskog posjeta Gorskom kotaru, progla\u0161ena je pandemija, pa Ple\u0161e i Czerny na klasi\u010dna terenska istra\u017eivanja vi\u0161e nisu odlazile. Govore nam kako su im va\u017ean izvor za rad bili izvje\u0161taji Border Violence Monitoring Networka<\/a> koji dokumentiraju svjedo\u010danstva o nasilju koje se ne odnosi samo na demarkacijsku liniju, nego zadire i u unutra\u0161njost teritorija. \u201cZa razliku od povremene panike koja se vezano uz Gorski kotar i druga podru\u010dja kojima prolaze migranti di\u017ee u medijima, i koja je nadasve prisutna na dru\u0161tvenim mre\u017eama na kojima pojedinci, izda\u0161no fabuliraju\u0107i, \u017eestoko agitiraju protiv ljudi u pokretu, kao i za razliku od akcija spa\u0161avanja u kojima se spa\u0161avaju oni koji su tim istim pogibeljnim situacijama namjerno i svjesno prepu\u0161teni, izvje\u0161taji o nasilju i protjerivanju nisu, eufemisti\u010dki re\u010deno, u fokusu doma\u0107e javnosti\u201d, obja\u0161njavaju nam Ple\u0161e i Czerny.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Ivana Peri\u0107<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Navode i kako je jedna od dominantnih reprezentacija \u0161ume koja se dade i\u0161\u010ditati iz izvje\u0161taja ona o \u0161umama kao krajoliku koji \u0161titi od pogleda drugih, \u0161to nam samo po sebi govori o statusu i percepciji izbjeglica i migranata u na\u0161em dru\u0161tvu. \u201cU radu smo pokazale da \u0161ume u smislu pru\u017eanja za\u0161tite nisu diskriminatorne, ni ksenofobne niti ne-ksenofobne, prema svima se pona\u0161aju jednako, odnosno za\u0161titu pru\u017eaju neovisno o tome tko za\u0161titu treba ili tra\u017ei: migranti, policija, krijum\u010dari, protumigrantski akteri, lokalni stanovnici itd.\u201d, ka\u017eu Ple\u0161e i Czerny. Gorski kotar, mo\u017eemo stoga re\u0107i, nije niti \u0161uma strave, niti skloni\u0161te samo po sebi<\/em>, ve\u0107 prostor u kojem se zrcale politike progona i represije, u koji se vrlo konkretno i opipljivo upisuje stvarnost europskog migracijskog re\u017eima. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to ka\u017eu policijske brojke<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kako bi provjerili \u0161to o kretanjima migranata ka\u017eu policijske brojke za 2020. i prvih pet mjeseci 2021. godine, kontaktirali smo Policijsku upravu Primorsko-goranske \u017eupanije. Navode nam kako je tijekom 2020. godine na podru\u010dju PU Primorsko-goranske zabilje\u017een za 22,3 posto manji broj migranata u odnosu na 2019. godinu, a jo\u0161 manji je broj ove godine. \u201cU prvih pet mjeseci ove godine bilo je 1.128 postupanja prema osobama za koje je utvr\u0111en nezakonit prelazak ili poku\u0161aj nezakonitog prelaska dr\u017eavne granice, \u0161to je 33,5 posto manje nego u pet mjeseci pro\u0161le godine kada je evidentirano 1.695 postupanja\u201d, ka\u017eu iz policije.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o ka\u017enjivim radnjama na \u0161tetu osobne imovine, a koje se dovode u vezu s migrantima, iz PU Primorsko-goranske nam spominju jedno kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje. \u201cU konkretnom slu\u010daju, kazneno su prijavljena \u010detiri strana dr\u017eavljanina za koje je kriminalisti\u010dkim istra\u017eivanjima utvr\u0111ena osnovana sumnja da su po\u010detkom travnja ove godine na \u0161irem rije\u010dkom podru\u010dju po\u010dinili kaznena djela naru\u0161avanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora i o\u0161te\u0107enja tu\u0111ih stvari\u201d, navode iz policije. To je jedini slu\u010daj koji PU Primorsko-goranska navodi kao primjer ka\u017enjivih radnji i o\u0161te\u0107ivanja imovine lokalaca od strane migranata od po\u010detka 2020. naovamo.<\/p>\n\n\n\n

\u201c\u0160to se ti\u010de va\u0161eg upita o sukobima s lokalnim stanovni\u0161tvom, isti\u010demo da na podru\u010dju ove Policijske nisu zabilje\u017eeni slu\u010dajevi bilo kakvih sukoba. Uspostavljena je i dobra suradnja s predstavnicima lokalnih jedinica, nadle\u017enim \u0161umarijama, lova\u010dkim i drugim udrugama, kao i s gra\u0111anima koji policiji u svakom trenutku mogu dojaviti sumnje na protupravne radnje te \u0107e policijski slu\u017ebenici postupiti po istima\u201d, ka\u017eu nam za kraj iz PU Primorsko-goranske.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dajnike ko\u0161taju potezi o\u010dajnika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kakve god da bile stvarne brojke, ne \u010dudi da je lokalno stanovni\u0161tvo, kako je rekao planinar Josip s po\u010detka ovog teksta, u strahu, kad nam godinama mediji samo serviraju pri\u010de o \u201cnavalama\u201d migranata (nekoliko primjera: HRVATSKA U KLIN\u010cU, SPREMA SE CRNI SCENARIJ Na pomolu je migrantski val <\/a>, Polja smrti na granici s Hrvatskom: Po\u010dinje velika proljetna ofenziva ilegalnih migranata! <\/a>, Invazija na Biha\u0107: 5000 migranata na hrvatskoj granici \u017eeli se domo\u0107i EU<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Hrvatski planinarski savez Primorsko-goranske \u017eupanije<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

U stvarnosti najve\u0107i broj slu\u010dajeva \u201cnavala\u201d, kao i provala u planinarske domove i vikendice, jasno rasvjetljava migrantske puteve kao puteve o\u010dajnika. Mo\u017eemo tako spomenuti grupu migranata koja je zbog guste magle zalutala pod Velebitom, a nadzorna kamera na ku\u0107i u Li\u010dkom \u010citluku snimila je jednoga od njih koji se jedva dr\u017eao na nogama. Nekoliko stotina metara ni\u017ee kasnije je provaljena jedna ku\u0107a. Na razbijenim staklima prona\u0111eni su tragovi krvi, a na ulaznim vratima je izgrebana poruka: \u201cOprosti prijatelju, ali toliko sam gladan pa sam morao provaliti. Zovem se Khan\u201c. Podsjetimo i na pismo planinara <\/a>koji je 2019. svjedo\u010dio policijskom nasilju prema migrantima na Risnjaku. \u201cU situaciji kad s jedne strane ima\u0161 ljude koji mole za vodu, a s druge one koji na tu molbu odgovaraju pucnjavom i pendrecima, uz ve\u0107insko odobravanje ostalih, stvarno se mora\u0161 zapitati jesi li ti u toj situaciji na strani ljudi, ili na strani zvijeri\u201d, zaklju\u010dio je tada u pismu planinar.<\/p>\n\n\n\n

Da o\u010dajnike ko\u0161taju potezi o\u010dajnika pokazuje i pravno-imovinski malj koji ne razmatra kontekst ni uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze. To dobro ilustrira nedavna vijest <\/a>iz Gr\u010dke, gdje su \u010detiri afganistanska tra\u017eitelja azila osu\u0111ena na 10 godina zatvora zbog sudjelovanja u po\u017earu koji je lani uni\u0161tio migrantski kamp Moria. Progla\u0161eni su krivima nakon \u0161to je sud odbio zahtjev odvjetnika da im se sudi kao maloljetnicima jer su trojica u to vrijeme bili maloljetni. Prije po\u017eara Moria je bila najve\u0107i europski migrantski kamp, pretrpan improviziranim skloni\u0161tima zloglasnim po lo\u0161im i po \u017eivot opasnim uvjetima. Odvjetnici obrane rekli su da je mladi\u0107e okrivio tek jedan svjedok i da je odluka suda zapravo “nezamisliva, bez dokaza”.<\/p>\n\n\n\n

Ovakvi razvoji doga\u0111aja pokazuju i koliko se duboko ukorijenio narativ koji smatra da su \u0161teta privatne imovine i pobuna protiv sustavnog nasilja ve\u0107i problem od neprestanog progona i zlostavljanja ljudi, narativ koji policijsko i pravno (ili \u201csamoorganizirano\u201d) nasilje smatra ne-nasiljem i proporcionalnim odgovorom na o\u010dajni\u010dke poku\u0161aje pre\u017eivljavanja. Po\u0161tovanje prema vlasni\u0161tvu i imovini jednih tako ostaje neraskidivo povezano s obezvre\u0111ivanjem \u017eivota drugih. Radnje migranata van konteksta se prezentira kao besmisleno nasilje, nasilje ljudi koji su se prepustili \u201cnajni\u017eim\u201d instinktima i stvaraju nepotreban kaos. Namjerno se svih ovih godina ne koriste pojmovi koji bi takve radnje opisali kao borbu za pre\u017eivljavanje, borbu za pravdu, koji bi sugerirali opravdan odgovor na ugnjetavanje, poku\u0161aj tra\u017eenja promjene izvan sustava koji ju ne uspijeva ostvariti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U mainstream medijima i objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama u posljednjih par godina migranti su postali d\u017eoker \u017ertveni jarac za svaku \u0161tetu na vikendicama i planinarskim objektima u Gorskom kotaru i drugim predjelima kojima prolaze. Zbog serviranja pri\u010da o navalama naoru\u017eanih i zlonamjernih migranata ne \u010dudi da je lokalno stanovni\u0161tvo u strahu od susreta s njima. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":38827,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[896,1480,851,840,897],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-38814","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-diskriminacija","tag-gorski-kotar","tag-izbjeglice","tag-migranti","tag-policijsko-nasilje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38814"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38814\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38873,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38814\/revisions\/38873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38814"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38814"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38814"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38814"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}