Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavaju\u0107i tempo cijepljenja ve\u0107 nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turisti\u010dku sezonu \u010diji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one na\u010delnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Me\u0111utim, upozorenja stru\u010dnjaka nerijetko se do\u010dekuju prili\u010dno neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici iznajmljiva\u010da i poduzetnika optu\u017euju epidemiologe i njihove “apokalipti\u010dne najave” za ugro\u017eavanje sezone, a ne slabu procijepljenost na osnovu koje epidemiolozi predvi\u0111aju rast broja zara\u017eenih.<\/p>\n\n\n\n
Nervoza je dobrano zahvatila i predstavnike vlasti, pogotovo premijera Andreja Plenkovi\u0107a. On ve\u0107 neko vrijeme daje krajnje odrje\u0161ite izjave na upite o onima koji se nisu i (jo\u0161) ne \u017eele cijepiti. Posrijedi kao da je neki oblik osobne frustracije zbog postojanja ljudi koji izra\u017eavaju skepsu premu cijepljenju. Prili\u010dno je o\u010dito da Plenkovi\u0107 nema nikakvog strpljenja za kontraargumente i da nastoji u\u010diniti sve da zaobi\u0111e bilo kakvo nijansiranje problema ili rasprave. I takav stav je ljudski sasvim razumljiv, ali bi politi\u010dki mogao biti koban. Ne zbog samog sadr\u017eaja stava, ve\u0107 zbog \u010dinjenice da je rije\u010d o Plenkovi\u0107evu obrascu “rje\u0161avanja problema”. Naime, Plenkovi\u0107 je \u010desto probleme koji su sasvim razli\u010dite prirode od onog procijepljenosti nastojao rije\u0161iti sli\u010dnom, krajnje neprihvatljivom metodom koja velikom broju gra\u0111ana predstavlja izvor frustracije.<\/p>\n\n\n\n
Tema je eskalirala u \u010detvrtak Plenkovi\u0107evom najavom vezanja vladinih ekonomskih potpora za cijepljenje. Argument glasi: ako smo mi mogli nabaviti cjepiva i distribuirati ih kako bi \u0161to prije okon\u010dali pandemiju, onda i vi morate prilo\u017eiti svoj dio zauzvrat, a to bi bilo cijepljenje. Sam prijedlog je ostao nedore\u010den, ministri su ga naknadno i relativizirali i ubla\u017eavali i podupirali. No, o\u010dito je da unutar Vlade postoji ideja o uvjetovanju potpora cijepljenjem i da \u0107e vrlo vjerojatno krenuti u razradu nekakvog konkretnijeg prijedloga. Dok se eventualni prijedlog ne pojavi nema smisla spekulirati. Okrenimo se zato prirodi reakcija na sam prijedlog i pitanje (obveznog) cijepljenja kao takvog. Konkretnije, na parazitiranje na postoje\u0107im politi\u010dkim argumentacijama i tradicijama i njihovo izvla\u010denje iz konteksta u kojima su nastali.<\/p>\n\n\n\n
Sasvim o\u010dekivano, najsna\u017enija reakcija je do\u0161la iz Glasa poduzetnika, ali prijedlog nije pre\u0161utio ni \u010delni \u010dovjek SDP-a Pe\u0111a Grbin. Naravno, reagirali su i drugi politi\u010dari, kao i de\u017eurni stanovnici medijskih rubrika te \u010ditava vojska poznatih i nepoznatih korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea. Plenkovi\u0107ev prijedlog je ve\u0107inski osu\u0111en: bilo da su posrijedi zastupnici cijepljenja bilo okorjeli antivakseri. Potonji su ovako ne\u0161to jedva do\u010dekali, a ovi prvi su ga prvenstveno iskoristili kao priliku za napad na Plenkovi\u0107a i Sto\u017eer argumentacijom: ljudi se ne \u017eele cijepiti jer nemaju povjerenje u vas i samim tim u institucije koje predstavljate. Koliko god ta analiza bila uvjerljiva ona ima problem s transformacijom u politi\u010dki program. Drugim rije\u010dima, je li politi\u010dki i javnozdravstveno odgovornije poku\u0161ati pomo\u0107i Vladi u dostizanju \u017eeljene procijepljenosti ili na temelju dosada\u0161njih proma\u0161enih politika Vlade stjecati politi\u010dke poene bez obzira na posljedice po javno zdravlje?<\/p>\n\n\n\n
To su opozicijske dileme koje sasvim o\u010dito prete\u017eu u smjeru opozicijskog folklora, ali va\u017enije su spomenute politi\u010dke argumentacije koje kolaju poduzetni\u010dkim krugovima i \u0161ire shva\u0107enim civilnim dru\u0161tvom i nastoje ispuniti prazninu iza veznika u popularnoj re\u010denici: “Nisam antivakser, ali…” Prva se mo\u017ee svrstati pod egidu ekonomskog liberalizma i anti-etatisti\u010dkog sentimenta. Jo\u0161 od prvog lokdauna Glas poduzetnika i medijski istomi\u0161ljenici epidemiolo\u0161ke mjere izravno uspore\u0111uju s porezima i drugim oblicima dr\u017eavnog reguliranja poslovanja. Nerijetko smo mogli \u010duti izjave po kojima Sto\u017eer uvodi ograni\u010denja poslovanja samo da bi se osve\u0107ivao poduzetnicima i da “uhljebi” koriste pandemiju samo da im dodatno ote\u017eaju \u017eivote. Epidemiolo\u0161ke politike su se tretirale kao svojevrstan nastavak poreznih politika, a nekonzistentnosti i proma\u0161aji u radu Sto\u017eera su se koristili kao dovoljan argument za suspendiranje mjera bez obzira na zdravstvene ishode.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, obzirniji me\u0111u njima su isticali da su svjesni zdravstvene problematike i nu\u017enosti mjera, ali nisu odustajali od perspektive kr\u0161enja ekonomskih sloboda. Protivljenje Plenkovi\u0107evu prijedlogu uvjetovanja potpora cijepljenjem proizlazi iz iste perspektive: ni\u0161ta ne smije ugro\u017eavati poduzetnikovu slobodu da “stvara vrijednost”. Na tom su tragu i kontraprijedlozi uvjetovanja isplate pla\u0107a zaposlenima u javnom sektoru. To nije blesava ideja sama po sebi, ali ovdje je predstavljena prvenstveno kroz ustaljenu predod\u017ebu ekonomije kao igre nulte sume izme\u0111u privatnog i javnog sektora. Kao da \u0107e netko ne\u0161to izgubiti ako se cijepi. Tako\u0111er, medijski najzastupljeniji me\u0111u poduzetnicima isti\u010du da oni nisu antivakseri, ali da po\u0161tuju sva\u010diji stav i gotovo ni\u0161ta nisu napravili u smjeru promocije cijepljenja kao jedine u\u010dinkovite metode suzbijanja pandemije.<\/p>\n\n\n\n
Po\u0161tivanje sva\u010dijeg stava nas dovodi do drugog argumentacijskog sklopa, relativno bliskog prvom, a mogli bi ga grubo svrstati u tradiciju politi\u010dkog liberalizma. Njime se odbijanje cijepljenja tretira kao individualna odluka na koju svaka osoba ima pravo i bilo koje nametanje cijepljenja se tretira kao oblik diskriminacije i ugro\u017eavanje ljudskih prava. Problem s ovim stavom je vrlo lako izlo\u017eiti: odbijanje cijepljenja izravno ugro\u017eava ljudska prava drugih ljudi. Na primjer, pojava \u010detvrtog vala \u0107e izravno ugroziti nekoliko ljudskih prava. Me\u0111u njima su i pravo na rad koje \u0107e odre\u0111enom broju ljudi biti uskra\u0107eno uslijed novog lokdauna, ali i pravo na zdravstvenu skrb koja \u0107e izostati zbog optere\u0107enosti zdravstvenog sustava covid pacijentima. Individualna prava bi se trebala mo\u0107i prakticirati sve dok ne ugro\u017eavaju individualna prava drugih ljudi ili kolektivnu dobrobit kao \u0161to je dru\u0161tveno zdravlje. S obzirom na to da je u svijetu uporabljeno tri milijarde cjepiva i da su u\u010dinci i vi\u0161e nego vidljivi, te\u0161ko je uop\u0107e razumjeti smisao tog stava i ako ostavimo po strani kr\u0161enje ljudskih prava njegovom “primjenom”.<\/p>\n\n\n\n
No, kako to \u010desto biva u politici, oborivost argumenata ne vodi automatski ka rje\u0161avanju problema. Bez obzira na sve propuste, gre\u0161ke i dvostruke kriterije kojima su se vodili Vlada i Sto\u017eer tijekom “upravljanja” pandemijom, isklju\u010divo nemilosrdna kritika nije odgovorna i solidarna politika jer u trenutnom kontekstu ide vi\u0161e na ruku protivnicima cijepljenja i one kolebljive odgovara od tog \u010dina. Potrebno je donirati argumente u prilog cijepljenju i razli\u010ditim akcijama pokazati Sto\u017eeru i Vladi kako se vodi politika i stje\u010de povjerenje ljudi. Ne mo\u017ee kritika Plenkovi\u0107a imati primat pred javnim zdravljem. Izgradnja institucija u koje \u0107e gra\u0111ani imati povjerenje je dugotrajniji posao. Posao koji se u prvom redu zasniva na vi\u0111enju politike kao prakse za kolektivnu dru\u0161tvenu dobrobit. Mnogi aspekti tog vi\u0111enja politike su u proteklih \u010detrdesetak godina tabuizirani i ozlogla\u0161eni. A prazne prostore su, me\u0111u ostalima, naselili i oni koji sabotiraju proces cijepljenja.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavaju\u0107i tempo cijepljenja ve\u0107 nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turisti\u010dku sezonu \u010diji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one na\u010delnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Me\u0111utim, upozorenja stru\u010dnjaka nerijetko se do\u010dekuju prili\u010dno neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38783,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[884],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-pandemija","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38781"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38830,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38781\/revisions\/38830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38781"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38781"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38781"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38781"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}