{"id":38738,"date":"2021-06-30T12:53:53","date_gmt":"2021-06-30T11:53:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38738"},"modified":"2021-06-30T12:53:53","modified_gmt":"2021-06-30T11:53:53","slug":"nova-poljoprivredna-politika-nije-zelena-ali-obecava-stititi-radnicka-prava-je-li-to-dovoljno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38738","title":{"rendered":"Nova poljoprivredna politika nije zelena, ali obe\u0107ava \u0161tititi radni\u010dka prava. Je li to dovoljno?"},"content":{"rendered":"\n

Mo\u017eda Europska unija jo\u0161 uvijek nije uspjela donijeti poljoprivrednu politiku u skladu sa ekolo\u0161kim potrebama Zemlje, no potiho u novoj poljoprivrednoj politici poku\u0161ava zaustaviti pojavu suvremenog ropstva i obespravljanja migrantskih radnika u Europi. Iako je Europska komisija ponovno izgubila bitku za klimu \u2013 sa Vije\u0107em ministara zemalja \u010dlanica \u2013 uspjela je u sklopu socijalne dimenzije nove agro-strategije, uvjetovati isplate za poljoprivredne poticaje po\u0161tivanjem svih radni\u010dkih prava. Jednostavnije re\u010deno \u2013 novi poljoprivredni projekti, i dodjela subvencija, mo\u0107i \u0107e se financirati europskim novcima samo ako se mo\u017ee dokazati da se po\u0161tuju sva radni\u010dka prava. Kompromis postoji i ovdje, kao i u svim drugim europskim politikama, a ti\u010de se datuma: s ovim se pravilom kre\u0107e tek 2023. dobrovoljno, a tek 2025. postaje obaveznim<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Nova europska poljoprivredna politika usagla\u0161ena je izme\u0111u Europskog parlamenta i vije\u0107a ministara EU pro\u0161li petak, 25. juna. Njezin bud\u017eet iznosi 270 milijardi eura, koji se ima tro\u0161iti u periodu 2023.-2027. godine. No, dogovor je uzrokovao ozbiljna zamjeranja na relaciji Zeleni i Frans Timmermans zbog iznosa za eko-sheme \u2013 odnosno ekolo\u0161ke europske poljoprivredne politike \u2013 koje bi trebale pomo\u0107i sanaciji klimatskih promjena. No, umjesto tra\u017eenih 30 posto ukupnih sredstava, ministri su to smanjili na 20-25 posto. Osim iznosa, i rok njihove implementacije pomaknut je za jo\u0161 dvije godine. Tako\u0111er je uveden sustav “rabata” koji, ako smo dobro razumjeli daje popuste na tro\u0161kove onim zemljama koje su potro\u0161ile sva sredstva iz drugog CAP stupa, odnosno stupa namijenjenog ruralnom razvoju.<\/p>\n\n\n\n

Ovi kompromisi postignuti su \u010detiri dana nakon objave velike revizije uspje\u0161nosti europske poljoprivredne politike u kojoj revizori zaklju\u010duju kako svi dosada\u0161nji poku\u0161aji nametanja ekolo\u0161kih kriterija, a inkorporirani u ovu politiku, nisu polu\u010dili nikakve rezultate. Izvje\u0161taj objavljen u ponedjeljak (21. juna) otkrio je da iako je preko \u010detvrtine ukupne poljoprivredne potro\u0161nje EU-a od 2014. do 2020. – koja iznosi vi\u0161e od 100 milijardi eura – namijenjena klimatskim promjenama, nije do\u0161lo<\/a> do pobolj\u0161anja u emisiji stakleni\u010dkih plinova iz poljoprivrede od 2010. Ukratko, emisije stakleni\u010dkih plinova u poljoprivredi i dalje su jednaki kao \u0161to su bili i ranije. Usprkos nastojanjima Komisije, \u010dini se da ministri zemalja \u010dlanica EU ne uzimaju klimatsku krizu za ozbiljno. Razo\u010darani i ljuti Zeleni<\/a> smatraju da je politika lo\u0161a, jer je prepuna rupa koje dozvoljavaju da se ekolo\u0161ke prakse ne primjenjuju, kao i da se pravila u svakom krugu dodatno razvodnjavaju i time onemogu\u0107avaju dobre poljoprivredne prakse. Stoga su najavili o\u0161tru opoziciju ovoj politici prilikom glasanja u parlamentu. Posebno prigovaraju Komisiji za koju ka\u017eu da nije imala snage oduprijeti se pritisku ministara.<\/p>\n\n\n\n

Novost u ovoj politici je fond za poljoprivrednu krizu koji \u0107e biti rezerva u vrijednosti od 450 milijuna eura namijenjena budu\u0107im tr\u017ei\u0161nim krizama u poljoprivredi. Ta se sredstva poljoprivrednicima mogu ispla\u0107ivati od 2023. godine. Mo\u017eda EU nije sposobna provesti ekolo\u0161ke politike ku\u0107i, ali \u010dini se na\u0161la je hrabrosti za oporezovati ne zelene poljoprivredne proizvode koji se uvoze u EU. Tako Unija, planira kazniti siroma\u0161nije zemlje za neuvo\u0111enje zelenih politika, koje sama nije kadra sprovesti. Ali, naravno, budu\u0107i da se europska klimatska politika svodi na jezik, jezik i samo jezik, to je frejmano kao pozitivno: “S obzirom na va\u017enost svog tr\u017ei\u0161ta u me\u0111unarodnoj trgovini, Europska unija mo\u017ee iskoristiti svoj utjecajni kapacitet za globalno podizanje zdravstvenih i okoli\u0161nih standarda i na taj na\u010din pridonijeti postizanju me\u0111unarodnih ciljeva za\u0161tite okoli\u0161a poput onih iz Pari\u0161kog sporazuma”. U Europi dakle, skoro pa “biznis as ju\u017eual”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda Europska unija jo\u0161 uvijek nije uspjela donijeti poljoprivrednu politiku u skladu sa ekolo\u0161kim potrebama Zemlje, no potiho u novoj poljoprivrednoj politici poku\u0161ava zaustaviti pojavu suvremenog ropstva i obespravljanja migrantskih radnika u Europi. Iako je Europska komisija ponovno izgubila bitku za klimu \u2013 sa Vije\u0107em ministara zemalja \u010dlanica \u2013 uspjela je u sklopu socijalne dimenzije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38740,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1116,840,70,1086,668,976,1115,1117],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cap","tag-migranti","tag-poljoprivreda","tag-poljosumarstvo","tag-radnicka-prava","tag-ropstvo","tag-zajednicka-poljoprivredna-politika","tag-zpp","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38738"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38738\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38739,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38738\/revisions\/38739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38738"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38738"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38738"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38738"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}