{"id":38714,"date":"2021-06-29T12:00:26","date_gmt":"2021-06-29T11:00:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38714"},"modified":"2021-06-30T08:21:27","modified_gmt":"2021-06-30T07:21:27","slug":"gazpromovo-podmazivanje-nogometa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38714","title":{"rendered":"Gazpromovo podmazivanje nogometa"},"content":{"rendered":"\n

Sponzorska i op\u0107enito marketin\u0161ka ovisnost sportske industrije o zdravstveno i ekolo\u0161ki \u0161tetnim industrijama dobro je ve\u0107 znanstveno dokumentirana. Iz brojnih istra\u017eivanja proizi\u0161ao je zaklju\u010dak koji predstavlja jedno od ve\u0107ih proturje\u010dja sporta: usprkos tome \u0161to \u0107e sport, posebno zimski, biti me\u0111u prepoznatljivim \u017ertvama klimatskih promjena, ve\u0107ina sportova i dalje prima sponzorstva kompanija koje ne samo \u0161to zna\u010dajno doprinose globalnom zatopljenju, ve\u0107 su me\u0111u njegovim glavnim pokreta\u010dima. Kako bi jasno ukazali na probleme koje klimatske promjene imaju u sportu, finski, laponski grad Salla<\/a>, jedan od najstarijih u toj dr\u017eavi, u kojem temperature redovno padaju na minus 50 stupnjeva, po\u010detkom ove godine kandidirao se za doma\u0107ina ljetnih olimpijskih igara 2032. godine, nastoje\u0107i ovim ironi\u010dnim potezom ukazati na nu\u017enost da i sport mora postati zelen.<\/p>\n\n\n\n

Globalna vrijednost sportske industrije 2018. godine procijenjena je na 471 milijardu ameri\u010dkih dolara, pri \u010demu korporativna sponzorstva \u010dine va\u017ean komad kola\u010da. Radi se o multimilijunskim sponzorstvima za koja se \u010dini da su oduvijek prisutna. No, trend izda\u0161nih sponzorstava u sportu zapravo je postao mejnstrimom na Ljetnim olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine. Sponzorstava je, me\u0111utim, bilo i prije: u predolimpijsko doba klasi\u010dne Gr\u010dke prva sportska sponzorstva nudili su bordeli kako bi osigurali adekvatan priljev klijenata, posebno onih sklonih opijatima. Bordele su danas po koli\u010dini investicija u sport zamijenili alkoholna, automobilska, i naftna industrija.<\/p>\n\n\n\n

Statistike pritom pokazuju da interes globalnih korporacija za marketing u sportu danas le\u017ei primarno u samopromociji, pobolj\u0161anju svoga imid\u017ea u javnosti, televizijskoj prisutnosti i sli\u010dno, iako se pojavljuje sve ve\u0107i broj sponzorstava i marketin\u0161kih trikova koji promoviraju zdravi \u017eivotni stil. S druge strane, udio filantropskih akcija u ukupnom bud\u017eetu utro\u0161enom na marketing je gotovo zanemariv. U kontekstu “grinvo\u0161anja<\/em>” imid\u017ea, poznate su investicije u vodu i zdrave napitke npr. Darija \u0160imi\u0107a, ili Zlatana Ibrahimovi\u0107a, a otvaraju\u0107i aktualno europsko nogometno prvenstvo zaiskrilo je i na relaciji Christiano Ronaldo i Coca-Cola. Ipak, takvi, ne\u0161to zdraviji pristup reklamiranju u sportu jo\u0161 uvijek je vi\u0161e iznimka nego dominantna praksa.<\/p>\n\n\n\n

Ekolo\u0161ka ekonomistica Emilie Tricarico u studiji objavljenoj u martu ove godine naziva “Sweat not oil<\/a>” na\u0161la je 258 sponzorstava uglji\u010dno intenzivnih industrija u 13 razli\u010ditih sportskih disciplina. Tricarico pi\u0161e kako su ti poslovi sklopljeni tako da promoviraju uglji\u010dno intenzivne proizvode, usluge i \u017eivotne stilove (npr. vo\u017enju SUV-ova). Najvi\u0161e je takvih ugovora u nogometu, ameri\u010dkom nogometu, kriketu, olimpijskim igrama, tenisu, jedrenju, bicikliranju (sic!), atletici, ko\u0161arci, ragbiju, golfu i motosportu. Sponzoriraju se klubovi, udru\u017eenja, lige, federacije, utrke, prvenstva, turneje, natjecanja i stadioni. U svemu nabrojenomu, navodi Tricarico nogomet je najizlo\u017eeniji \u0161tetnim ugovorima i u toj je grani prona\u0161la 57 uglji\u010dno intenzivnih sponzorskih ugovora, dok je po sektoru, najlo\u0161ije pro\u0161la autoindustrija koja je najve\u0107i sponzor u sportovima sa \u010dak 199 ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Ipak se mijenja?<\/h2>\n\n\n\n

Ovu industriju prati zrakoplovna sa 63 sponzorska ugovora, a od kompanija najprominentniji su Gazprom koji je i ina\u010de jedan od glavnih sponzora FIFA-e i pogotovo UEFA-e, i pogotovo na ovom prvenstvu, te iza njega BP, pa Toyota (31) i “Fly Emirates” (29). Od svih sportova, ovakvim ugovorima najvi\u0161e su izlo\u017eeni nogometni klubovi bilo putem strukture vlasni\u0161tva ili samo sponzorskim ugovorima. Tricarico je tako\u0111er izra\u010dunala da se \u010dak 64 posto marketin\u0161kih bud\u017eeta autoindustrije ula\u017ee u sport, dok je preostalih 36 posto raspodijeljeno na sve druge marketin\u0161ke sektore.<\/p>\n\n\n\n

Ove podatke ne treba promatrati kao moralizacijske argumente, ve\u0107 primarno zdravstvene, klimatske i ekonomske. Na primjer, neki od najve\u0107ih emitera stakleni\u010dkih plinova je transportna industrija. Transport ispu\u0161ta gotovo 70 posto du\u0161ikovih oksida i 30 posto \u010desti\u010dnih tvari u atmosferu. Svakome \u010dovjeku treba 15.000 litara kisika dnevno, a kada je taj kisik zaga\u0111en ovim tvarima, one ulaze u plu\u0107a, krvotok, srce i druge organe gdje uzrokuju razne bolesti. Na tragu ovih razumijevanja suvremene dinamike \u017eivota, Svjetska zdravstvena organizacija izra\u010dunala je da je od 8 milijuna preuranjenih smrti godi\u0161nje \u010dak polovica rezultat zaga\u0111enja zraka. Tu se ubraja 500.000 smrti zbog raka plu\u0107a, 1.6 milijuna smrti zbog opstrukcija di\u0161nih puteva, zatim 19 posto smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima i 21 posto svih slu\u010dajeva sr\u010danih udara.<\/p>\n\n\n\n

Gazprom koji upravo zavr\u0161ava najve\u0107i plinovod u Europi, zavre\u0111uje posebnu pa\u017enju, budu\u0107i da je njegovu prisutnost na EURO2020 nemogu\u0107e ne primijetiti. Ruska plinsko-naftna kompanija jo\u0161 je 2018. godine za svjetsko prvenstvo, potpisala s FIFA-om \u010detverogodi\u0161nji ugovor vrijedan 71. milijun eura. Ista firma kupila je i dionice FC Chelsea od naftne kompanije Sibneft u vrijednosti od 10.4 milijarde eura. Godine 2010. Gazprom je osigurao sponzorstvo beogradske Crvene Zvezde te\u017eak 15.2 milijuna eura. No, tu nisu stali, posljednje vijesti o Gazpromovim poslovima u nogometu ti\u010du se njema\u010dkog nogometnog kluba FC Schalke 04 (ina\u010de poznati kao rudari \u2013 zbog rudnika ugljena) s kojim su produ\u017eili ugovor te\u017eak 20 milijuna eura do 2022. godine. Ugovor je prvotno potpisan 2006. godine, nakon potpisivanja ugovora za izgradnju Sjevernog toka 1, plinovoda koji izravno povezuje Rusiju i Njema\u010dku. Tu je dakako i sponzorstvo Zenita iz Sankt Petersburga \u010diji stadion nosi ime Gazprom Arena, ali i 9-godi\u0161nji ugovor sa Ligom prvaka koji isti\u010de idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

Gazprom je trenutno najve\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010d plina, stoga je logi\u010dno da \u0107e u fazi kada dionice i profiti u ovoj \u0161tetnoj industriji padaju, ulo\u017eiti vi\u0161e u svoj javni imid\u017e, a kako bolje to osigurati nego preko najva\u017enije sporedne stvari na svijetu. No bilo bi pogre\u0161no misliti da Gazprom ovo radi samo kako bi odr\u017eao imid\u017e, ova ruska dr\u017eavna kompanija \u010dini to i radi politi\u010dkog ali i ekonomskog utjecaja (odr\u017eava i \u0161iri svoju prisutnost u zapadnoj Europi). Ina\u010de, Gazprom osigurava 35 posto njema\u010dkih potreba za plinom, \u0161to ga \u010dini najve\u0107im stranim energetskim dobavlja\u010dem u toj zemlji. Zanimljivo je i da je spomenuti ugovor Gazproma sa beogradskom Crvenom zvezdom potpisan 2010., istovremeno kada i Ju\u017eni tok, plinovod koji je trebao napajati Balkan i osigurati energetsku “diverzifikaciju” EU, no, plinovod je otkazan 2014. na inicijativu Njema\u010dke i EU, a na \u0161tetu Balkana i europske energetske strategije.<\/p>\n\n\n\n

No, Gazpromove strategije napokon su prozreli ekolo\u0161ki aktivisti. Tako je nizozemski Greenpeace financirao tu\u017ebu<\/a> gra\u0111ana za zabranu reklama fosilnih kompanija. Tako\u0111er u Nizozemskoj, uz potporu Greenpeaca osnovana je i inicijativa s istim ciljem, a sada je postala priznata i pri EU kao “inicijativa gra\u0111ana<\/a>“. Oni se zala\u017eu za zabranu svake promid\u017ebe fosilnih goriva kao i sponzorstava povezanih s fosilnim gorivima. Detaljan opsi inicijative dostupan je na linku. Sli\u010dne korake poduzeo je i britanski medij Guardian<\/a> koji je najavio da nakon zabrane o\u010dekuje privremeni pad prihoda, ali i dugoro\u010dno uzlazni trend \u2013 kako se budu zelene teme popularizirale, a kompanije mijenjale. Pariz, grad koji \u0107e biti doma\u0107in Olimpijskim igrama 2024. godine ve\u0107 je zabranio reklamiranje Totalu, francuskoj fosilnoj kompaniji. Promjene se dakle doga\u0111aju, ali su i dalje prespore. Ljeta su sve vru\u0107a, vremenske katastrofe sve \u010de\u0161\u0107e. Vremena nemamo da \u010dekamo da kompanije same do\u0111u do novih spoznaja i prihvate svoju dru\u0161tvenu odgovornost. Netko drugi \u0107e ih morati natjerati da to u\u010dine \u0161to prije. Utoliko, pomak bi bio da sporta\u0161i, reagiraju na zaga\u0111enje okoli\u0161a kao Christiano Ronaldo na Coca-Colu. Dok \u010dekamo sve te promjene, valja jo\u0161 istaknuti da se FIFA obvezala da \u0107e postati uglji\u010dno neutralna do 2050. godine. No to zapravo nije nikakvo obe\u0107anje, jer \u0107e do tada po nu\u017edi zakona i klime morati biti ili neutralni ili ih ne\u0107e biti, jer rok 2050. godine nije nikakav izbor, to je prisilni zadnji rok.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sponzorska i op\u0107enito marketin\u0161ka ovisnost sportske industrije o zdravstveno i ekolo\u0161ki \u0161tetnim industrijama dobro je ve\u0107 znanstveno dokumentirana. Iz brojnih istra\u017eivanja proizi\u0161ao je zaklju\u010dak koji predstavlja jedno od ve\u0107ih proturje\u010dja sporta: usprkos tome \u0161to \u0107e sport, posebno zimski, biti me\u0111u prepoznatljivim \u017ertvama klimatskih promjena, ve\u0107ina sportova i dalje prima sponzorstva kompanija koje ne samo \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38716,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1467,698,727,1465,532,49,1466],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-euro2020","tag-gazprom","tag-klimatska-kriza","tag-nogomet","tag-plin","tag-sport","tag-uefa","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38714"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38722,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38714\/revisions\/38722"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38714"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38714"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38714"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38714"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}