{"id":38688,"date":"2021-06-25T11:46:59","date_gmt":"2021-06-25T10:46:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38688"},"modified":"2021-06-25T11:51:29","modified_gmt":"2021-06-25T10:51:29","slug":"plinska-industrija-i-dalje-neometano-zagaduje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38688","title":{"rendered":"Plinska industrija i dalje neometano zaga\u0111uje"},"content":{"rendered":"\n

Plin je ogroman kamen spoticanja u dono\u0161enju europskih, ali i svjetskih ekolo\u0161kih politika. Obi\u010dno ga lobisti ove bran\u0161e poku\u0161avaju “brendirati” kao manje \u0161tetan i manje prisutan od sagorijevanja nafte, \u0161to dakako nije ba\u0161 to\u010dno. Kako bi se dokazalo pu\u0161tanje metana u atmosferu neprofitna organizacija Clean Air Task Force (CATF)<\/a> pokrenula je projekt #CutMethaneEU za kojega je nabavila posebnu infracrvenu kameru<\/a> vrijednu 100.000 eura s kojom je snimala 123 nalazi\u0161ta nafte i plina u Austriji, \u010ce\u0161koj, Njema\u010dkoj, Ma\u0111arskoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n

O va\u017enosti ove kampanje pitali smo Mariju Miletu<\/strong> iz Zelene akcije koja godinama upozorava na \u0161tetnosti LNG projekta na Omi\u0161lju: “S jedne strane, po prvi put imamo vizualizirano zaga\u0111enje iz plinskih elektrana, LNG terminala i plinovoda, ne\u0161to \u0161to nije vidljivo ljudskom oku poput zaga\u0111enja ugljenom ili naftom. Cilj je javnosti predo\u010diti i osvijestiti je kako to izgleda jer je te\u0161ko komunicirati zaga\u0111enje vezano uz plin, kao i utjecaj njegova kori\u0161tenja na klimu i zdravlje ljudi.”<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er dodaje kako se “ovom kampanjom \u017eeli potaknuti Europsku komisiju da kona\u010dno sustavno regulira emisije metana koje su godinama ignorirane, a pravi je utjecaj vjerojatno puno ve\u0107i nego \u0161to mislimo. Industrija je dosad uspje\u0161no eskivirala odgovarati za takve emisije, no nadamo se kako tome sada dolazi kraj.”<\/p>\n\n\n\n

Video snimke koje se mogu vidjeti na CATF-ovoj stranici<\/a> i na Youtubeu<\/a> a pokazuju da plinska infrastruktura u cijeloj Europi ispu\u0161ta metan u atmosferu. Podsjetimo, metan je otrovan stakleni\u010dki plin koji je vi\u0161estruko \u0161tetniji i opasniji od CO2. Mileta<\/strong> nagla\u0161ava da je “metan najve\u0107i uzro\u010dnik klimatskih promjena nakon uglji\u010dnog dioksida (CO2), glavna je komponenta plina \u2013 fosilnog goriva – i preko 80 puta sna\u017eniji od CO2 tokom prvih 20 godina u atmosferi. Stoga, plin se nikako ne mo\u017ee smatrati tranzicijskim odnosno prijelaznim gorivom u niskouglji\u010dnu budu\u0107nost, ili bolje re\u010deno, budu\u0107nost bez fosilnih goriva.”<\/p>\n\n\n\n

Radi se dakle o toliko ozbiljnom zaga\u0111iva\u010du, da \u0107e vegetarijanskoj moralnoj panici skloni pojedinci pozivati cijeli svijet da prestane jesti meso, jer goveda proizvode ogromne koli\u010dine CO2. Svo to vrijeme, dok su o\u010di javnosti fokusirane na mesnu industriju, plinska infrastruktura neometano zaga\u0111uje planet. \u0160tovi\u0161e, ni EU ali ni brojne druge zemlje nemaju zapravo za\u0161titu tj. zabranu emisija od LNG-a i drugih plinskih pogona. Nije da makar nekakvi filteri ne postoje, nego ne postoji politi\u010dka volja koja bi bila sna\u017enija od lobisti\u010dkih isplata, i omogu\u0107ila da se problem (ne sanira nego) po\u010dne znanstveno adresirati.<\/p>\n\n\n\n

Jednostavnije re\u010deno, EU ne regulira emisije metana u energetskom sektoru, \u0161to zna\u010di, pi\u0161e Reuters, da firme koje imaju koncesije na lokacijama na kojima je CATF snimio emisije metana ne kr\u0161e nikakve zakone zbog curenja opasnog stakleni\u010dkog plina. To bi se ove godine trebalo promijeniti te se o\u010dekuje da EU uvede zakone i kazne za ovakve postupke. CATF je izbrojao 271 ovakav incident \u2013 namjernog ili slu\u010dajnog ispu\u0161tanja metana u atmosferu. Preko 90 posto posje\u0107enih lokacija u \u010ce\u0161koj, Ma\u0111arskoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj emitira metan, dok je broj lokacija koje emitiranu metan u Njema\u010dkoj i Austriji bila ne\u0161to ni\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: #CutMethaneEU<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Aktivisti i novinari posebno su apostrofirali problem izostanka sanacije rupa u npr. hr\u0111avim tankovima u kojima se \u010duva metan, i druge propuste u odr\u017eavanju infrastrukture, koje mo\u017eemo mo\u017eda pripisati manju strogih propisa i penala za takvo postupanje. Ukratko, to zna\u010di da se rupe ostavljaju, jer je jeftinije nego ih popraviti. O globalnim posljedicama takvog poslovnog pona\u0161anja, tek se po\u010dinje voditi ra\u010duna. Nova pravila napravit \u0107e nered u plinskoj bran\u0161i, ali nered koji je i nu\u017ean i zakasnio. S obzirom na sporost birokracije, nova pravila po\u010det \u0107e se primjenjivati tek 2023. godine, no prije toga bi trebalo nekim penalima kazniti sve firme koje pu\u0161taju metan u atmosferu. MOL i OMV su primjerice istaknuti u CAFT-ovom izvje\u0161taju kao firme koje imaju brojne emisije metana na svojim poljima. Na upite Reutersa iz OMV-a su odgovorili da podr\u017eavaju nova energetska pravila EU i da \u0107e otkloniti rupe u svojoj infrastrukturi, ali reagirali su tek nakon \u0161to je pri\u010da do\u0161la u javnost.<\/p>\n\n\n\n

Globalno, koncentracija metana u atmosferi raste. UN je u aprilu priop\u0107io da \u0107e bez zna\u010dajnog smanjenja emisija metana u ovom desetlje\u0107u cilj Pari\u0161kog sporazuma, ograni\u010denje zagrijavanja na 1.5 Celzija, ostati izvan dosega. Jednom kad se metan na\u0111e u atmosferi, gotovo je nemogu\u0107e ponovno ga uhvatiti i zarobiti \u0161to zna\u010di da je sve ove slobodne emisije nemogu\u0107e sanirati, ali i da svako prolongiranje rje\u0161enja zna\u010di dodatna, svjesna ali nepotrebna zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Marija Mileta<\/strong> isti\u010de kako je bitno naglasiti da “regulacija emisija metana i kratkoro\u010dne sanacije njegova istjecanje nikako ne smiju biti glavno rje\u0161enje, ve\u0107 ono le\u017ei u postupnom ukidanju kori\u0161tenja plina, a trenutno desetlje\u0107e je prema relevantnim znanstvenim izvje\u0161tajima klju\u010dno. Kompromisne politike koje te\u017ee odr\u017eavanju plinske infrastrukture na \u017eivotu i davanju daljnjih subvencija za projekte na fosilna goriva zbog sna\u017enog utjecaja industrije nisu prihvatljive. Jednostavno je – \u017eivimo u klimatskoj krizi i nema prostora za novu potporu za plinsku infrastrukturu, bez iznimke. Ulaganje mora i\u0107i u smjeru obnovljivih izvora energije, energetske u\u010dinkoviti te pravedne tranzicije za radnike i radnice u industriji.”<\/p>\n\n\n\n

Dok \u010dekamo novi izvje\u0161taj me\u0111uvladinog panela IPCC o stanju \u017eivota na planeti Zemlji, preliminarni rezultati ve\u0107 su procurili preko AFP-a u javnost i prema onome \u0161to se da pro\u010ditati, situacija je jo\u0161 gora nego u zadnjem izvje\u0161\u0107u. Glad i izumiranje u narednim dekadama sve su bli\u017ee. Istovremeno, Europska unija posredstvom Europske komisije, iz odluke u odluku radi kompromise sa vlastitim ministrima koji i dalje gledaju svoje partikularne interese, \u0161to sada nakon nekoliko godina takvih odluka zna\u010di da nisu sposobni donijeti dru\u0161tveno korisne odluke, \u010dak ni onda kada se radi o golom pre\u017eivljavanju. O posljedicama takvih odluka nitko ne vodi ra\u010duna, no javnost mora, i svi se ti politi\u010dari moraju kazniti u idu\u0107im izbornim ciklusima. Problem je samo to \u0161to novi zeleni politi\u010dari koji dolaze i sami \u010desto naprave kompromise jer su neposredne, vidljive, prve posljedice prestvarne i prevelike. Problem klimatskih promjena dakle rje\u0161avamo tako da jo\u0161 malo odgodimo rje\u0161enje. Za to vrijeme, znanstveni podaci iz godine u godinu pogora\u0161vaju se nezapam\u0107enom brzinom. Iluzija vi\u0161e nema, \u010dak i ako uspijemo sanirati klimu sada i odmah, u idu\u0107ih 20 do 30 godina svijetu prijete katastrofe i glad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plin je ogroman kamen spoticanja u dono\u0161enju europskih, ali i svjetskih ekolo\u0161kih politika. Obi\u010dno ga lobisti ove bran\u0161e poku\u0161avaju “brendirati” kao manje \u0161tetan i manje prisutan od sagorijevanja nafte, \u0161to dakako nije ba\u0161 to\u010dno. Kako bi se dokazalo pu\u0161tanje metana u atmosferu neprofitna organizacija Clean Air Task Force (CATF) pokrenula je projekt #CutMethaneEU za kojega […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38697,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1349,541,727,697,827,532,725],"theme":[457,456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-emisije","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-klimatska-kriza","tag-lng","tag-metan","tag-plin","tag-ukapljeni-plin","theme-klima","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38688"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38688\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38703,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38688\/revisions\/38703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38688"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38688"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38688"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38688"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}