\u010cesto se u literaturi i medijima nagla\u0161ava da su klimatske promjene poreme\u0107aj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale tako\u0111er gube balans. Znanstvenici su stoga po\u010deli prou\u010davati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje 40 posto poljoprivrednog uvoza Europske unije bit \u0107e “vrlo osjetljivo” na su\u0161u do 2050. godine, otkrivaju nova istra\u017eivanja. Ovisnost prehrambene EU industrije o sirovinama nastalima izvan njezinih granica odnosi se na npr. sektore mesa i mlije\u010dnih proizvoda, kakao, \u010dokolada, \u0161e\u0107erna trska, proizvodi na bazi palmina ulja, kava, \u010daj, soja i kozmetika itd\u2026<\/p>\n\n\n\n
\u0160panjolsko-nizozemski znanstvenici Johannes Hunink, Ted Veldkamp i Ertug Ercin objavili su pro\u0161loga tjedna u \u010dasopisu Nature Communications<\/a> studiju koja pokazuje da \u0107e se problemi sa su\u0161om znatno pove\u0107ati (za 35 posto do 45 posto) u odnosu na sada\u0161nje stanje, do 2050. godine. To \u0107e se posebno odraziti na uvoz hrane koja potje\u010de iz Brazila, Indonezije, Vijetnama, Tajlanda, Indije i Turske. Istodobno, uvoz iz Rusije, Nigerije, Perua, Ekvadora, Ugande i Kenije bit \u0107e u budu\u0107nosti ne\u0161to manje osjetljiv na su\u0161e s obzirom na druga podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Studija otkriva da se procesi mogu makar djelomi\u010dno sanirati, ako se odmah poduzmu mjere prilagodbe. No, poduzimanje takvih mjera o\u010dekuje se od najrazvijenijih zemalja ali ne i od onih kojima nedostaje kvalitetna infrastruktura koju treba izgraditi, poput npr. Obala Bjelokosti ili Gana. Znanstvenici su htjeli ovom studijom pokazati da klimatske promjene izvan EU tako\u0111er utje\u010du na to kako se u uniji \u017eivi, te poku\u0161avaju motivirati bogate zemlje da ulo\u017ee sredstva u sanaciju klimatskih promjena u inozemstvu, jer to “nije samo pitanje od humanitarne va\u017enosti ili geopoliti\u010dkog pozicioniranja – u osnovi je vlastiti europski ekonomski i socijalni interes da se prilagodba klimi bavi u me\u0111unarodnoj trgovini”, navodi se u tekstu na Carbon Briefu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u 2002. i 2020. trgovina EU poljoprivrednim proizvodima vi\u0161e se nego udvostru\u010dila i danas blok uvozi vi\u0161e hrane nego \u0161to izvozi. Kako klimatske promjene uzrokuju sve \u010de\u0161\u0107e i intenzivnije su\u0161e na cijelom planetu, mnogim je zemljama te\u017ee uzgajati usjeve. To mo\u017ee ugroziti svjetsku prehrambenu ekonomiju i pove\u0107ati rizik od manjka odre\u0111enih poljoprivrednih proizvoda u kojem vi\u0161e zemalja istodobno osje\u0107a manjkove prinosa. Budu\u0107e manjkove prehrambenih proizvoda mo\u017ee ubla\u017eiti pad stanovni\u0161tva \u2013 i globalni i u EU \u2013 koji se o\u010dekuje do 2050. godine, nagla\u0161avaju istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n\n\n\n \u0160e\u0107erna trska koji se koristi u EU uzgaja se u inozemstvu, a studija otkriva da \u0107e vi\u0161e od 73 posto uvoza \u0161e\u0107erne trske biti “vrlo osjetljivo” na su\u0161u do 2050. godine. Sli\u010dno tome, EU polovicu kave uvozi iz samo dvije zemlje – Brazila i Vijetnama. Autori istra\u017eivanja otkrivaju da \u0107e 44 posto mjesta opskrbe za uvoz kave biti vrlo osjetljivo na su\u0161u zbog klimatskih promjena do 2050. godine, a samo 28 posto manje osjetljivo u odnosu na trenutne klimatske uvjete. Kao daljnji primjer, EU uvozi izme\u0111u 30-35 milijuna tona soje svake godine – uglavnom iz Brazila, Argentine i SAD-a. (U EU se uzgaja samo 0,9 milijuna tona.) Studija otkriva da \u0107e do 2050. godine oko 60 posto uvoza soje dolaziti iz podru\u010dja s “velikom” ili “vrlo velikom” ranjivo\u0161\u0107u na su\u0161u.<\/p>\n\n\n\n “U kona\u010dnici, Europa bi imala koristi od usmjeravanja ulaganja prema tim podru\u010djima kako bi umanjila klimatske utjecaje – jer nije stvar samo u humanitarnoj brizi ili geopoliti\u010dkom pozicioniranju, ve\u0107 je u europskom ekonomskom i socijalnom vlastitom interesu baviti se prilagodbom na klimu u me\u0111unarodnoj trgovini . Kreatori politike i poduze\u0107a iz EU-a jo\u0161 se nisu u potpunosti pomirili s tim.” Carbon Brief dalje isti\u010de kako nedavno revidirana Strategija prilagodbe EU “prvi put priznaje va\u017enost prekograni\u010dnog klimatskog rizika”. Ova studija “daje vrlo koristan i informativan doprinos” zadatku “popunjavanja rupa u znanju i ja\u010danja me\u0111unarodne suradnje na prilagodbi”. \u010clanak tako\u0111er nagla\u0161ava “trenutne implikacije globalne ekolo\u0161ke pravde na trenutne politike EU-a.<\/p>\n\n\n\n Ovo istra\u017eivanje dakle dizajnirano je sa ciljem da utje\u010de na dono\u0161enje europskih politika, pa na tom tragu i zaklju\u010duje da ako \u017eelimo za\u0161tititi prehrambenu industriju EU, bogate zemlje moraju pru\u017eiti financijsku i tehnolo\u0161ku pomo\u0107 siroma\u0161nima kako bi se smanjila ranjivost globalnih opskrbnih lanaca na klimatske promjene. ” Drugi autori s kojima je razgovarao Carbon Brief, isti\u010du da je potreban “redizajn prehrambenih i trgovinskih politika EU, s obzirom na ve\u0107a ulaganja u uvoz hrane i diverzifikaciju tr\u017ei\u0161ta, istodobno promi\u010du\u0107i prilagodbu klimi i po\u0161tene i eti\u010dne politike hrane kod dobavlja\u010da koji nisu iz EU-a”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cesto se u literaturi i medijima nagla\u0161ava da su klimatske promjene poreme\u0107aj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale tako\u0111er gube balans. Znanstvenici su stoga po\u010deli prou\u010davati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38680,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1244,1461,436,1460,1459,357,1463,70,855,1462,1130],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38677","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-agrikultura","tag-caj","tag-hrana","tag-kakao","tag-kava","tag-klimatske-promjene","tag-meso","tag-poljoprivreda","tag-prehrana","tag-soja","tag-susa","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38677"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38677\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38683,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38677\/revisions\/38683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38677"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38677"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38677"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38677"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Globalna ekonomija hrane<\/h2>\n\n\n\n