{"id":38663,"date":"2021-06-24T08:30:00","date_gmt":"2021-06-24T07:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38663"},"modified":"2021-06-24T09:21:12","modified_gmt":"2021-06-24T08:21:12","slug":"rast-udjela-ekonomski-neaktivnih-osoba-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38663","title":{"rendered":"Rast udjela ekonomski neaktivnih osoba u EU"},"content":{"rendered":"\n

Udio ekonomski neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovni\u0161tvu (15-64 godine) odnosi se na osobe koje nisu zaposlene niti nezaposlene, ve\u0107 uop\u0107e ne tra\u017ee posao, odnosno ne \u010dine dio radne snage. Osim penzionera i osoba u sustavu obrazovanja (u\u010denika\/ica i studenata\/ica), tu skupinu \u010dine doma\u0107ice, osobe koje brinu o ovisnim \u010dlanovima obitelji, ali oni koji su nakon dugotrajne nezaposlenosti odustali od daljnje potrage \u2013 u nekim dr\u017eavama te se osobe odvojeno kategoriziraju kao “obeshrabreni” 1<\/a><\/sup>.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima<\/a> Eurostata, udio ekonomski neaktivnih osoba u Europskoj uniji u posljednjem desetlje\u0107u je u padu (sa 32,3% 2002. godine na 26,6% 2019.), odnosno bio je u padu do izbijanja pandemije. U 2020. godini, udio ekonomski neaktivnih pove\u0107ao se prvi puta od 2001., za 0,5 postotna boda, pa je u 2020. godini ukupno 27,1% stanovni\u0161tva Europske unije bilo ekonomski neaktivno. U 2020. \u010dlanice EU s najvi\u0161im postotkom ekonomski neaktivnih osoba bile su Italija (35,9%), Hrvatska (32,9%), Gr\u010dka (32,6%), Belgija (31,4%) i Rumunjska (30,8%). S druge strane se nalaze sljede\u0107e dr\u017eave s najni\u017eim udjelom ekonomski neaktivnih u EU: \u0160vedska (17,5%), Nizozemska (19,1%), Estonija (20,7%), Njema\u010dka (20,8%) i Danska (21,0%) \u2013 slika 1.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, navedene dr\u017eave nisu nu\u017eno zbog pandemije postigle svoj rejting, pa je tako Hrvatska jedna od zemalja s najve\u0107im padom broja ekonomski neaktivnog stanovni\u0161tva izme\u0111u 2019. i 2020. godine (-0,6 postotnih bodova, isto kao i Rumunjska). Dr\u017eave u kojima je pandemija dovela do najizra\u017eenijeg pove\u0107anja udjela ekonomski neaktivnih osoba su \u0160panjolska, Italija, Irska, Portugal, Bugarska i Gr\u010dka, dok su dr\u017eave u kojima se u tom periodu smanjio udio neaktivnog stanovni\u0161tva, uz ve\u0107 spomenutu Hrvatsku, Malta, Latvija, Rumunjska i Litva (naslovna slika).<\/p>\n\n\n\n

U 2020. godini trend rasta ekonomski neaktivnih osoba u odnosu na prethodnu godinu zabilje\u017een je i za \u017eene i za mu\u0161karce: za mu\u0161karce rast iznosi 0,7 postotnih bodova, a za \u017eene ne\u0161to manje: 0,4 postotna boda. To je ujedno i najve\u0107i rast udjela ekonomski neaktivnih mu\u0161karaca otkako Eurostat prikuplja podatke, a za \u017eene je ovo pove\u0107anje prvo od 2020. godine. Udio \u017eena izvan radne snage je konzistentno vi\u0161i od udjela ekonomski neaktivnih mu\u0161karaca otkako Eurostat prikuplja podatke o tome (1983.), ali se rodna razlika od 2002. smanjuje \u2013 tada je iznosila 16,7 postotnih bodova, a 2020. 10,7 postotnih bodova (slika 1)<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo pisali<\/a>, pove\u0107anje broja ekonomski neaktivnih osoba u EU od izbijanja pandemije ve\u0107e je od pove\u0107anja broja nezaposlenih: 2% onih koji su bili zaposleni po\u010detkom 2020. izgubili su posao izme\u0111u travnja i lipnja, a 3,4% su postali ekonomski neaktivni. U apsolutnim brojkama, 1.2 milijun zaposlenih postalo je nezaposleno zbog pandemije, ali \u010dak 2.6 milijuna radnika postalo je ekonomski neaktivno. Tome treba dodati i 1.1 milijun onih koji su prije izbijanja pandemije bili nezaposleni, a nakon (u drugom kvartalu 2020.) postali ekonomski neaktivni. Ekonomska neaktivnost ostavlja puno dugoro\u010dnije posljedice od nezaposlenosti \u2013 “pauza\u201c od sudjelovanja na tr\u017ei\u0161tu rada od \u010detiri godine ili vi\u0161e dovodi<\/a> do smanjenja godi\u0161nje zarade za 65 posto nakon povratka na posao \u2013 dok jednogodi\u0161nja nezaposlenost uzrokuje pad godi\u0161nje zarade od 39 posto.<\/p>\n

  1. Obeshrabreni radnici\u00a0<\/a>– osobe koje \u017eele posao, raspolo\u017eive su za rad, ali ne rade i ne tra\u017ee posao jer misle da ga ne mogu na\u0107i – \u010dine neiskori\u0161teni radni resurs, ali po definiciji ne ulaze u kategoriju nezaposlenih. Zato se taj dio ljudskih potencijala \u010desto naziva i “skrivena nezaposlenost”. Ukoliko bi se redefinirali kriteriji nezaposlenosti, ova skupina ljudi bila bi uvr\u0161tena u radnu snagu. Me\u0111unarodni standardi predla\u017eu posebnu klasifikaciju za razvrstavanje osoba koje su po definiciji izvan radne snage, ovisno o ja\u010dini vezanosti za tr\u017ei\u0161te rada[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Udio ekonomski neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovni\u0161tvu (15-64 godine) odnosi se na osobe koje nisu zaposlene niti nezaposlene, ve\u0107 uop\u0107e ne tra\u017ee posao, odnosno ne \u010dine dio radne snage. Osim penzionera i osoba u sustavu obrazovanja (u\u010denika\/ica i studenata\/ica), tu skupinu \u010dine doma\u0107ice, osobe koje brinu o ovisnim \u010dlanovima obitelji, ali oni koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":38665,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1094,652,884,644,669],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-38663","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomska-neaktivnost","tag-nezaposlenost","tag-pandemija","tag-rodna-nejednakost","tag-trziste-rada","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38663"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38663\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38676,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38663\/revisions\/38676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38663"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38663"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38663"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38663"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}