{"id":38660,"date":"2021-06-23T12:06:51","date_gmt":"2021-06-23T11:06:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38660"},"modified":"2021-06-23T12:10:53","modified_gmt":"2021-06-23T11:10:53","slug":"znamo-li-koliko-je-plastika-stetna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38660","title":{"rendered":"Znamo li koliko je plastika \u0161tetna?"},"content":{"rendered":"\n

Plastika je jeftin, vi\u0161estruko koristan, prakti\u010dan i nevjerojatno popularan proizvod kojega se svake godine u svijetu proizvede vi\u0161e od 350 milijuna tona. Ovo nije jo\u0161 jedan tekst o tome kako ovaj materijal zaga\u0111uje tijelo, ve\u0107 o tome od \u010dega se zapravo sastoji, koji u\u010dinak ima na na\u0161e tijelo i je li i\u0161ta od toga uop\u0107e regulirano.<\/p>\n\n\n\n

Plastika sadr\u017ei veliku koli\u010dinu kemikalija koje se osloba\u0111aju tijekom \u017eivotnog ciklusa proizvoda od kojih su “neke” tvari koje izrazito opasne za ljude i okoli\u0161. Me\u0111utim, samo je mali dio kemikalija sadr\u017eanih u plastici javno poznat ili je opse\u017eno prou\u010davan. Zbog toga je tim znanstvenika sa \u0161vicarskog ETH na \u010delu sa profesoricom Stefanie Hellweg za dizajn ekolo\u0161kih sustava istra\u017eio od \u010dega se zapravo sastoji plastika i koliko mo\u017ee biti \u0161tetna po ljude i \u017eivotinje. Studija je upravo objavljena<\/a> u znanstvenom \u010dasopisu Environmental Science & Technology, i pokazuje razloge za brigu. <\/p>\n\n\n\n

Oni su proveli prvu sveobuhvatnu analizu kemikalija u plasti\u010dnim monomerima i na temelju toga sastavili njihovu bazu. U bazu su uvr\u0161teni i podaci aditiva koji idu u plastiku, kao i druga pomo\u0107na sredstva koja se dodaju u procesu proizvodnje plastike. Tim je sustavno kategorizirao sve te kemikalije s obzirom na upotrebu i potencijalne opasnosti. Identificirali su oko 10.500 razli\u010ditih vrsta kemijskih spojeva u plastici. Mnogi se koriste u pakiranju (2.489), tekstilu (2.429) i primjenama za kontakt s hranom (2.109); neki su za igra\u010dke (522) i medicinske ure\u0111aje, uklju\u010duju\u0107i maske (247). Od identificiranih 10.500 tvari, istra\u017eiva\u010di su kategorizirali 2.480 tvari (24 posto) kao tvari koje mogu biti zabrinjavaju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, “to zna\u010di da je gotovo \u010detvrtina svih kemikalija koje se koriste u plastici ili vrlo stabilna (akumulira se u organizmima) ili vrlo otrovne. Te su tvari \u010desto otrovne za vodeni svijet, uzrokuju rak ili o\u0161te\u0107uju odre\u0111ene organe”, obja\u0161njava istra\u017eiva\u010dica Helene Wiesinger, doktorandica na Katedra za dizajn ekolo\u0161kih sustava i glavni autor studije za phys.org<\/a>. Otprilike polovica su kemikalije s velikim koli\u010dinama proizvodnje u EU ili SAD-u. “Posebno je zapanjuju\u0107e da su mnoge sumnjive tvari jedva regulirane ili su dvosmisleno opisane”, dodala je Wiesinger.<\/p>\n\n\n\n

Ne znamo <\/h2>\n\n\n\n

Zapravo, 53 posto svih potencijalno zabrinjavaju\u0107ih tvari nisu regulirane u SAD-u, EU-u ili Japanu. Jo\u0161 je iznena\u0111uju\u0107e da je 901 opasna tvar odobrena za upotrebu u plasti\u010dnim masama u kontaktu s hranom u tim regijama. Za oko 10 posto identificiranih potencijalno zabrinjavaju\u0107ih tvari uop\u0107e nema dovoljno studija koje su se bavile njihovom \u0161tetno\u0161\u0107u po ljudski organizam.<\/p>\n\n\n\n

Plastika je izra\u0111ena od organskih polimera izgra\u0111enih od ponavljaju\u0107ih monomernih jedinica. \u0160iroka paleta aditiva, poput antioksidansa, mekinja i usporiva\u010da plamena, daje polimernoj matrici \u017eeljena svojstva. Katalizatori, otapala i druge kemikalije tako\u0111er se koriste kao pomo\u0107na sredstva u proizvodnji. Do sada su se istra\u017eivanja, industrija i regulatori uglavnom koncentrirali na ograni\u010deni broj opasnih kemikalija za koje je poznato da su prisutne u plastikama”, ka\u017ee Wiesinger. Danas se plasti\u010dna ambala\u017ea smatra glavnim izvorom organske kontaminacije u hrani, dok se ftalatni mehkutizatori i bromirani usporiva\u010di plamena mogu otkriti u ku\u0107noj pra\u0161ini i unutarnjem zraku.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eenost takvim tvarima mo\u017ee imati negativan utjecaj na zdravlje potro\u0161a\u010da i radnika te na zaga\u0111ene ekosustave. Problemati\u010dne kemikalije tako\u0111er mogu utjecati na procese recikliranja i sigurnost i kvalitetu reciklirane plastike. Znanstvenici su identificirali 4.100 spojeva, odnosno 39 posto svih identificiranih tvari nisu mogli kategorizirati zbog nedostatka klasifikacija opasnosti. Kao glavni problem industrije plastike u kontekstu odr\u017eive ekonomije, klimatskih promjena i ljudskog zdravlja znanstvenice su identificirale nedostatak transparentnosti u kemikalijama u plastici i raspr\u0161enost podataka. U vi\u0161e od dvije i pol godine detektivskog rada pro\u010de\u0161ljali su vi\u0161e od 190 javno dostupnih izvora podataka iz istra\u017eivanja, industrije i vlasti i identificirali 60 izvora s dovoljno informacija o namjerno dodanim tvarima u plastiku. Prona\u0161li su, ka\u017eu, vi\u0161e kriti\u010dnih praznina u znanju i dostupnim podacima, posebno kod kemijskih spojeva i njihove stvarne upotrebe. To u kona\u010dnici onemogu\u0107ava potro\u0161a\u010dima da odaberu proizvod koji je siguran za njih i okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Plastiku stoga treba ili zamijeniti sigurnim alternativama, ili kazniti i industriju i regulatore za stanje. Mo\u017eda najbolje po\u010deti s Coca-colom, firmom koja je me\u0111u glavnim, ako ne i glavni, zaga\u0111iva\u010d plastikom na svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plastika je jeftin, vi\u0161estruko koristan, prakti\u010dan i nevjerojatno popularan proizvod kojega se svake godine u svijetu proizvede vi\u0161e od 350 milijuna tona. Ovo nije jo\u0161 jedan tekst o tome kako ovaj materijal zaga\u0111uje tijelo, ve\u0107 o tome od \u010dega se zapravo sastoji, koji u\u010dinak ima na na\u0161e tijelo i je li i\u0161ta od toga uop\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38662,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[182,637,1350],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-okolis","tag-plastika","tag-zdravlje","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38660"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38661,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38660\/revisions\/38661"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38660"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38660"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38660"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38660"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}